ČUVAR SRCA D. ŠPIŠIĆA U IZVEDBI KOMORNOG TEATRA FFOS-A

Suradnja Matice hrvatske Osijek i Filozofskog fakulteta Osijek

75189010_2586342768123647_3883499662287568896_o

Foto: Lana Šuster

Kako bez formalne glumačke izobrazbe, vodeći se nepatvorenim entuzijazmom i kvalitetnim suvremenim hrvatskim dramskim tekstom provocirati čitavu skalu emocija u publike, pokazali su studenti kroatistike Filozofskog fakulteta u Osijeku prigodom koncertne izvedbe Čuvara srca Davora Špišića pod mentorskom pozornošću Ivana Trojana.

75305235_2586343531456904_4411075711008243712_o

Foto: Lana Šuster

U sklopu osječkih Dana Matice hrvatske, a u suorganizaciji Knjižnice Filozofskog fakulteta studenti Renata Matić, Ivona Đurin, Dora Rakipović, Bernarda Brekalo, Ana Gorup, Magdalena Mišetić, Vedrana Lekić, Sonja Milić, Krešimir Vrkić, Petar Petrović, Martina Prce, Iva Šlogar, Antonio Miškić i Andrej Jakopović su se izvedbom Špišićeve drame upisali u povijesnicu kako osječkog Filozofskog fakulteta, tako i osječkog kazališnog života jer je tim činom utemeljen Komorni teatar Filozofskog fakulteta Osijek.

74315719_2586342954790295_5444241664702939136_o

Foto: Lana Šuster

Temeljen na kvalitetnom hrvatskom suvremenom dramskom tekstu koji se tijekom procesa pripreme za izvedbu filtrira kroz niz dramatološko-interpretativnih metoda, Komorni će teatar inzistirati na dvije praizvedbe tijekom svake akademske godine.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

DANI MATICE HRVATSKE U OSIJEKU 2019.

150 godina „Vienca“ i Rock u Vinkovcima

Nastavljeni su Dani Matice hrvatske u Osijeku s dva velika i zapažena u javnosti kulturna događaja. U srijedu, 13. studenog u 12h u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta održan je stručni kolokvij kojim je osječka Matice hrvatska obilježila 150 godina od početka izlaženja središnjeg hrvatskog kulturnog i književnog lista – „Vienca“.

IMG-4459 O društveno-kulturnom kontekstu u Hrvatskoj koji prethodi 1869. godini u kojoj se „Vienac“ započinje objelodanjivati te o prva tri desetljeća publikacije, govorio je sveučilišni profesor Ivan Trojan.

IMG-4458

Uslijedilo je inspirativno predavanje akademkinje Dubravke Oraić Tolić o povezanosti Antuna Gustava Matoša i „Vienca“ da bi proslavu zaključio Goran Galić, trenutni glavni urednik slavljeničkih novina, s temom kojoj je u fokusu bila trenutna urednička politika novina te njegova budućnost.

Drugi dio programa bio je upriličen u istom danu u popodnevnim satima u mnogo opuštenijem izdanju, s pogledom na Dravu iz kavane Hotela Osijek.

IMG_20191113_172108

Monumentalno knjižno izdanje Rock u Vinkovcima Želimira Ivkovića u izdanju vinkovačke Matice hrvatske i Croatia recordsa promovirao je ponajbolji poznavatelj alternativne hrvatske kulturno-glazbene scene, Vinkovčanin, prof.dr.sc. Goran Rem s Filozofskog fakulteta Osijek te Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačke Matice hrvatske.

IMG_20191113_172049

Nakon promocije mnogobrojnu publiku je iznenadio s desetak glazbenih brojeva jedan od prvih vinkovačkih hard-rock sastava – Milky way, sa svojim frontmanom Želimirom Ivkovićem, ujedno i autorom kapitalnog djela o rockerskoj sceni u Vinkovcima od 60-ih godina 20. stoljeća.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

„Ribanjem i ribarskim prigovaranjem“ na FFOS-u otvoreni Dani Matice hrvatske Osijek

Teško je zamisliti uspješniji početak Dana Matice hrvatske Osijek 2019. godine od onoga koji se zbio u srijedu, 6. studenoga 2019., u večernjim satima u prepunoj Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta, kada je gostovalo jedno od najnagrađivanijih hrvatskih amaterskih kazališta – Hvarsko pučko kazalište s predstavom Ribanje i ribarsko prigovaranje u dramatizaciji i scenskoj prilagodbi Marina Carića.

SONY DSCFoto: Lana Šuster

Ogranak Matice hrvatske Osijek, Udruga katoličkih intelektualaca i Filozofski fakultet Osijek bili su domaćini kazališne skupine, predvođene poznatim hvarskim kulturnim djelatnikom Milanom Lakošem, a koju čine glumci koji bi mogli lako pronaći angažmane unutar profesionalnih hrvatskih dramskih ansambala.

SONY DSC

Foto: Lana Šuster

Približavajući se broju od sto i četrdeset izvedbi Ribanja, Hvarsko pučko kazalište brižno pazi na hrvatsku kulturnu baštinu, ali i podsjeća na lik i djelo prerano preminulog hrvatskog redatelja Marina Carića koji je dugi niz godina bio umjetničkim ravnateljem hvarskoga kazališta, ali i jedan od najkvalitetnijih redatelja u nas u drugoj polovici 20. stoljeća.

(Ivan Trojan)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Ribanje i ribarsko prigovaranje

ribanje_hvar-pozivnica

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

DANI MATICE HRVATSKE OSIJEK 2019.

Dani Matice hrvatske 2019_press

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

U Gorici otvorena izložba i prikazan film o bl. kardinalu Alojziju Stepincu

19-10-27-19-10-27-stepinac-gorica-predstavljanje9Ovaj događaj je dio kulturne manifestacije XIV. Dani Matice hrvatske u Grudama -Božiću ususret.

U Galeriji u starom župnom dvoru u Gorici, u petak, 25. X. 2019. u organizaciji Družbe „Braće Hrvatskog Zmaja“, Đakovačko – osječke nadbiskupije, Matice hrvatske – Ogranak Osijek, Matice hrvatske – Ogranak Grude, Hrvatske franjevačke arhoeloške zbirke sv. Stjepana Prvomučenika Gorica i Bratovštine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići zbio se lijep kulturni događaj u čast svetkovine Svih svetih, prenose Grude.com.

Otvorena je jedinstvena izložba „Karikature komunizma Blaženog Alojzija Stepinca“ i prikazan je dokumentarni film iz vremena komunizma o Blaženom kardinalu Alojziju Stepincu. Ovaj dokumentarni propagandni film je iz 1946. godine.

Na početku je u ime domaćina pozdravio sve i zaželio dobrodošlicu fra Vinko Mikulić Bajević, kustos Hrvatske franjevačke arheološke zbirke u Gorici. Fra Vinko je kazao kako postoji veza između Zagrebačkog Kaptola i Hercegovine. Naime, kardinal Stepinac je pred II. Svjetski rat posjetio Hercegovinu, također je to učinio i blagopokojni kardinal Franjo Kuharić uoči Domovinskog rata.

Nakon fra Vinka o suradnji Osijeka i Gruda, posebice Matice hrvatske iz Osijeka i Gruda govorio je gosp. Ivica Završki, donedavni predsjednik Matice hrvatske u Osijeku i član Glavnog odbora Matice hrvatske. Kazao je kako je suradnja već dugi niz godina jako dobra i da se nastavlja i ubuduće. O izložbi je kazao sljedeće kako demonizirajući kardinala Stepinca i Katoličku crkvu, komunisti su takvom medijskom kampanjom pripremali podlogu za sam sudski proces Blaženom kardinalu Stepincu. Posljedice su bile užasne, a oni koji su radili po diktatu kao sluge režima nisu snosili ni najmanju odgovornost zbog toga.

Prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, dekan na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu govorio je o samoj izložbi i filmu. Pri tome je kazao kako ova izložba prikazuje obrazac oblikovanja javnoga mišljenja kojeg je Komunistička partija Jugoslavije provodila 1945. i 1946. godine putem dvaju satiričkih listova: zagrebačkog Kerempuha i beogradskog Ježa. U tom vremenu satira i humor bili su jedno od jakih političkih oružja u političkim sukobima s neistomišljenicima u komunističkoj vlasti. Sam film je u originalnoj verziji iz tog vremena (1946.) – o suđenju i „krivici“ kardinala Stepinca i „njegovih suradnika“ gdje ga je komunistički režim prikazao nazadno i zločinački, a novu vlast kao nešto napredno i pravedno.

Dakle, ova izložba i film imaju suprotnu poruku od onoga što piše u tim listovima i onoga što se u filmu kazuje. Komunistička propaganda je nastojala Stepinca prikazati najvećim neprijateljem naroda, ali im u tome nije uspjelo jer Istina pobjeđuje.

Akademik Antun Tucak, Zmaj Sovićki pozdravio je sve prisutne i dodijelio povelje dvojici svećenika redovnika, franjevcu i isusovcu, fra Dominiku Ramljaku i pateru Mijiću.

U izaslanstvu iz Osijeka i Slavonije su bili redom članovi Družbe „Braće Hrvatskog Zmaja“: Antun Tucak, Zmaj Sovićki; Ivica Završki, Zmaj Gornjogradski; Srećko Tomas, Zmaj Drinovački II.; Branko Mihalj, Zmaj Rakitsko-Kutjevački; Božidar Šnajder, Zmaj Essekerski; Srećko Jelinić, Zmaj Osječko gornjogradski i Vladimir Dugalić, Zmaj Osječki od sv. Josipa.

Na koncu programa je načelnik općine Grude Ljubo Grizelj zahvalio svima na dolasku i lijepom događaju i otvorio ovu izložbu. Program je lijepo vodila tajnica Matice hrvatske Ogranak Grude Ivana Bošnjak, a klapa Bratovština je krasnim izvedbama pjesama uveličala ovu večer koju je posjetila mnogobrojna publika.

Ovaj događaj je dio kulturne manifestacije XIV. Dani Matice hrvatske u Grudama -Božiću ususret.

Dnevnik.ba

Izvor: Dnevnik.ba (nedjelja, 27.10.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Donacija knjiga Grada Osijeka i Matice hrvatske Osijek

IMG_6159

Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dražen Alerić te predstavnici Odsjeka za kulturu Grada Osijeka, Danijela Klobučar i Ana Rimac zajedno s predsjednikom i potpredsjednicom Ogranka Matice hrvatske Osijek, Ivanom Trojanom i Tatjanom Ileš, posjetili su 16. listopada 2019. godine hrvatske institucije u jednom od najstarijih gradova prijatelja Osijeka – Pečuhu te tom prigodom donirali dvjesto pedeset vrijednih knjižnih izdanja Matice hrvatske Katedri za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu.

IMG_6161

Pročelnik Katedre za hrvatski jezik i književnost u Pečuhu, dr.sc. Stjepan Blažetin, zahvalio je Gradu Osijeku i osječkoj Matici hrvatskoj u ime svojih studenata za koje se nada da će uz pomoć kapitalnih djela hrvatskih književnika 20. stoljeća, posebice utkanih u ediciju Stoljeća hrvatske književnosti, još uspješnije apsolvirati svoje zadaće te vjerno čuvati, njegovati i širiti hrvatski jezik, književnost i kulturu i izvan hrvatskih granica.

Ogranak-Matice-hrvatske-Osijek_knjige_zahvala

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstavljanje knjige “Učenik u nastavi hrvatskog jezika” autorice doc. dr. sc. Vesne Bjedov

pozvinica_vesna_web

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Za uspješniju Maticu u Osijeku PORTRETI MATIČARA – Ivan Trojan, novi predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku

Razgovarala IDA HITREC
Književna revija Ogranka MH u Osijeku, danas jedan od najcjenjenijih hrvatskih književnih časopisa, u deset je godina pod mojim vodstvom postala glasnogovornik osječke i hrvatske kulturne scene / Ako želimo osigurati financijsku stabilnost Ogranka MH u Osijeku, moramo se usmjeriti fondovima EU te zakladama, fondovima i sponzorstvima tvrtki
Ivan Trojan, sveučilišni profesor novije hrvatske književnosti na osječkog Filozofskom fakultetu i dugogodišnji urednik časopisa Književna revija osječkog Ogranka Matice hrvatske na Skupštini u srpnju izabran je za novoga predsjednika Ogranka. U razgovoru za Vijenac novi predsjednik otkriva zašto se kandidirao i koji su mu planovi.

SONY DSC

Snimila Lana Šuster

Gospodine Trojan, možete li se ukratko predstaviti čitateljima Vijenca?

Osječanin sam, izvanredni profesor na Katedri za hrvatsku književnost osječkog Filozofskog fakulteta na kojem studentima predajem Noviju hrvatsku književnost te niz kolegija vezanih uz znanstvenu granu teatrologiju i dramatologiju. Moj znanstveni rad velikim je dijelom vezan uz proučavanje hrvatske drame i kazališta pa mi i deveta autorska knjiga koja će u listopadu biti objelodanjena nosi posvetni naslov jednom od najvećih hrvatskih književnika, Milutinu Cihlaru Nehajevu, odnosno njegovoj programatskoj jednočinki koja je najavila najstrastvenije, stilski najheterogenije i, osobno, znanstveno najprovokativnije razdoblje u hrvatskoj književnosti – hrvatsku (dramsku) modernu. Dakle, taj naš prijelom koji je neovisno o različitim funkcionalnim stilovima proklamator individualizma, artizma i autorske slobode s razlogom spominjem baš na ovome mjestu. Inspiraciju i motiviranost za svoj znanstveni rad i napredovanje koji se realizirao u pet znanstvenih projekata i šezdesetak objavljenih članaka, ponajprije pronalazim u svojim studentima, koje pokušavam kroz odabrane književne predloške navesti na argumentirano, seriozno, kritičko, vrazovsko-matoševsko plijevljenje korova u osječkom i hrvatskom, baštinskom i recentnom književnom i kazališnom vrtu, a da pri tom sumnjaju u svaku rečenicu koju pročitaju, koja dopire s katedre, u konačnici – i koju sami izgovore.

29_revija288Novi broj Književne revije

Možete li nešto reći o svom dosadašnjem radu u Ogranku?

Navršilo se dvadeset godina moga aktivnog djelovanja u osječkoj Matici hrvatskoj, kojoj moram zahvaliti za veliki dio svoje profesionalne afirmacije i javne prepoznatljivosti kao stručnjaka iz područja humanističkih znanosti. Uredničkom brigom za brojna knjižna izdanja osječke Matice hrvatske, promocije knjiga i časopisa te petnaestogodišnjim vođenjem Odjela za nakladništvo pokušavao sam slijediti visoke estetske, no ponajprije etičke standarde koje sam spoznao unutar svoje obitelji, ali i tijekom dodiplomskog studija književnosti na osječkom i poslijediplomskog na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Nakon obranjene disertacije (Dramska, kazališna i kulturno-politička djelatnost Milana Ogrizovića i bečka moderna) kanio sam usvojeno znanje i vrijednosti prenijeti ne samo svojim studentima, već i svim ljudima do kojih može doprijeti moja misao. Pritom mi je uvelike pomogla osječka Matica hrvatska, kada me 2009. odabrala za glavnog urednika Književne revije, danas jednog od najcjenjenijih hrvatskih književnih časopisa, koji je u više od trideset svezaka pod mojim vodstvom postao glasnogovornik osječke kulturne scene u posljednjem desetljeću, ali i kritičkim komentatorom recentnih hrvatskih umjetničkih zbivanja.

Na izbornoj skupštini Ogranka MH u Osijeku 12. srpnja izabrani ste za njegova predsjednika. Što vas je motiviralo da se kandidirate?

Osjećaj da se kroz našu prastaru i prevrijednu, za realizaciju i očuvanje hrvatskoga kulturnog sadržaja i misli presudnu kulturnu organizaciju, koja je odigrala jednu od vodećih rola i unutar sama procesa hrvatske državotvornosti, može unutar osječkoga kulturnog prostora učiniti mnogo više. Dijelio sam taj senzibilitet s kolegama članovima osječke Matice hrvatske, koji su uspješni unutar svojih strukā, vrsnim predstavnicima srednje i mlađe generacije humanistički i društveno orijentiranih obrazovnih institucija te kulturnih udruga u Osijeku s kojima sam surađivao na mnogobrojnim projektima tijekom moga dosadašnjeg profesionalnog rada, i kao sveučilišnog profesora, ali i jednog od aktivnijih članova osječke Matice hrvatske i glavnog urednika Književne revije. Upravo su ti moji prijatelji i kolege zaslužni da se nakon dva mandata moga prethodnika, za kojeg držim da je imao dostatno vremena uspješno realizirati svoje ideje, na mjestu predsjednika nalazi osoba koja je upućena i na trenutke opčinjena vrhunskim estetskim dosezima hrvatske književnosti i umjetnosti za koje je Matica hrvatska u prošlosti bila mecena i mentor, koja je svjesna i upoznata s trenutnim položajem Matice hrvatske unutar hrvatskog društva i njezinim recentnim kredibilitetom, ali – najvažnije – koja zuri u budućnost i idealistički je uvjerena kako se s obrazovanjem, inteligentnošću, mudrošću, inventivnošću temeljenom na priznavanju različitosti, demokratičnosti i etičnosti može pridonijeti repozicioniranju humanističke poruke i vrijednosti u središte svih budućih društvenih aktivnosti u nas. Pritom dakako nismo nimalo inventivni. Oko sličnih misli bili su okupljeni Draškovićevi prijatelji i kolege u veljači 1842.

Iskreno, već duže vrijeme osjeća se nedostatak inicijative i kreativnosti ljudi upletenih u rad osječke Matice hrvatske, što se može opravdati izrazito skromnim financijskim sredstvima na raspolaganju članovima odjelā osječke kulturne udruge. Pritom kao temeljni uzrok vidim preveliku usmjerenost vodstva Ogranka Matice hrvatske na gradski i županijski proračun, i to bez kvalitetno osmišljenih kulturnih projekta koji bi se nudili tijelima javne uprave pa život osječke Matice ovisi o donacijama. Izostaje zapravo zdrava suradnja, koja posljedično provocira problem prevelike političke određenosti i ovisnosti osječke Matice hrvatske. Naime, smatram kako je za boljitak osječke Matice hrvatske prijeko potrebno minorizirati spomenutu praksu, ustaljenu u proteklom razdoblju, jer integritet Matice hrvatske uvelike nadilazi lokalne političke obračune. U konačnici, i Pravila Matice hrvatske u uvodnim člancima pozivaju na suzdržavanje odbornika od povezivanja svoga angažmana u Matici hrvatskoj sa stranačkim djelovanjem ili radom u tijelima izvršne vlasti i jasno daju do znanja kako su unutar Matice ravnopravni svi demokratski politički programi i uvjerenja koji promoviraju nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak.

Koje su glavne odrednice vašega programa rada Ogranka?

Program je temeljen na revitalizaciji postojećih i stvaranju novih odjela osječke Matice hrvatske modeliranim po uzoru na sektore kreativne industrije o kojima u nas znanstveno promišljaju Jasna Horvat i Josipa Mijoč, ali su prilagođeni zahtjevnostima naše kulturne institucije. Stoga će osječka Matica hrvatska djelovati u odjelima: 1. Nakladništva, 2. Baštine, 3. Izvedbenih umjetnosti, 4. Glazbe, 5. Vizualnih umjetnosti, 6. Dizajna, 7. Arhitekture, 8. Medija, 9. Audiovizualnih umjetnosti i 10. Primijenjene umjetnosti. U suradnji s potpredsjednicima, tajnicom i predsjedništvom biramo vrhunske stručnjake iz svakog pojedinog sektora, koji će u sljedećem razdoblju biti srž djelatnosti Matičina osječkog ogranka. Prednost će dakako zadržati, u skladu s poslanjem, nakladnička djelatnost i brend ne samo Matice hrvatske nego i grada Osijeka – Književna revija, koja će nagodinu ući u šezdeseto godište neprekinuta objavljivanja!

Cilj je redovito nuditi suradnju tijelima javne uprave putem prijava na natječaje za potrebe u kulturi inovativno osmišljenih programa svakog oformljenog odjela, od kojih će nakon realizacije profitirati upravo građani Osijeka i Osječko-baranjske županije koji posjeduju senzibilitet za kvalitetan kulturni proizvod. Neumorno ćemo provocirati suradnju s Gradom Osijekom, Osječko-baranjskom županijom, Ministarstvom kulture i rijetkim gospodarskim subjektima koji cijene i potpomažu kulturnu djelatnost. Uz iskustvo dugogodišnjeg vođenja nacionalnoga književnog časopisa, koji zahvaljujući ustrajavanju na vrhunskim prilozima unatoč velikim financijskim poteškoćama i nepodilaženju provincijskim zahtjevima niz godina maksimalno sufinancira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, te je time u prethodnom razdoblju potpomagao i mnoge druge aktivnosti osječkog ogranka Matice hrvatske, kao svojevrsni forte pri vođenju cijenjene kulturne udruge vidim i u sudjelovanju ili vođenju pet znanstvenih humanističkih projekata te jednog međuregionalnog hrvatsko-mađarskog projekta u kulturi. Naime, ako želimo osigurati financijsku stabilnost Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, moramo se usmjeriti fondovima Europske Unije za razvoj kulture te redovito aplicirati kvalitetne programske sadržaje na međunarodne i domaće privatne izvore – zaklade, fondove i sponzorstva tvrtki. A sustav prijave i rada na znanstvenom projektu sličan je onomu u kulturi. Kada tomu pridodamo humanističko-znanstvenu i umjetničku elitu grada Osijeka, koja je, uz inteligentno osmišljenu i funkcionalnu logistiku, spremna realizirati svoje ideje pod okriljem osječkog ogranka Matice hrvatske, bojazan za budućnost Ogranka, i prethodno prisutan defetizam, u potpunosti mine.

Izvor: Vijenac (četvrtak, 26.9.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Osječki ogranak raste PORTRET MATIČARA: Ivica Završki, pravnik, potpredsjednik Ogranka MH u Osijeku

38_ivica_zavrski-1

Snimio MIRKO CVJETKO

Razgovarala IDA HITREC

Uspjeli smo Matičin osječki ogranak brendirati kao jedan od zaštitnih znakova grada. Danas smo najveći preostali relevantni nakladnik istočno od Zagreba

U jednome od najvećih ogranaka Matice hrvatske, osječkom, 12. srpnja održana je izborna skupština na kojoj je izabran novi predsjednik Ivan Trojan, profesor novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i dugogodišnji glavni urednik časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkog ogranka. Na tom je mjestu naslijedio Ivicu Završkog, predsjednika Ogranka u dvama mandatima, od 2011, a sada potpredsjednika. S obzirom na veličinu i važnost Ogranka u Osijeku ponudili smo prostor za razgovor novom i bivšem predsjedniku. U osječkom ogranku dogovorili su se da će prvo dosadašnji predsjednik Završki rezimirati rad Ogranka u proteklim dvama mandatima, a u sljedećem će broju novi predsjednik Ivan Trojan predstaviti svoj program i viziju.

Kakvo je stanje u Ogranku bilo 2011, kad ste imenovani predsjednikom, a kakvo je danas?

OMH u Osijeku ima doista dugu, časnu i burnu povijest. Čini mi se da je te 2011. trebalo dodatne energije i poticaja da se financijski stabilizira stanje Ogranka. Danas sa zadovoljstvom možemo konstatirati da smo u svih tih osam godina uspjeli ne samo sanirati glavninu obveza već i poslovati pozitivno, organiziravši pritom i jednu Glavnu skupštinu Matice hrvatske u Osijeku, prvi put u povijesti u Slavoniji. Prošlu smo poslovnu godinu završili u skromnom plusu te s godišnjim prihodima od gotovo pola milijuna kuna. Čini mi se, iz današnje perspektive, da je to tada članove Ogranka motiviralo da me, iako izvornog matičara, no ipak čovjeka koji se bavi gospodarstvom i pravom, a ne kulturnjaka po vokaciji, dvaput izaberu za tu časnu i odgovornu dužnost.

Što biste istaknuli kao najveće rezultate svoga rada i rada kolega?

Prije svega činjenicu da smo uspjeli osječku Maticu hrvatsku brendirati kao jedan od zaštitnih znakova grada. Danas smo, usprkos svim gospodarskim i političkim turbulencijama i teškoj demografskoj i društvenoj krizi u kojoj se Osijek i Slavonija već godinama nalaze, uspjeli opstati kao najveći preostali relevantni nakladnik istočno od Zagreba, ali i kulturna udruga građana koja je u tom razdoblju organizirala desetke i desetke javnih tribina, promocija knjiga, izložbi, koncerata, znanstvenih skupova i javnih natječaja… I u tom skromnom i gotovo isključivo volonterskom radu formirao se i tim vrijednih osječkih matičara koji je, danas to mogu reći, Osijeku kao sveučilišnom centru osigurao mnoštvo besplatnih, a izvrsnih kulturnih i inih sadržaja. Glavni su suradnici u tom projektu brojni i nezahvalno je nekog posebno isticati, no ipak i prije svega ističem rad našeg dugogodišnjeg tajnika prof. Josipa Cvenića, dopredsjednika i poznatoga hrvatskog književnika Stjepana Tomaša, akademika Antuna Tucaka te voditelje naših odjela i ujedno najbliže suradnike: za hrvatski jezik – pokojnog Branka Kunu, Milicu Lukić i Loretanu Farkaš, za povijest – Zlatu Živaković-Kerže i Domagoja Tomasa, za književnost Ružicu Pšihistal, za kazalište Božidara Šnajdera i novu tajnicu Jasminku Mesarić, za kulturu zdravlja Tomislava Mišira i Josipa Galića, sociologiju Miljenka Brekalu, za izdavaštvo urednika Revije Ivana Trojana i njegov tim, za arhitekturu i kulturu življenja Danijelu Lovoković, za školstvo Borka Barabana, ali i druge koji su nam u stručnom smislu pomagali, i to još čine, kao Jasna Horvat, Zvjezdana Tuma Pavlov. A itekako nam je dobro došao i svaki savjet živućih bivših predsjednica i predsjednika Ivice Vuletića, Josipa Vrbošića i Helene Sablić Tomić.

U predstavljanjima Ogranka često ste isticali zavidnu nakladničku djelatnost Ogra­nka. Kakav je izdavački profil Ogranka?

U prostorijama Ogranka prije nekoliko smo mjeseci, nasuprot zidu na kojem se nalaze brojna gradska, županijska i nacionalna priznanja, postavili vitrinu sa svim našim izdanjima u proteklih dvadesetak godina. I vjerujte da smo morali nabaviti ozbiljan ormar. Godišnje osječka Matica, uz četiri broja Revije, izdaje osam do petnaest novih naslova. Osijek je sveučilišni centar, a osječka Matica ima respektabilan broj članova koji u stručnom i znanstvenom smislu mogu jamčiti za kvalitetu naših izdanja. Većina danas poznatih hrvatskih književnih imena koja su potekla iz naše sredine prva ili neka od svojih djela izdali su u osječkoj Matici.

Stjepan Tomaš, Jasna Horvat, Josip Cvenić, Goran Rem, Ivana Šojat, Helena Sablić Tomić i brojni drugi pisali su, djelovali i djeluju i u osječkoj Matici. Ponosni smo na našu Hrestomatiju osječke književnosti, monografiju o zgradi HNK, ili primjerice zbornike radova s vrlo uspješna znanstveno-stručnog skupa o hrvatskom istoku u Domovinskom ratu koji se, već nekoliko godina za redom, održava i u našoj organizaciji u Osijeku te na brojna djela mladih slavonskih i hrvatskih autora.

Što biste još izdvojili iz programa?

Osječki je ogranak velik i brojan, jedan od najbrojnijih sa, čini mi se, ovog časa više od 400 članova. Svi ti ljudi nemaju jednake interese, no svatko od njih može, ukoliko želi, pomoći radu Ogranka. Zato smo 2012. započeli s osnivanjem odjela, iako smo neke, primjerice za hrvatski jezik, imali i prije tog datuma. Novina su bili odjel za arhitekturu i kulturu življenja (prvi u cjelokupnoj Matici) u koji se uključilo nekoliko najrespektabilnijih osječkih arhitekata, odjel za sociologiju, za školstvo, kulturu zdravlja, povijest, književnost, kazalište, interdisciplinarnu kulturu. Cilj nam treba biti uz doista stručne voditelje u odjelima barem pokušati okupiti i timove vrijednih novih i starijih članova, jer bez članstva i ti odjeli gube smisao. Ne smijemo biti zatvoreni u nekakav ekskluzivni klub za odabranu elitu ili osobnu samopromociju jer to, po mom skromnom sudu, ne bi smjela biti funkcija Matice hrvatske!

Pokrenuli ste suradnju s mnogim institucijama u Osijeku i šire.

Da, kao što sam već rekao, i nama koji Maticu doživljavamo na ponekad iracionalan način vezujući ju za svoju mladost kao simbol otpora jugoslavenskom totalitarizmu, zbog koje se i robijalo, i mladim i novim članovima koji nemaju to iskustvo Matica treba biti i mislim da to, usprkos ponekad disonantnim tonovima, i jest, temeljna nacionalna institucija. To isto treba biti i u svakoj sredini gdje djeluje na cjelokupnom hrvatskom etničkom prostoru, pa i u Osijeku. A to je težak, nezahvalan, ponekad i uzaludan posao. I zato smo u Osijeku krenuli u formalnije oblike suradnje s HAZU, sastavnicama osječkog sveučilišta kao što su Akademija za umjetnost i kulturu, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti i Filozofski fakultet. No isto tako odlično surađujemo i s primjerice Braćom Hrvatskog Zmaja, pojedinim udrugama sudionika i žrtava Domovinskog rata, Udrugom katoličkih intelektualaca.

Osječani su zainteresirani za kulturu i počesto im se nudi niz zanimljivih i sadržajnih događanja. Za hrvatske smo prilike, još uvijek, velik grad. Primjerice osječko je Hrvatsko narodno kazalište proteklih godina redovito osvajalo najvažnije nagrade hrvatskog glumišta, a brojnih kulturnih sadržaja ima, možda baš krizi usuprot. No i ovdje smo, kao i drugdje, iako to ovdje posebno boli, izloženi diktaturi turbofolk kulture uz naglašen trend bijega na Zapad, prvenstveno u Zagreb.

Kako je došlo do vaše ljubavi prema Matici hrvatskoj i uključenja u njezin rad?

Još kao dječak, kao i dobar dio moje generacije, Maticu smo, uz Katoličku crkvu, doživljavali kao jedine nacionalne institucije koje su nam pružala nadu u našim snovima o slobodi. Pa i danas pamtim skupštinu Matice u Osijeku 1971. za koju je moj pokojni dobri otac, koji me na nju vodio, stavio kravatu (a kravate nije volio). Njegovu iskaznicu čuvam i danas. Zbog Matice se dobila i poneka pljuska na informativnim razgovorima u osječkom SUP-u i prijetnja isključenjem iz gimnazije, majčine suze i očeva smjena. To je za mene Matica bila tada i sada. Kao i svi i ja sam članstvo obnovio 1990, kad smo to i prvi put mogli. Moja priča slična je pričama tolikih još živućih matičara širom Hrvatske i BiH.

Kako biste ocijenili ulogu Matice hrvatske u hrvatskom društvu danas?

Biti upravo to što joj i ime govori – Matica hrvatska. Matičina je uloga u hrvatskoj kulturi, ali i za razvoj hrvatskog jezika i identiteta, nemjerljiva, no tim je veći teret na leđima današnjih matičara. I nije uvijek lako, velik je to organizam, asocijacija samostalnih udruga, a ne jedna udruga, što često zaboravljamo. Ne živi Hrvatska samo u Zagrebu. Iako se iz perspektive glavnog grada ponekad tzv. provincija tako doživljava. U svakom slučaju, iako se mogu čuti i drukčiji sudovi, mislim da je uloga Matice hrvatske u hrvatskom društvu itekako važna. Ona se u silnoj svakodnevnoj ponuda svakakvih sadržaja možda i ne vidi, no Matica godinama djeluje i izdaje i u središnjici i u ograncima, i to prvenstveno djelovanjem članova. Imamo dobra iskustva u suradnji sa središnjicom, današnjim i bivšim predsjednicima, i svim onim tihim i vrijednim ljudima u ograncima i središnjici s kojima smo surađivali i surađujemo. Na zadnjoj se skupštini spominjao pojam i potreba resetiranja rada i djelovanja Matice. Da bi ona bila bolja, suvremenija, ali i da bismo nadišli vlastite slabosti i propuste, resetiranje je uvijek potrebno. A to je zahtjevna zadaća i vjerujem da ćemo je obaviti dobro i pošteno, kako to Matica zaslužuje, pritom ne ugrožavajući zajedništvo.

OMH u Osijeku pomogao je osnivanje ogranaka MH i izvan Hrvatske. Što je Ogranak potaknulo na taj angažman?

I to nam je zadaća i kao ogranaka. Da širimo Maticu i ne čekamo samo neku imaginarnu središnjicu. A izvanredni kolega Perica Jukić iz Žepča nakon što smo mu doveli HNK iz Osijeka u Žepče vratio nam je Danom Žepča u Osijeku, koji još po njegovoj sadržajnosti spominjemo. To je to, jedan smo narod kakvim god nas umjetnim granicama u glavama ili zamišljenim linijama mletačkih, austrijskih i turskih geodeta po ozemlju dijelili. Moram reći da nam u donacijama knjiga ograncima u susjedstvu, u BiH, Vojvodini i Mađarskoj godinama pomažu i Grad i Županija, ali i dobri ljudi, i to ćemo pokušati činiti i dalje.

Kako ćete surađivati s novim predsjednikom Ivanom Trojanom?

Vjerujem dobro kao i dosad. Uostalom velika većina dosadašnjih članova predsjedništva i nadzornog odbora ponovo je izabrana na nedavnoj skupštini jer tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati. Ja sam uostalom i član glavnog odbora središnjice pa premda djelujem u Ogranku, i dalje bit ću i osječka veza sa središnjicom.

Možete li nešto reći o svom osobnom životu, obrazovanju, radnom iskustvu?

Dragi me Bog nagradio s četvero dobre i pametne djece, koja su to očito na mamu, a dvije su i članice Matice. Pravnik sam s pravosudnim ispitom i cijeli sam život posvetio struci koju volim, a radio sam doista mnogo toga. Počeo kao mladi odvjetnik, potom radio u koncernu Belje od pravnika do člana uprave i direktora zajedničkih poslova, niz godina, do trenutno savjetničkog mjesta u odjelu za gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Sudionik sam Domovinskog rata i o ratu u Osijeku sam ponešto i napisao. A afiniteti… Hrvatska i svjetska povijest i Matica hrvatska. Jedan prijatelj nedavno mi je rekao da sam u životu specijalizirao trgovačko pravo i ganjanje sredstava za rad Matice. E ovu drugu specijalizaciju ne bih nikomu poželio.

665 – 666 – 12. rujna 2019. | Arhiva

Izvor: Vijenac (četvrtak, 12.09.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna