Kišpatić nakon ulice konačno dobio spomenik

186151_a3caed8338d460b20c22U Rondelu poznatih Osječana od danas stoji i bista Mije Kišpatića, poznatog geologa, biologa, fizičara koji je zadužio svjetsku znanost. Kišpatić, čije ime nosi jedna od najpoznatijih osječkih donjogradskih ulica, osječki učenik, konačno je dobio i svoj spomenik .

Još 1995 pokrenuta je, prema riječima profesora emeritusa Antuna Tucaka – Zmaja Sovićkog, inicijativa za podizanjem spomenika Josipu Jurju Strossmayeru. Družba “Braća hrvatskog zmaja”, Zmajski stol u Osijeku, pokrenula je inicijativu i o postavljanju biste dvojici nobelovaca Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu, uz bistu Josipa Jurja Strossmayera. U Rondelu velikana, odnosno na kružnom platou ispred osječke III. gimnazije na ulazu u Tvrđu, biste su na početku dobili učenici osječke gimnazije Strossmayer, Ružička i Prelog. Rondel je zamišljen kao središnje mjesto duž aleje koja bi se protezala južnim pročeljem Tvrđe gdje bi se u budućnosti nalazila brojna spomen-obilježja značajnih povijesnih ličnosti regije.
„Spomen bistom akademiku Miji Kišpatiću zaokružujemo Rondel i počinjemo projekt aleje osječkih velikana.” – rekao je Ivica Završki, predsjednik Matice hrvatske, jedan od organizatora događaja
„Mijo Kišpatić je učenik osječke gimnazije i prvi doktor prirodnih znanosti na Zagrebačkom sveučilištu. Geolog, biolog, fizičar, zadužio je svjetsku znanost geološkim otkrićem koje je potvrđeno tek 50 – 60 godina kasnije. To što su drugi dobili priznanje zato otkriće, ne umanjuje Kišpatićev doseg i veličinu!” – rekao je Završki
Rođeni Osječanin Kišpatić, učenik osječke gimnazije, zauzeo je istaknuto mjesto u povijesti mineraloško-petrografskih znanosti Hrvatske s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kišpatić je prvi hrvatski petrolog i mineralog, obrazovan i djelatan u tim specijalnostima, prvi je djelovao kao profesor na Sveučilištu u Zagrebu i nositelj je prvog doktorata s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Bio je član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Autor Kišpatićeve spomen biste je akademski kipar Marijan Sušac, autora i prve tri biste
„Hvale vrijedna inicijativa, da se osobama koje se nisu s dokazale samo na našem području, već i na svjetskim razinama, oda posebno priznanje. Kišpatić je 43 godine bio član akademije i prvi je opći prirodoslovac i mirerolog zaslužan za popularizaciju prirodoslovlja. Bavio se seizmologijom, biologijom i fizikom i prevodio mnoge udžbenike. Erudita i prirodoslovac. Drago mi je da Osijek i Slavonija prepoznaje značajne ljude iz prošlosti koji su zanemarivani. To je i važna poruka za budućnost. Imali smo velike ljude i vjerujem da ćemo imati i u buduće” – rekao je Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a.
Bista je stajala 158 750 kuna i napravljena je, i postavljena, donacijama sveučilišta, grada, županije te javnih i gospodarskih subjekata. Ukupna vrijednost radova na Rondelu je oko 6 milijuna kuna.
„Nije to samo odavanje počasti zaslužnim Osječanima već i spomen trajne vrijednosti kako bi se u globalizacijskim procesima sačuvao hrvatski identitet!” – rekao je prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijeku suradnju. Izvanredni profesor Robert Raponja. Bista je otkrivena u okviru Dana Matice hrvatske (MH), a inicijatori su bili osječki Zmajski stol Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, osječki ogranak MH te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Osječko-baranjska županija i grad Osijek. Uspješnim i nadarenim učenicima osječke 3. gimnazije, Karli Ambruš i Toniju Ivanković pripala je čast otkriti četvrtu bistu u Rondelu velikana.

Izvor: Radio Osijek (subota, 15.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Otkrivena bista Mije Kišpatića – kompletiran osječki Rondel velikana

Izvor: Slavonska Televizija YouTube (subota 15.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Središnjica Matice hrvatske donirala 175 naslova

393626

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske, osobno je jučer iz središnjice u Zagrebu donirala osječkom Ogranku, kao jednom od najaktivnijih i time najzaslužnijih, čak 350 knjiga. Riječ je o čak 175 naslova iz različitih biblioteka, uglavnom Pet stoljeća hrvatske književnosti (100-tinjak knjiga), koje će Ogranak proslijediti onima koji će ih zasigurno i čitati: osječkim osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Dodat će toj zavidnoj brojci i svoja izdanja, naglasio je na jučerašnjoj ‘maloj‘ konferenciji za novinare predsjednik Ivica Završki.
Advent je pravo vrijeme za darove, istaknula je Dubravka Oraić Tolić (prva žena u Predsjedništvu MH, u 176 godina dugoj povijesti ove ugledne institucije), napomenuvši da Osječanima nosi i pozdrave 24. predsjednika MH Stipe Botice i Predsjedništva. Novo je Predsjedništvo odlučilo darivati najmarljivije ogranke, a akad. Oraić Tolić, iako je dugogodišnja ‘matičarka‘, iznenadilo je koliko neki rade, misleći pritom na Osječane.
Mala povijest velikog ogranka – nazvala je svoj kratki rezime, kojim je još jednom predstavnicima medija, za koje je uvjerena da to sve već dobro znaju, željela podcrtati što je sve osječki Ogranak – jedan od najvećih – učinio. Oduševljena je postojanjem Odjela, suradnjom s ostalim ograncima – nazvala ih je veze u blizini i daljini (Pečuh, Tuzla, Subotica, Žepče, Čitluk, Vinkovci, Ilok, Vukovar, Slatina), kulturnim i obrazovnim institucijama u gradu, a nakon dolaska u sjedište Ogranka odmah je uočila brojne knjige i nagrade. Ne čudi, jer Ogranak je u Osijeku najveći Matičin nakladnik, odmah nakon zagrebačke središnjice. Čak 200 je izdanja iza kojih Ogranak stoji samostalno ili u suradnji, a 2016. tiskali su i Hrestomatiju osječke književnosti. Mnogo je naslova nagrađivano, a mnoga su i monografska.
Nezaobilaznim je ocijenila prinos Književne revije, časopisa koji ima dugu tradiciju, još od 1961. i tijekom godina je objavio više od 40 tisuća stranica različitih priloga iz kulture. Mnogi su brojevi bili tematski, a akad. Oraić Tolić posebice pamti onaj iz 1981., posvećen kombinatorici, za koji je sama napisala palindromsku poemu. Sadašnji urednik, naglasila je, usmjeren je na regionalni identitet, bez negiranja nacionalnoga.
– Matica je hrvatska konačno dobila staru obnovljenu ulogu čuvarice regionalnih identiteta, ali u sklopu nacije, pa ne će biti zaboravljena u procesu globalizacije – zaključila je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, ponosna na osječki Ogranak, najagilniji na istoku Hrvatske.

Narcisa Vekić
Spomen-poprsje

Darovnica, na koju je osobito ponosna, samo je jedan od povoda koji je 75-godišnju akademkinju doveo u Osijek. U večernjim satima (u petak) planirana je promocija njezina novog romana Doživljaji Karla Maloga u knjižari Nova, a u subotu je u 11 sati otkrivanje spomen-poprsja akademiku Miji Kišpatiću u Rondelu velikana, učenika gimnazija u Osijeku, nadasve matičaru.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Osječkom ogranku Matice hrvatske 350 knjiga na dar

186057_b44685907c25c7797732

Središnjica Matice hrvatske iz Zagreba darovala je osječkom ogranku 350 knjiga. Riječ je o 175 naslova, matičinih izdanja, među kojima je stotinjak knjiga iz edicije “Stoljeća hrvatske književnosti”.

Donaciju je predala potpredsjednica Matice hrvatske, akademkinja Dubravka Oraić Tolić koja je istaknula kako knjige daruju ne samo zato što je Advent nego zbog toga što je Predsjedništvo Matice hrvatske odlučilo svojim namarljivijim ograncima darovati knjige koje će doći do čitatelja. “Osijek je tu na prvome mjestu pa ‘kud će suza nego na oko’ odnosno na naš najagilniji ogranak na istoku Hrvatske”, rekla je Oraić Tolić. Podsjetila je na bogatu povijest osječke Matice hrvatske te istaknula kako je, kad je o nakladništvu riječ, ogranak u Osijeku odmah iza Zagreba.

Predsjednik Matice hrvatske u Osijeku Ivica Završki istaknuo je kako im je  cilj darovane knjige proslijediti onima koji će ih pročitati – učenicima osnovnih i srednjih škola te studentima osječkoga Sveučilišta. Otkrio je kako je s Osječko-baranjskom županijom već načelno dogovoreno da se u adventsko vrijeme dio ovih knjiga te izdanja osječkoga ogranka daruje svim školama u Županiji.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić, za boravka u Osijeku, predstavit će roman “Doživljaji Karla Maloga” večeras (petak) u 19 sati u knjižari “Nova”, a sutra će nazočiti otkrivanju spomen biste akademiku Miji Kišpatiću na Rondelu učenika gimnazija u Osijeku.

Izvor: Radio Osijek (petak, 14.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Matica hrvatska u Osijeku dobila 350 vrijednih knjiga

 Izvor: Slavonska Televizija YouTube (petak, 14.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ADVENTSKI SUSRETI s autoricom Dubravkom Oraić Tolić u povodu knjige “Doživljaj Karla Maloga”

Poziva Vas Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, Udruga katoličkih intelektualaca i Klub knjižare Nova na ADVENTSKE SUSRETE s autoricom Dubravkom Oraić Tolić u povodu knjige “Doživljaj Karla Maloga”. Ulomke iz romana čita prvak drame osječkog HNK Vjekoslav Janković.
14. prosinca (petak) 2018. u 19 sati Knjižara Nova, Trg Ante Starčevića 4, Osijek

UKI_Adventski susreti 2_ D.O.T.-001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

TEMA DANA – Gdje s bistama osječkih velikana?

Izvor: Slavonska Televizija YouTube (srijeda, 12.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

“HNK u Osijeku-povijest zgrade” – nova monografija u izdanju osječke Matice i HNK predstavljena na Krležinim danima

Prošle godine načeta krovna tema ove je godina dobila zaokruženje s 27 novih referata

Krležini dani traju i dalje, već 29. godinu i ponovno su u Osijeku okupili vrsne hrvatske teatrologe i dramatologe, koji su se ponovno i ove godine – na inicijativu o. d. predsjednika Odbora, akad. Borisa Senkera – pozabavili redateljima i glumcima hrvatskog kazališta. Prošle godine načeta krovna tema ove je godina dobila zaokruženje u obliku 27 novih referata iz pera hrvatskoj javnosti dobro poznatih imena, čestih gostiju ove teatrološko-kazališne manifestacije, koju je utemeljio HNK u Osijeku, a podržavaju ga Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU/Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb te Filozofski fakultet Osijek.

Kao i uvijek do sada, Dani su počeli u Perivoju kralja Držislava polaganjem vijenaca na spomenik Miroslava Krleže te nešto kasnije nastavljeni u foajeu u prizemlju HNK otvorenjem izložbe Zinka Kunc Milanov, posljednja primadona, o čemu su govorili ravnateljr Opere Filip Pavišić i autor izložbe Stanislav Živkov. Pred prepunim gledalištem HNK Janko Popović Volarić i Dora Fišter Toš izveli su sjajnu predstavu Igra u dvoje, humornu dramu Tita Strozzija iz 1956., koju je režirala Saša Broz. Podnaslovljenu komad iz kazališnog života u tri čina, ovu je humornu dramu Strozzi napisao za sebe i svoju životnu i scensku partnericu Elizu Gerner, i to u svojoj “najsnažnijoj književnoj, poslijeratnoj fazi”, kako piše Dora Delbianco, iz čijeg je pera izišla adaptacija komada.

Kazališne publikacije

Drugi je dan najispunjeniji programski. Tako su jutarnji i dopodnevni sati bili prigoda poslušati prvu sesiju znanstvenih referata, i to u sobi 54 Filozofskog fakulteta, dok su večernji sati bili rezervirani za promocije novih publikacija objelodanjenih u proteklih godinu dana. Prvo je predstaljena monografija Ivo Raić – hrvatski i europski glumac i redatelj autorice Antonije Bogner-Šaban, znanstvene savjetnice u Zavodu, inače rođene Osječanke i članice Odbora Krležinih dana. Skupno osmišljeno kazalište Višnje Kačić Rogošić predstavili su, uz autoricu, i Željka Turčinović i Martina Petranović.

“U kazalištu koje više ne govori o jedinstvenoj publici, nego o različitim publikama s posebnim potrebama, interesima i mogućnostima, ideja zajedništva kakvu su iznjedrile šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća postala je neodrživim anakronizmom. Skupno osmišljavanje, međutim, nije nestalo iz kazališta. Naprotiv. Zadržalo se, ali prestalo je biti inovacijom koja samu sebe opravdava pukom inovativnošću u odnosu prema onom što joj je prethodilo, pukom drugošću koja je na početku i mogla biti dostatno opravdanje. Skupno je osmišljavanje s vremenom moralo postati i postalo je jednim od jednakovrijednih putova od zamisli do njezina ostvarenje, a početno isticanje posebnosti puta kojim se zamisao ostvaruje zamijenilo je isticanje posebnosti neke zamisli i posebnosti njezina ostvarenja. Na dobro odabranim primjerima knjiga Višnje Kačić Rogošić pomno i sustavno tumači kako se taj proces odvijao u hrvatskom kazalištu”, piše o knjizi Boris Senker.
– Znanstveni skup Krležini dani prerastao je u središnju teatrološku manifestaciju posvećenu isključivo dramsko-kazališnim temama. S obzirom na to da je ovo već 29. skup, vjerujem da je svakom znanstveniku koji se bavi hrvatskim kazalištem, u teorijskom ili povijesnom aspektu, u jednom trenutku važno biti sudionikom Krležinih dana u Osijeku, čija važnost ne jenjava – uvjerena je dr. sc. Martina Petranović, znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU. I pomlađivanje Odbora na tragu je toga da slijedi promjene u znanosti, dodaje dr. sc. Petranović, koja je svoj prinos znanstvenom skupu dala izlaganjem o temi Redatelji i glumci u ulozi pisaca.

Aspekti prakse

– Riječ je ne samo o ulozi dramskih pisaca i književnika koji su pisali za kazalište nego i o onima koji su pisali u različitim žanrovima i različitim prigodama u kazalištu. Dakle, o čitavom spektru kazalište memoaristike nastale iz pera hrvatskih glumaca i redatelja, ali i o glumcima i redateljima koji su se počeli baviti znanstvenim radom, koji su iz aspekta kazališne prakse u znanstvenom aspektu govorili o kazalištu u Hrvatskoj – pojašnjava dr. sc. Petranović, ističući kako su skup u petak počeli Josipom Freudenreichom, koji je bio i glumac, i redatelj, i dramski pisac, koji je napisao i svoju autobiografiju.
– Brojna je i razgranata linija redatelja i glumaca koji su pisali dramske komade, ali i sve druge – dodaje dr. Petranović. Komentirajući glumce koji režiraju, ističe da je čitajući glumačke autobiografije primijetila da za mnoge glumce izići iz glumačke funkcije i preuzeti redateljevu zapravo znači neslaganje s redateljskim kazalištem, nego pronalaženje vlastita modusa rada i izražavanja, a s druge strane neki su iskazali da ne žele glumačko kazalište, nego da vole redatelje s jasnom vizijom i misijom.
Vladimir Gerić i Varaždin (Uz 90-letnicu) – tema je kojom se pozabavio Marijan Varjačić. Ovaj vremešni redatelj, prevoditelj, dramaturg i scenograf (koji je u ožujku ove godine napunio 90 godina) nekako prolazi ‘ispod radara‘, za što je – smatra Varjačić – dijelom i sam odgovoran zbog svoje velike samozatajnosti.
– Tema mog referata Gerićevo je djelovanje u dva razdoblja u varaždinskom HNK-u. Diplomirao je književnost, a potom i režiju kod dr. Branka Gavelle. Odmah nakon diplome došao je u Varaždin, gdje je s 50-ih na 60-e režirao 20-ak predstava i realizirao oko 30 scenografija. U to su vrijeme Gerić i brojni glumci, među kojima su i Sanda Langerholz i Ivo Serdar, unijeli inovacije, ne samo u varaždinsko kazalište nego i hrvatsko glumište, uz potpuno drukčiji pristup glumi. Napustili su pojednostavljeni pristup sustavu Stanislavskog, koji je vladao u to vrijeme. U scenografiji su uveli novine poput ukidanja rampe i seljenje dijelova scenografije gotovo u gledalište. Kraće rečeno, bili su antiiluzionisti, protivnici iluzionizma i realizma u kazalištu koji su u to vrijeme vladali gotovo svim našim pozornicama. Poslije je ta skupina glumaca i redatelja otišla u Zagreb. Gerić je u $TD-u u to vrijeme režirao neke od svojih najvažnijih zagrebačkih predstava, praizvedbe Šoljanovih drama, potom hrvatsku praizvedbu Kaspara Petera Handkea. Unatoč svemu, Vladimir je Gerić izvan javnog fokusa zbog svoje samozatajnosti, ali i jedne vrste ignorancije u hrvatskom glumištu, jer nailaze nove generacije koje ne pamte ono što je bilo prije. Često čak i ‘otkrivaju toplu vodu‘. Mislim da je uzrok bio i u pedagogiji na ADU. Nakon Gavelle novi ljudi koji su dolazili nisu prenosili ono što se ranije događalo u teatru – pojašnjava Varjačić, napominjući kako je Vladimir Gerić itekako poznat i vrlo cijenjen u užim kazališnim krugovima. Uz sve to, izvanredan je prevoditelj s čak devet jezika, zaslužan za prijevod kompletnog Čehovljeva dramskog opusa, prevodio je Turgenjeva, Dostojevskog, desetak kapitalnih Shakespeareovih djela, s francuskog Baudelaireove Cvjetove zla, što je najnoviji hrvatski prijevod.

Narcisa Vekić
Habekova “Bijela kuga” i Šojatičin “Emet”

Za Osječane ipak najzanimljivija bila je promocija knjige Tone Papića HNK – povijest zgrade, uz osvrte Ivice Završkog, Božidara Šnajdera (intendanta HNK u Osijeku), akademika Andrije Mutnjakovića, arhitekta, Dražena Kušana (ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku) te Josipa Cvenića. Tu je večer publika mogla pogledati Emeta Ivane Šojat u režiji Same M. Streleca. U subotu je dopodne održana druga sesija znanstvenoga skupa, a Dani su u večernjim satima zatvoreni kazališnom predstavom Kazališta Virovitica – Bijela kuga Dubravka Habeka, u režiji Roberta Raponje.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstavljanje knjige HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE – povijest zgrade

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Božica Valenčić, Tone Papić HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE – povijest zgrade. Promocija će se održati 7. prosinca 2018. (petak) u 17 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu, foaje.

POZIVNICA

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Tribina u Klubu knjižare Nova Trpimir Vedriš o kulturnoj revoluciji 1968. godine

391846

Klub knjižare Nova domaćin je tribine o temi “Kulturna revolucija 1968. i njezine posljedice” koju će u četvrtak s početkom u 19 sati održati ugledni povjesničar, doc. dr. sc. Trpimir Vedriš s Odsjeka za povijest Filzofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posrijedi je prva tribina u sklopu Adventskih susreta koje zajednički organiziraju Udruga katoličkih intelektualaca i Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Kako piše u najavi tribine, godina 1968. simbolizira zbivanja iz važnoga desetljeća (1966. – 1976.) novije svjetske, europske i hrvatske povijesti: od pariških studentskih demonstracija, praškoga proljeća, “djece cvijeća”, nastupa postmoderne, novoga vala marksizma i feminizma, ali i novoga odnosa Katoličke Crkve prema komunizmu i novoga odnosa Jugoslavije prema Vatikanu do Papine enciklike Humane vitae. Trpimir Vedriš govorit će o tome kako razumjeti suvremenost u svjetlu “godine koja se ponavlja”.

Ovaj docent s Filozofskog fakultreta Sveučilišta u Zagrebu studirao je etnologiju, povijest i filozofiju u Zagrebu i Budimpešti. D.C. 

Izvor: Glas Slavonije (srijeda, 5.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna