Predstava Teatra kabare Tuzla “Bosanska kraljica”

U sklopu Dana Matice hrvatske Osijek 2020. pozivamo vas na predstavu Teatra kabare Tuzla Bosanska kraljica Marice Petrović u režiji Vlade Keroševića koja se ima održati u Kulturnom centru Osijek, u četvrtak, 26. studenog 2020. godine u 18,00 sati.

Bosanska kraljica_monodrama_promo1

Ulogu Katarine Kotromanić Kosače oblikuje akademska glumica Ivana Milosavljević te je ova izvedba prigoda osječkoj i slavonsko-baranjskoj publici sudjelovati u interpretaciji nagrađivane monodrame  bosansko-hercegovačke autorice koji je pisan na hrvatskom jeziku i plod je brojnih tekstualnih kombinacija: umjetničkih, biblijskih, tradicijskih, svjetovnih i religioznih. U predstavi pratimo fragmente života posljednje bosanske kraljice majke, Katarine Kotromanić Kosače, koji je bio prožet, s jedne strane, kraljevskim dostojanstvom, a s druge vječnom patnjom uslijed trajnog gubitka djece i doživotnoga prognaničkog života.

Predstava je sudjelovala na desetak međunarodnih kazališnih festivala kako natjecateljskih tako i revijalnih (BiH, SRBIJA, HRVATSKA, KOSOVO, SLOVENIJA, ALBANIJA) i za ostvarenje lika Katarine, Ivana Milosavljević je nagrađena nagradama za najbolju glumicu: 9. MONOAKT 2017. Peć, Kosovo i 2. BATTIF 2017. Tirana, Albanija kao i nagradom Kesten na 2. KESTENBURG-u 2017. Banja Luka. Predstava je do sada izvedena pedesetak puta pred publikom, a u više navrata za različite kulturno/povijesne/humanitarne događaje govoreni su ulomci iz istoimene predstave.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

RAZGOVOR S MIROM GAVRANOM I KONCERTNO ČITANJE DRAME NA KAVICI U PODNE

U sklopu Dana Matice hrvatske Osijek 2020., pozivamo Vas na književno-kazališno druženje s Mirom Gavranom. Sve o najizvođenijem hrvatskom suvremenom dramskom piscu na svjetskim pozornicama možete doznati u izravnoj komunikaciji s autorom koju će moderirati Ivan Trojan.
U nastavku programa imat ćete prilike po prvi puta uživati u novom dramskom tekstu Mire Gavrana naslovljenim Na kavici u podne, a koji će koncertno izvesti akademski glumci Marijan Josipović i Nikolina Odobašić.
Veselimo se zajedno s autorom svojevrsnoj praizvedbi Gavranova dramskog teksta u Osijeku, u Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta Osijek u ponedjeljak, 16. studenog u 18,00h!
Untitled-2

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Nostalgija u burnim vremenima

ODRŽAN PROGRAM OSJEČKA POP-KULTURA 50-ih i 60-ih, OMH U OSIJEKU, 2–8. LISTOPADA

Piše Tatjana Ileš

Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća u kulturi, pa tako i onoj popularnoj, u europskim i svjetskim razmjerima, mogu biti prepoznate kao zasebno mikrorazdoblje moderne kulturne povijesti, koje je društvenim i kulturnim procesima započetim upravo tada snažno, na nekim poljima i presudno, utjecalo na svijet u kojemu danas živimo. U posljednjih se dvadesetak godina teorijski i metodološki sve više pristupa istraživanju mikrorazdoblja (najčešće upravo desetljeća) suvremene društvene i kulturne povijesti, odnosno povijesti 20. stoljeća.

Dvadeseto stoljeće sve se jasnije pokazivalo, kako piše Eric Hobsbawm, stoljećem običnih ljudi kojim su dominirale umjetnosti koje su obični ljudi stvarali i koje su stvarale za običnog čovjeka. Sve većem društvenom značenju popularne kulture u modernom dobu, koje je nezaobilazan čimbenik upravo film, uvelike je otvorila put globalna rasprostranjenost masovnih medija te sve veća komercijalizacija polja kulture, ali i slobodnog vremena. Drugim riječima, razvoj popularne kulture rezultat je industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije, procesa koji su se razmahali u poslijeratnom razdoblju, a nastavljaju se na iste procese s početka dvadesetog stoljeća. Povoljni su zajmovi ubrzali razvoj potrošačkog društva i na našim prostorima, što je dinamiziralo razvoj kulture slobodnoga vremena, a posljedično i rast životnog standarda. U šezdesetim je godinama gotovo svima bilo dostupno kupiti vlastiti televizijski prijamnik, koji je uz radio bio važan posrednik popularne kulture, pa tako i na području današnjega grada Osijeka.

30_iles_omh_u_osijeku_vizual

 

U tom je smislu program Osječka pop-kultura 50-ih i 60-ih godina zamišljen kao događaj s pretežito audiovizualnim sadržajem, svojevrsni retrofilmski maraton s popratnim događanjima. Tako je prvi dan programa, 2. listopada, u kinu Urania, otvorio glazbeni uvod, pomno odabrana strana i domaća glazba upravo iz pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća (DJ Tac), a nakon toga uslijedila je besplatna projekcija filma jednoga od utemeljitelja francuskog novog vala Jean-Luca Godarda – Do posljednjeg daha iz 1960. godine. Program je upotpunjen i afterpartyjem uz sjajnu glazbu i koktel. Filmske projekcije, u suradnji s Kinematografima Osijek, nastavljene su i sljedećega tjedna, kada su ljubitelji filma i kinodoživljaja u Uraniji mogli gledati još dva Hitchcocka – Vrtoglavicu te Sjever – sjeverozapad i Wylerov film Praznik u Rimu.

Cilj koji se namjeravalo ostvariti provedbom programa jest senzibilizacija društva spram specifične osjećajnosti koja je vremenski udaljena više od pola stoljeća, no ostavila je dubok trag u društvenim i kulturnim procesima koje i danas prepoznajemo kao temeljna za društvo u kojem živimo. Kolektivno i osobno sjećanje pobuđuju nostalgiju, ali i mogućnost kritičkoga pristupa prošlom vremenu i urbanosti prostora za kojim u 21. stoljeću ponovno tragamo.

Program je sufinanciran sredstvima Grada Osijeka. Voditeljica programa bila je Tatjana Ileš, a koordinatorica Jasminka Mesarić. Treba reći i da je Ogranak Matice hrvatske u Osijeku pripremio bogat kulturni program do kraja ove izazovne i, posebice za kulturu, nesigurne godine. U tijeku su Dani MH u Osijeku, u pripremi je nekoliko knjižnih izdanja te zadnji broj 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Dani Matice hrvatske 2020. – koncertno čitanje

02

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, u suorganizaciji Matice hrvatske Osijek i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u četvrtak, 22. listopada 2020. godine s početkom u 19.30 sati, održan je razgovor o predstavi i izvedba predstave Jedna od sestara Kordelije Paladin i Roberta Raponje.

Autorica je okupljenima poslala poruku koja je pročitana prisutnima na događanju;

RIJEČ AUTORICE (UMJESTO NJE SAME)

Dragi prijatelji, dobro došli i hvala vam što ste došli.
Znam, i ja bih trebala biti ovdje. i voljela bih biti.. Ali to je neostvarivo.
Neki znaju za moju samo-izoliranost, ali malo tko zna odakle mi ta osobina, koja se pojavila mnogo prije COVIDA 19; istina je da ima nešto u mojoj prirodi što mi ne dopušta približavanje ljudima.
Ali, nisam nikakva misteriozna, munjena čudakinja. Ni mizantrop. Jednostavno, ja se ne mogu popeti do vaše knjižnice i većine drugih mjesta gdje se vi nalazite!
Stepenice su ono što dopušta ili ne dopušta moje uključivanje u društvena zbivanja.

Moja je kralježnica kao zašarafljena i zabrtvljena lumbalnom stenozom.
Zacementirana sam u svome tijelu kalcifikatima nakupljenim u kičmenom kanalu. To je genetska greška, kao i slabovidnost, koju nemam tako dugo kao stenozu ali i ona veoma ograničava moje kretanje. U svim pravcima. Tako slabovidnost pomaže slabohodnom penjaču da ostane dolje i uživa u životu onoliko koliko se to može na prizemnoj razini.

U prilog mi ne ide ni omiljena narodna poslovica da je u zdravom tijelu zdrav duh.
Ma nije to istina, ljudi! Nije. Zdrav mi je duh, časna riječ. Pišem suvisle i razumljive tekstove. Vidite i sami. A sada mi i samo-izoliranost ljudi lakše praštaju, jer je to, iz strahotnih razloga, postala ne omražena, nego poželjna osobina.

Hvala sam i zbog toga, što ne pridajete važnost fizičkoj nazočnosti nekog koga želite upoznati.: za to je dovoljan taj zdravi duh, koji vam se približava riječima, bez obzira na kičmu i noge.

Riječi. Logos. Preko njih postajemo i ostajemo prijatelji i da se nikad ne vidimo.

Kordelija Paladin

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Književna revija

naslovnica KR 2-3 2020

Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 2-3., 2020.
Tema: 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj

Riječ urednice

Promovirajući i nadalje Književnu reviju kao otvorenu platformu za prihvaćanje i podupiranje književnih novina, nekonvencionalnih pristupa i zanimljivih kulturnih eksperimenata, Uredništvo je časopisa s radošću i ve­likom odgovornošću pristupilo pripremi dvobroja 2-3 2020. godine. Naime revitalizacija baštinskih vrednota, poticanje očuvanja kulturnih tradicija, napose u književnom i umjetničkom prostoru, naslijeđe su Književne revije koje također nastojimo njegovati i iskazati mu zasluženu pažnju. U tom smo smislu ovaj dvobroj našeg časopisa posvetili vrijednoj obljetnici – 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj!

Na inicijativu tajnice našeg Ogranka, Jasminke Mesarić, ujedno i ured­nice ovog dvobroja, te uz nesebičnu pomoć i poticanje članova stručnog Uredništva – Antonije Bogner-Šaban, Livije Kroflin, Petre Mrduljaš i Igora Tretinjaka – odlučeno je slavlje uveličati i našim prilogom, brojem posve­ćenim upravo toj sjajnoj obljetnici.

Na ovom je mjestu reći kako se u časopisu nalazi 19 raznorodnih tekstova znanstvenika, stručnjaka i zaljubljenika u lutkarstvo i lutkarsko kazalište, od profesionalnih kazališta do nezavisnih scena, a koje smo unutar broja posložili pokušavajući pratiti kronološki slijed razvoja lutkarstva u Hrvatskoj zadnjih stotinu godina. Znanstvenici i stručnjaci, redatelji i glumci, osnivači i producenti lutkarskih festivala unutar nacionalnih granica i izvan njih svoje su tekstove oblikovali svatko iz svog područja interesa – kako renomiranih kazališnih istraživača, tako i svjedoka vrijednih sjećanja koji u svojim tekstovima živo donose duh vremena koja su stvarala, njegovala i oblikovala lutkarstvo kakvo danas poznajemo. Naime namjera je uredništva bila tekstovima različitih diskursa donijeti osnovnu i točnu informaciju o povijesti razvoja te specifične umjetničke grane, ali i oživjeti sjećanja na počesto samozatajne pojedince i manje urbane sredine koje su prihvaćale europske i svjetske trendove u lutkarstvu, ponajprije razmišljajući o publici, o budućim generacijama kazališnih posjetitelja koje su odgajali upravo lutkarskim predstavama.

Nadamo se također kako ovaj dvobroj Književne revije posvećen lutkarstvu neće ostati tek osamljeni primjer. Sigurni smo kako može biti početnom točkom svakom tko o lutkarstvu u Hrvatskoj želi dobiti onu prvu, inicijalnu informaciju, ali i onima koji se ovim područjem odluče baviti u svojim budućim znanstvenim istraživanjima. I jednima je i drugima časopisni prostor Književne revije u tom smislu i ubuduće otvoren!

SADRŽAJ

IMPRESUM

Naš zalog za budućnost, Jasminka Mesarić

Predstavljanje Književne revije na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka – PIF

Promocija Književne revije 2-3. 2020., Zagreb, PIF

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Književna revija

naslovnica KR 1-2020

Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 1., 2020.
Tema: održivost

Riječ urednice

Nastanak i objavljivanje prvoga broja 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija događaju se u veoma ozbiljnim vremenima za čovječanstvo nakon kojih će se još dugo sagledavati posljedice po život čovjeka na Zemlji u svim aspektima socio-kulturnih djelatnosti. Dok u jeku pandemije izazvane virusom COVID-19 uređujemo ovaj broj, pokušavamo misliti temu održivosti. Možda nikada aktualniju koliko u ovome trenutku (ožujak – travanj 2020.).

Naime o temi ovoga broja započeli smo razgovarati još u prosincu prošle godine, prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih pod­ručja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo ovaj broj časopisa. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajed­ničke učinke. I u tome je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture, naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika Europske Unije razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No na koji će se način odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojemu živimo, pa i u području kulture, tek nam je vidjeti…

U prvome dijelu ovoga broja časopisa donosimo četiri teksta kojima autori, svaki iz svoje znanstvene, umjetničke te poduzetničke pozicije, promišljaju temu održivosti, i iz teorijske, i iz praktične perspektive. Drugi smo dio rezervirali za književne i prijevodne priloge, te esejističke zapise, kojima zaokružujemo prvi broj 60. godišta.

SADRŽAJ

IMPRESUM

 

 

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Zahvalnica Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020

troki

Matica hrvatska Osijek je prigodom svečanog zatvaranja Osječkog ljeta kulture dobila zahvalnicu Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020. godine za književnu tribinu “Knjigom u pleksus” u kojoj su gostovali Tomica Ščavina, Đurđica Čilić, Damir Karakaš i Nebojša Lujanović.

Zahvalnica_Grad-Osijek_MHO_10.7

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

REZULTATI ANONIMNOG NATJEČAJA MATICE HRVATSKE OSIJEK ZA NAJBOLJI NEOBJAVLJENI PROZNI RUKOPIS (roman ili zbirka kratkih priča) 2019/20.

1. PRIČE O SMRTI – rukopis koji je pobijedio na Natječaju
2. BOJA SAMOĆE – rukopis koji je Povjerenstvo pohvalilo (prema dogovoru s autorom/icom moguće je objaviti dio rukopisa u časopisu za književnost i kulturu Književna revija)
Molimo autore/ice da šifre uz naslove rukopisa, te svoje kontakt podatke, čim prije dostave na e-mail maticahrvatskaosijek@gmail.com ili na tatjana.iles@gmail.com.
ČESTITAMO!

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

TRAUMA I KNJIŽEVNOST NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

Knjigom u pleksus Matice hrvatske Osijek na 20. Osječkom ljetu kulture

Osječka Matica hrvatska organizirala je vrhunske književne tribine okupljene pod nazivom Knjigom u pleksus na Osječkom ljetu kulture u večernjim satima u utorak i srijedu, 30. lipnja i 1. srpnja, u dvorištu GISKO-a. U produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka imali smo prigodu ne samo detaljno upoznati književne opuse Damira Karakaša, Đurđice Čilić i Tomice Ščavine, ponajboljih hrvatskih književnika srednje generacije, već i razotkriti njihove motive upuštanja u borbu s bjelinom papira, odčitati njihova promišljanja o hrvatskoj društvenoj zbilji, statusu književnika u nas, recepciji njihova djela – u konačnici – i traumama koje su obilježile njihove živote, a koje su utisnuli u svoje književno djelo i umjetnički obradili.

mf02Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Povratak Matice hrvatske Osijek nakon više od desetljeća među glavne oblikovatelje i stratege književnog i kulturnog života Grada nije mogao bolje započeti od detaljnog upoznavanja Osječana s Damirom Karakašem, elitnim hrvatskim književnikom koji je svojim impresionističkim romanima Sjećanje šume i Proslava zaintrigirao ne samo hrvatsko čitatateljstvo i povjerenstva domaćih književnih nagrada, već je njegova prozna produkcija dramatizirana i uprizorena u hrvatskim kazalištima (Sjajno mjesto za nesreću, Sjećanje šume, Blue moon), ekranizirana (Kino Lika, uskoro i Proslava), ali i predmetom interesa uglednih stranih izdavača te redovito prevođena na njemački, talijanski i francuski jezik.

U opuštenom i zanimljivom razgovoru Damira Karakaša, Nebojše Lujanovića i Ivana Trojana, autor Proslave se prisjetio tragičnih događaja iz Domovinskog rata u kojem je izravno sudjelovao, ali i boemskog života u Parizu, nategnutog odnosa i spona sa svojom rodnom Likom nakon hajkačkog čitanja Sjećanja šume i Proslave te poziciji autora-slobodnog umjetnika u našem društvenom okružju. Trojan je inzistirao na pitanjima vezanim uz dramski i scenaristički Karakašev rad te brojnim dramatizacijama i ekranizacijama njegova djela i autorovom odnosu spram tih žanrovskih transformacija. Uz taj manje poznat umjetnički izričaj Damira Karakaša, najavljen je i dovršetak novog Karakaševog romana za koji autor kaže da mu njegova izrada često provocira tupu fizičku bol s obzirom na odabranu tematiku. Zvat će se – Okretište!

mf01Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Druge večeri književne tribine Knjigom u pleksus u produkciji Matice hrvatske Osijek na ovogodišnjem Osječkom ljetu kulture gostovale su autorice Đurđica Čilić i Tomica Šćavina s kojima su razgovor vodili Nebojša Lujanović i Tatjana Ileš. Đurđica Čilić rođena je u Livnu, u BiH, odrasla u Vitezu. Docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2010. obranila je doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Tomica Šćavina diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se psihološkim savjetovanjem i piše kolumne za časopis Sensa. Uz tri romana (Brod za Lajku, Povratak genija i Soba na dnu mora), objavila je i zbirku poezije te dvije slikovnice za djecu. Objavljene su joj i dvije knjige psiholoških kolumni Unutarnji kompas i Koordinate sreće. Predaje psihologiju kreativnosti na veleučilištu Vern, a u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu vodi psihološko-kreativnu radionicu S one strane pisanja.

mf04Foto: Marin Franov

Na tribini se ponajprije razgovaralo o najnovijim književnim naslovima – prvijencu Đurđice Čilić pod naslovom Fafarikul (Disput, ožujak 2020.) te trećem romanu Tomice Šćavine Soba na dnu mora (Hena com, kolovoz 2019.), o „malim“ i „velikim“ književnim temama, jakim i slabim, ponajprije ženskim likovima, isprepletenosti i utjecaju zanimanja na književnost koju pišu. O Fafarikulu se govorilo kao o zbirci stotinjak kratkih pripovijesti, crtica, anegdota i sjećanja, u kojima pripovjedni subjekt bez zadrške progovara o emocijama, intimnim slabim mjestima, o strahovima, pogreškama i krivim odabirima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje vlastite.

mf03Foto: Marin Franov

Soba na dnu mora predstavljena je kao intrigantan i emocionalno zapljuskujući roman u kojemu pratimo događanja unutar kraćeg vremenskog odsječka u životu protagonistice, isprekidana intimnim obraćanjima junakinje svojoj najboljoj prijateljici iz djetinjstva, a koja je u njihovim formativnim godinama počinila samoubojstvo. Pisma pisana Tei svojevrsna su metafora o pravu na izbor, o hrabrosti da se izabere i drugačiji put, o odluci da se ne prilagodimo već budemo svoji te o posljedicama tih odluka.

Tatjana Ileš i Ivan Trojan

Poveznica na tekst objavljen u Glasu Slavonije, 4. srpnja, 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

KNJIŽEVNE TRIBINE S MATICOM HRVATSKOM NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

U Osijeku 29. lipnja 2020. godine

KNJIGOM U PLEKSUS, naziv je književnih tribina u produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka, kojima je namjera obogatiti književni i kulturni program 20. Osječkog ljeta kulture te ukazati na snagu književne riječi koja je u stanju detektirati i opisati širok raster društvene patologije te ukazati i na moguće nove smjerove. U dvorištu će GISKO-a 30. lipnja u 18 sati Ivan Trojan ugostiti DAMIRA KARAKAŠA i NEBOJŠU LUJANOVIĆA, a 1. srpnja TOMICI ŠĆAVINA i ĐURĐICI ČILIĆ domaćini će biti Tatjana Ileš i Nebojša Lujanović.

Karakaš se od 2002. do 2007. u Parizu uzdržavao sviranjem harmonike. Na Novoj Sorboni studira i francuski, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Još kao tinejdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama. Šćavina je autorica niza dokumentarnih radiodrama. Đurđica Čilić piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Njezin prozni prvijenac Fafarikul zbirka je od stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna