Matica hrvatska u Osijeku dobila 350 vrijednih knjiga

 Izvor: Slavonska Televizija YouTube (petak, 14.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ADVENTSKI SUSRETI s autoricom Dubravkom Oraić Tolić u povodu knjige “Doživljaj Karla Maloga”

Poziva Vas Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, Udruga katoličkih intelektualaca i Klub knjižare Nova na ADVENTSKE SUSRETE s autoricom Dubravkom Oraić Tolić u povodu knjige “Doživljaj Karla Maloga”. Ulomke iz romana čita prvak drame osječkog HNK Vjekoslav Janković.
14. prosinca (petak) 2018. u 19 sati Knjižara Nova, Trg Ante Starčevića 4, Osijek

UKI_Adventski susreti 2_ D.O.T.-001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

TEMA DANA – Gdje s bistama osječkih velikana?

Izvor: Slavonska Televizija YouTube (srijeda, 12.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

“HNK u Osijeku-povijest zgrade” – nova monografija u izdanju osječke Matice i HNK predstavljena na Krležinim danima

Prošle godine načeta krovna tema ove je godina dobila zaokruženje s 27 novih referata

Krležini dani traju i dalje, već 29. godinu i ponovno su u Osijeku okupili vrsne hrvatske teatrologe i dramatologe, koji su se ponovno i ove godine – na inicijativu o. d. predsjednika Odbora, akad. Borisa Senkera – pozabavili redateljima i glumcima hrvatskog kazališta. Prošle godine načeta krovna tema ove je godina dobila zaokruženje u obliku 27 novih referata iz pera hrvatskoj javnosti dobro poznatih imena, čestih gostiju ove teatrološko-kazališne manifestacije, koju je utemeljio HNK u Osijeku, a podržavaju ga Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU/Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb te Filozofski fakultet Osijek.

Kao i uvijek do sada, Dani su počeli u Perivoju kralja Držislava polaganjem vijenaca na spomenik Miroslava Krleže te nešto kasnije nastavljeni u foajeu u prizemlju HNK otvorenjem izložbe Zinka Kunc Milanov, posljednja primadona, o čemu su govorili ravnateljr Opere Filip Pavišić i autor izložbe Stanislav Živkov. Pred prepunim gledalištem HNK Janko Popović Volarić i Dora Fišter Toš izveli su sjajnu predstavu Igra u dvoje, humornu dramu Tita Strozzija iz 1956., koju je režirala Saša Broz. Podnaslovljenu komad iz kazališnog života u tri čina, ovu je humornu dramu Strozzi napisao za sebe i svoju životnu i scensku partnericu Elizu Gerner, i to u svojoj “najsnažnijoj književnoj, poslijeratnoj fazi”, kako piše Dora Delbianco, iz čijeg je pera izišla adaptacija komada.

Kazališne publikacije

Drugi je dan najispunjeniji programski. Tako su jutarnji i dopodnevni sati bili prigoda poslušati prvu sesiju znanstvenih referata, i to u sobi 54 Filozofskog fakulteta, dok su večernji sati bili rezervirani za promocije novih publikacija objelodanjenih u proteklih godinu dana. Prvo je predstaljena monografija Ivo Raić – hrvatski i europski glumac i redatelj autorice Antonije Bogner-Šaban, znanstvene savjetnice u Zavodu, inače rođene Osječanke i članice Odbora Krležinih dana. Skupno osmišljeno kazalište Višnje Kačić Rogošić predstavili su, uz autoricu, i Željka Turčinović i Martina Petranović.

“U kazalištu koje više ne govori o jedinstvenoj publici, nego o različitim publikama s posebnim potrebama, interesima i mogućnostima, ideja zajedništva kakvu su iznjedrile šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća postala je neodrživim anakronizmom. Skupno osmišljavanje, međutim, nije nestalo iz kazališta. Naprotiv. Zadržalo se, ali prestalo je biti inovacijom koja samu sebe opravdava pukom inovativnošću u odnosu prema onom što joj je prethodilo, pukom drugošću koja je na početku i mogla biti dostatno opravdanje. Skupno je osmišljavanje s vremenom moralo postati i postalo je jednim od jednakovrijednih putova od zamisli do njezina ostvarenje, a početno isticanje posebnosti puta kojim se zamisao ostvaruje zamijenilo je isticanje posebnosti neke zamisli i posebnosti njezina ostvarenja. Na dobro odabranim primjerima knjiga Višnje Kačić Rogošić pomno i sustavno tumači kako se taj proces odvijao u hrvatskom kazalištu”, piše o knjizi Boris Senker.
– Znanstveni skup Krležini dani prerastao je u središnju teatrološku manifestaciju posvećenu isključivo dramsko-kazališnim temama. S obzirom na to da je ovo već 29. skup, vjerujem da je svakom znanstveniku koji se bavi hrvatskim kazalištem, u teorijskom ili povijesnom aspektu, u jednom trenutku važno biti sudionikom Krležinih dana u Osijeku, čija važnost ne jenjava – uvjerena je dr. sc. Martina Petranović, znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU. I pomlađivanje Odbora na tragu je toga da slijedi promjene u znanosti, dodaje dr. sc. Petranović, koja je svoj prinos znanstvenom skupu dala izlaganjem o temi Redatelji i glumci u ulozi pisaca.

Aspekti prakse

– Riječ je ne samo o ulozi dramskih pisaca i književnika koji su pisali za kazalište nego i o onima koji su pisali u različitim žanrovima i različitim prigodama u kazalištu. Dakle, o čitavom spektru kazalište memoaristike nastale iz pera hrvatskih glumaca i redatelja, ali i o glumcima i redateljima koji su se počeli baviti znanstvenim radom, koji su iz aspekta kazališne prakse u znanstvenom aspektu govorili o kazalištu u Hrvatskoj – pojašnjava dr. sc. Petranović, ističući kako su skup u petak počeli Josipom Freudenreichom, koji je bio i glumac, i redatelj, i dramski pisac, koji je napisao i svoju autobiografiju.
– Brojna je i razgranata linija redatelja i glumaca koji su pisali dramske komade, ali i sve druge – dodaje dr. Petranović. Komentirajući glumce koji režiraju, ističe da je čitajući glumačke autobiografije primijetila da za mnoge glumce izići iz glumačke funkcije i preuzeti redateljevu zapravo znači neslaganje s redateljskim kazalištem, nego pronalaženje vlastita modusa rada i izražavanja, a s druge strane neki su iskazali da ne žele glumačko kazalište, nego da vole redatelje s jasnom vizijom i misijom.
Vladimir Gerić i Varaždin (Uz 90-letnicu) – tema je kojom se pozabavio Marijan Varjačić. Ovaj vremešni redatelj, prevoditelj, dramaturg i scenograf (koji je u ožujku ove godine napunio 90 godina) nekako prolazi ‘ispod radara‘, za što je – smatra Varjačić – dijelom i sam odgovoran zbog svoje velike samozatajnosti.
– Tema mog referata Gerićevo je djelovanje u dva razdoblja u varaždinskom HNK-u. Diplomirao je književnost, a potom i režiju kod dr. Branka Gavelle. Odmah nakon diplome došao je u Varaždin, gdje je s 50-ih na 60-e režirao 20-ak predstava i realizirao oko 30 scenografija. U to su vrijeme Gerić i brojni glumci, među kojima su i Sanda Langerholz i Ivo Serdar, unijeli inovacije, ne samo u varaždinsko kazalište nego i hrvatsko glumište, uz potpuno drukčiji pristup glumi. Napustili su pojednostavljeni pristup sustavu Stanislavskog, koji je vladao u to vrijeme. U scenografiji su uveli novine poput ukidanja rampe i seljenje dijelova scenografije gotovo u gledalište. Kraće rečeno, bili su antiiluzionisti, protivnici iluzionizma i realizma u kazalištu koji su u to vrijeme vladali gotovo svim našim pozornicama. Poslije je ta skupina glumaca i redatelja otišla u Zagreb. Gerić je u $TD-u u to vrijeme režirao neke od svojih najvažnijih zagrebačkih predstava, praizvedbe Šoljanovih drama, potom hrvatsku praizvedbu Kaspara Petera Handkea. Unatoč svemu, Vladimir je Gerić izvan javnog fokusa zbog svoje samozatajnosti, ali i jedne vrste ignorancije u hrvatskom glumištu, jer nailaze nove generacije koje ne pamte ono što je bilo prije. Često čak i ‘otkrivaju toplu vodu‘. Mislim da je uzrok bio i u pedagogiji na ADU. Nakon Gavelle novi ljudi koji su dolazili nisu prenosili ono što se ranije događalo u teatru – pojašnjava Varjačić, napominjući kako je Vladimir Gerić itekako poznat i vrlo cijenjen u užim kazališnim krugovima. Uz sve to, izvanredan je prevoditelj s čak devet jezika, zaslužan za prijevod kompletnog Čehovljeva dramskog opusa, prevodio je Turgenjeva, Dostojevskog, desetak kapitalnih Shakespeareovih djela, s francuskog Baudelaireove Cvjetove zla, što je najnoviji hrvatski prijevod.

Narcisa Vekić
Habekova “Bijela kuga” i Šojatičin “Emet”

Za Osječane ipak najzanimljivija bila je promocija knjige Tone Papića HNK – povijest zgrade, uz osvrte Ivice Završkog, Božidara Šnajdera (intendanta HNK u Osijeku), akademika Andrije Mutnjakovića, arhitekta, Dražena Kušana (ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku) te Josipa Cvenića. Tu je večer publika mogla pogledati Emeta Ivane Šojat u režiji Same M. Streleca. U subotu je dopodne održana druga sesija znanstvenoga skupa, a Dani su u večernjim satima zatvoreni kazališnom predstavom Kazališta Virovitica – Bijela kuga Dubravka Habeka, u režiji Roberta Raponje.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstavljanje knjige HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE – povijest zgrade

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Božica Valenčić, Tone Papić HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE – povijest zgrade. Promocija će se održati 7. prosinca 2018. (petak) u 17 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu, foaje.

POZIVNICA

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Tribina u Klubu knjižare Nova Trpimir Vedriš o kulturnoj revoluciji 1968. godine

391846

Klub knjižare Nova domaćin je tribine o temi “Kulturna revolucija 1968. i njezine posljedice” koju će u četvrtak s početkom u 19 sati održati ugledni povjesničar, doc. dr. sc. Trpimir Vedriš s Odsjeka za povijest Filzofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posrijedi je prva tribina u sklopu Adventskih susreta koje zajednički organiziraju Udruga katoličkih intelektualaca i Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Kako piše u najavi tribine, godina 1968. simbolizira zbivanja iz važnoga desetljeća (1966. – 1976.) novije svjetske, europske i hrvatske povijesti: od pariških studentskih demonstracija, praškoga proljeća, “djece cvijeća”, nastupa postmoderne, novoga vala marksizma i feminizma, ali i novoga odnosa Katoličke Crkve prema komunizmu i novoga odnosa Jugoslavije prema Vatikanu do Papine enciklike Humane vitae. Trpimir Vedriš govorit će o tome kako razumjeti suvremenost u svjetlu “godine koja se ponavlja”.

Ovaj docent s Filozofskog fakultreta Sveučilišta u Zagrebu studirao je etnologiju, povijest i filozofiju u Zagrebu i Budimpešti. D.C. 

Izvor: Glas Slavonije (srijeda, 5.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Kulturna revolucija 1968. i njezine posljedice

47324552_1860946590694059_2070961826299904000_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Razgovor s akademikom Stjepanom Damjanovićem

Prepun foaje HNK u Osijeku, gost akademik Stjepan Damjanović, promocija novih knjiga o povijesti Matice hrvatske kao temeljne hrvatske kulturne ustanove- sustvarateljice moderne hrvatske nacije. Sat za pamćenje..

47447322_1860933574028694_1208852741988810752_n47576530_1860933794028672_6373281895857258496_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Skup o Domovinskom ratu

391722Dvodnevni međunarodni multidisciplinarni znanstveno-stručni skup “Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu” počeo je raditi u ponedjeljak u Auli Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u nazočnosti prvih ljudi Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka te brojnih pripadnika akademske zajednice. Cilj je ovog skupa koji se održava peti put osvijetliti manje poznata poglavlja hrvatske borbe za slobodu i neovisnost.

Organizator skupa je Ogranak Matice hrvatske Osijek, a kao suorganizatori se pojavljuju Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i županijska Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Prvi put u organizaciji ovoga skupa ne sudjeluje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, ali kontinuitet jamči dvostruki doktor znanosti Miljenko Brekalo, prvi čovjek Pilarove podružnice u Osijeku, koji se i ove godine pojavljuje kao predsjednik njegova Organizacijskog odbora.

Nakon pozdravnih govora prorektora za umjetenost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju, izv. prof. art. Roberta Raponje, osječko-baranjskog župana Ivana Anušića i osječkog gradonačelnika Ivana Vrkića, održana su četiri plenarna izlaganja. Unatoč zanimljivim izlaganjima Stjepana Adanića (Razmjena ratnih zarobljenika tijekom Domovinskog rata), Ivice Đuroka (Rat u bivšoj Jugoslaviji – Domovinski rat u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Mađarskoj) i Ladislava Heke (Posljedice Domovinskog rata na nacionalni sastav Baranje), najveću pozornost izazvao je demograf i sveučilišni profesor Stjepan Šterc.

Nazivajući stvari pravim imenima, što politika, kako je rekao, uredno izbjegava, Šterc je u svome izlaganju s naslovom “Demografski potop u slobodi” upozorio na katastrofalan podatak koji govori kako Hrvatska godišnje gubi više stanovnika nego što ih je ukupno poginulo tijekom pet godina srbijanske agresije na Hrvatsku (1991.-1995.). Istaknuo je kako taj podatak nikoga u politički etabliranomom sustavu ne zabrinjava. Šterc je rekao kako u Hrvatskoj ne postoji ni jedan pozitivni demografski parametar. Prema njegovim riječima, demografski slom ugrožava ukupni razvoj Hrvatske i temeljne sustave u zemlji. Dodao je da je srbijanski rat protiv Hrvatske bio je tek uvod u ovu katastrofu. D.Celing

Izvor: Glas Slavonije (utorak, 4.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Istina o Domovinskom ratu sve češće se relativizira i krivotvori?!

 Izvor: Slavonska Televizija YouTube (ponedjeljak, 3.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna