Osječki ogranak raste PORTRET MATIČARA: Ivica Završki, pravnik, potpredsjednik Ogranka MH u Osijeku

38_ivica_zavrski-1

Snimio MIRKO CVJETKO

Razgovarala IDA HITREC

Uspjeli smo Matičin osječki ogranak brendirati kao jedan od zaštitnih znakova grada. Danas smo najveći preostali relevantni nakladnik istočno od Zagreba

U jednome od najvećih ogranaka Matice hrvatske, osječkom, 12. srpnja održana je izborna skupština na kojoj je izabran novi predsjednik Ivan Trojan, profesor novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i dugogodišnji glavni urednik časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkog ogranka. Na tom je mjestu naslijedio Ivicu Završkog, predsjednika Ogranka u dvama mandatima, od 2011, a sada potpredsjednika. S obzirom na veličinu i važnost Ogranka u Osijeku ponudili smo prostor za razgovor novom i bivšem predsjedniku. U osječkom ogranku dogovorili su se da će prvo dosadašnji predsjednik Završki rezimirati rad Ogranka u proteklim dvama mandatima, a u sljedećem će broju novi predsjednik Ivan Trojan predstaviti svoj program i viziju.

Kakvo je stanje u Ogranku bilo 2011, kad ste imenovani predsjednikom, a kakvo je danas?

OMH u Osijeku ima doista dugu, časnu i burnu povijest. Čini mi se da je te 2011. trebalo dodatne energije i poticaja da se financijski stabilizira stanje Ogranka. Danas sa zadovoljstvom možemo konstatirati da smo u svih tih osam godina uspjeli ne samo sanirati glavninu obveza već i poslovati pozitivno, organiziravši pritom i jednu Glavnu skupštinu Matice hrvatske u Osijeku, prvi put u povijesti u Slavoniji. Prošlu smo poslovnu godinu završili u skromnom plusu te s godišnjim prihodima od gotovo pola milijuna kuna. Čini mi se, iz današnje perspektive, da je to tada članove Ogranka motiviralo da me, iako izvornog matičara, no ipak čovjeka koji se bavi gospodarstvom i pravom, a ne kulturnjaka po vokaciji, dvaput izaberu za tu časnu i odgovornu dužnost.

Što biste istaknuli kao najveće rezultate svoga rada i rada kolega?

Prije svega činjenicu da smo uspjeli osječku Maticu hrvatsku brendirati kao jedan od zaštitnih znakova grada. Danas smo, usprkos svim gospodarskim i političkim turbulencijama i teškoj demografskoj i društvenoj krizi u kojoj se Osijek i Slavonija već godinama nalaze, uspjeli opstati kao najveći preostali relevantni nakladnik istočno od Zagreba, ali i kulturna udruga građana koja je u tom razdoblju organizirala desetke i desetke javnih tribina, promocija knjiga, izložbi, koncerata, znanstvenih skupova i javnih natječaja… I u tom skromnom i gotovo isključivo volonterskom radu formirao se i tim vrijednih osječkih matičara koji je, danas to mogu reći, Osijeku kao sveučilišnom centru osigurao mnoštvo besplatnih, a izvrsnih kulturnih i inih sadržaja. Glavni su suradnici u tom projektu brojni i nezahvalno je nekog posebno isticati, no ipak i prije svega ističem rad našeg dugogodišnjeg tajnika prof. Josipa Cvenića, dopredsjednika i poznatoga hrvatskog književnika Stjepana Tomaša, akademika Antuna Tucaka te voditelje naših odjela i ujedno najbliže suradnike: za hrvatski jezik – pokojnog Branka Kunu, Milicu Lukić i Loretanu Farkaš, za povijest – Zlatu Živaković-Kerže i Domagoja Tomasa, za književnost Ružicu Pšihistal, za kazalište Božidara Šnajdera i novu tajnicu Jasminku Mesarić, za kulturu zdravlja Tomislava Mišira i Josipa Galića, sociologiju Miljenka Brekalu, za izdavaštvo urednika Revije Ivana Trojana i njegov tim, za arhitekturu i kulturu življenja Danijelu Lovoković, za školstvo Borka Barabana, ali i druge koji su nam u stručnom smislu pomagali, i to još čine, kao Jasna Horvat, Zvjezdana Tuma Pavlov. A itekako nam je dobro došao i svaki savjet živućih bivših predsjednica i predsjednika Ivice Vuletića, Josipa Vrbošića i Helene Sablić Tomić.

U predstavljanjima Ogranka često ste isticali zavidnu nakladničku djelatnost Ogra­nka. Kakav je izdavački profil Ogranka?

U prostorijama Ogranka prije nekoliko smo mjeseci, nasuprot zidu na kojem se nalaze brojna gradska, županijska i nacionalna priznanja, postavili vitrinu sa svim našim izdanjima u proteklih dvadesetak godina. I vjerujte da smo morali nabaviti ozbiljan ormar. Godišnje osječka Matica, uz četiri broja Revije, izdaje osam do petnaest novih naslova. Osijek je sveučilišni centar, a osječka Matica ima respektabilan broj članova koji u stručnom i znanstvenom smislu mogu jamčiti za kvalitetu naših izdanja. Većina danas poznatih hrvatskih književnih imena koja su potekla iz naše sredine prva ili neka od svojih djela izdali su u osječkoj Matici.

Stjepan Tomaš, Jasna Horvat, Josip Cvenić, Goran Rem, Ivana Šojat, Helena Sablić Tomić i brojni drugi pisali su, djelovali i djeluju i u osječkoj Matici. Ponosni smo na našu Hrestomatiju osječke književnosti, monografiju o zgradi HNK, ili primjerice zbornike radova s vrlo uspješna znanstveno-stručnog skupa o hrvatskom istoku u Domovinskom ratu koji se, već nekoliko godina za redom, održava i u našoj organizaciji u Osijeku te na brojna djela mladih slavonskih i hrvatskih autora.

Što biste još izdvojili iz programa?

Osječki je ogranak velik i brojan, jedan od najbrojnijih sa, čini mi se, ovog časa više od 400 članova. Svi ti ljudi nemaju jednake interese, no svatko od njih može, ukoliko želi, pomoći radu Ogranka. Zato smo 2012. započeli s osnivanjem odjela, iako smo neke, primjerice za hrvatski jezik, imali i prije tog datuma. Novina su bili odjel za arhitekturu i kulturu življenja (prvi u cjelokupnoj Matici) u koji se uključilo nekoliko najrespektabilnijih osječkih arhitekata, odjel za sociologiju, za školstvo, kulturu zdravlja, povijest, književnost, kazalište, interdisciplinarnu kulturu. Cilj nam treba biti uz doista stručne voditelje u odjelima barem pokušati okupiti i timove vrijednih novih i starijih članova, jer bez članstva i ti odjeli gube smisao. Ne smijemo biti zatvoreni u nekakav ekskluzivni klub za odabranu elitu ili osobnu samopromociju jer to, po mom skromnom sudu, ne bi smjela biti funkcija Matice hrvatske!

Pokrenuli ste suradnju s mnogim institucijama u Osijeku i šire.

Da, kao što sam već rekao, i nama koji Maticu doživljavamo na ponekad iracionalan način vezujući ju za svoju mladost kao simbol otpora jugoslavenskom totalitarizmu, zbog koje se i robijalo, i mladim i novim članovima koji nemaju to iskustvo Matica treba biti i mislim da to, usprkos ponekad disonantnim tonovima, i jest, temeljna nacionalna institucija. To isto treba biti i u svakoj sredini gdje djeluje na cjelokupnom hrvatskom etničkom prostoru, pa i u Osijeku. A to je težak, nezahvalan, ponekad i uzaludan posao. I zato smo u Osijeku krenuli u formalnije oblike suradnje s HAZU, sastavnicama osječkog sveučilišta kao što su Akademija za umjetnost i kulturu, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti i Filozofski fakultet. No isto tako odlično surađujemo i s primjerice Braćom Hrvatskog Zmaja, pojedinim udrugama sudionika i žrtava Domovinskog rata, Udrugom katoličkih intelektualaca.

Osječani su zainteresirani za kulturu i počesto im se nudi niz zanimljivih i sadržajnih događanja. Za hrvatske smo prilike, još uvijek, velik grad. Primjerice osječko je Hrvatsko narodno kazalište proteklih godina redovito osvajalo najvažnije nagrade hrvatskog glumišta, a brojnih kulturnih sadržaja ima, možda baš krizi usuprot. No i ovdje smo, kao i drugdje, iako to ovdje posebno boli, izloženi diktaturi turbofolk kulture uz naglašen trend bijega na Zapad, prvenstveno u Zagreb.

Kako je došlo do vaše ljubavi prema Matici hrvatskoj i uključenja u njezin rad?

Još kao dječak, kao i dobar dio moje generacije, Maticu smo, uz Katoličku crkvu, doživljavali kao jedine nacionalne institucije koje su nam pružala nadu u našim snovima o slobodi. Pa i danas pamtim skupštinu Matice u Osijeku 1971. za koju je moj pokojni dobri otac, koji me na nju vodio, stavio kravatu (a kravate nije volio). Njegovu iskaznicu čuvam i danas. Zbog Matice se dobila i poneka pljuska na informativnim razgovorima u osječkom SUP-u i prijetnja isključenjem iz gimnazije, majčine suze i očeva smjena. To je za mene Matica bila tada i sada. Kao i svi i ja sam članstvo obnovio 1990, kad smo to i prvi put mogli. Moja priča slična je pričama tolikih još živućih matičara širom Hrvatske i BiH.

Kako biste ocijenili ulogu Matice hrvatske u hrvatskom društvu danas?

Biti upravo to što joj i ime govori – Matica hrvatska. Matičina je uloga u hrvatskoj kulturi, ali i za razvoj hrvatskog jezika i identiteta, nemjerljiva, no tim je veći teret na leđima današnjih matičara. I nije uvijek lako, velik je to organizam, asocijacija samostalnih udruga, a ne jedna udruga, što često zaboravljamo. Ne živi Hrvatska samo u Zagrebu. Iako se iz perspektive glavnog grada ponekad tzv. provincija tako doživljava. U svakom slučaju, iako se mogu čuti i drukčiji sudovi, mislim da je uloga Matice hrvatske u hrvatskom društvu itekako važna. Ona se u silnoj svakodnevnoj ponuda svakakvih sadržaja možda i ne vidi, no Matica godinama djeluje i izdaje i u središnjici i u ograncima, i to prvenstveno djelovanjem članova. Imamo dobra iskustva u suradnji sa središnjicom, današnjim i bivšim predsjednicima, i svim onim tihim i vrijednim ljudima u ograncima i središnjici s kojima smo surađivali i surađujemo. Na zadnjoj se skupštini spominjao pojam i potreba resetiranja rada i djelovanja Matice. Da bi ona bila bolja, suvremenija, ali i da bismo nadišli vlastite slabosti i propuste, resetiranje je uvijek potrebno. A to je zahtjevna zadaća i vjerujem da ćemo je obaviti dobro i pošteno, kako to Matica zaslužuje, pritom ne ugrožavajući zajedništvo.

OMH u Osijeku pomogao je osnivanje ogranaka MH i izvan Hrvatske. Što je Ogranak potaknulo na taj angažman?

I to nam je zadaća i kao ogranaka. Da širimo Maticu i ne čekamo samo neku imaginarnu središnjicu. A izvanredni kolega Perica Jukić iz Žepča nakon što smo mu doveli HNK iz Osijeka u Žepče vratio nam je Danom Žepča u Osijeku, koji još po njegovoj sadržajnosti spominjemo. To je to, jedan smo narod kakvim god nas umjetnim granicama u glavama ili zamišljenim linijama mletačkih, austrijskih i turskih geodeta po ozemlju dijelili. Moram reći da nam u donacijama knjiga ograncima u susjedstvu, u BiH, Vojvodini i Mađarskoj godinama pomažu i Grad i Županija, ali i dobri ljudi, i to ćemo pokušati činiti i dalje.

Kako ćete surađivati s novim predsjednikom Ivanom Trojanom?

Vjerujem dobro kao i dosad. Uostalom velika većina dosadašnjih članova predsjedništva i nadzornog odbora ponovo je izabrana na nedavnoj skupštini jer tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati. Ja sam uostalom i član glavnog odbora središnjice pa premda djelujem u Ogranku, i dalje bit ću i osječka veza sa središnjicom.

Možete li nešto reći o svom osobnom životu, obrazovanju, radnom iskustvu?

Dragi me Bog nagradio s četvero dobre i pametne djece, koja su to očito na mamu, a dvije su i članice Matice. Pravnik sam s pravosudnim ispitom i cijeli sam život posvetio struci koju volim, a radio sam doista mnogo toga. Počeo kao mladi odvjetnik, potom radio u koncernu Belje od pravnika do člana uprave i direktora zajedničkih poslova, niz godina, do trenutno savjetničkog mjesta u odjelu za gospodarstvo Osječko-baranjske županije. Sudionik sam Domovinskog rata i o ratu u Osijeku sam ponešto i napisao. A afiniteti… Hrvatska i svjetska povijest i Matica hrvatska. Jedan prijatelj nedavno mi je rekao da sam u životu specijalizirao trgovačko pravo i ganjanje sredstava za rad Matice. E ovu drugu specijalizaciju ne bih nikomu poželio.

665 – 666 – 12. rujna 2019. | Arhiva

Izvor: Vijenac (četvrtak, 12.09.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOVI ROMAN ZA DJECU OSJEČKOG KNJIŽEVNIKA STJEPANA TOMAŠA “Dječak koji je volio ptice” priča je o učenicima koji žele zaštiti Kopački rit

429692Osječki književnik, posebice poznat i po značajnim romanima i kratkim pričama za djecu, u izdanju Mozaik knjige objavio je novi roman za djecu pod nazivom “Dječak koji je volio ptice”. Radnja romana događa se u selu Orlovac nadomak Kopačkog rita u Baranji, a junaci su učenici sedmih i osmih razreda orlovačke osnovne škole.

Priča započinje posjetom učenika osmih razreda ornitološkom muzeju u Orlovcu u kojemu ih čuvar i preparator Blaž Đuranić upoznaje s raskošnim svijetom ptica iz nedalekog Kopačkog rita, zasigurno najljepše močvare u Europi. Svojim je rukama obnovio staru kuću za muzej, ispunio je brojnim prepariranim pticama, jajima i ostalim detaljima kojima je približio ptičji svijet posjetiteljima. O muzeju i njegovu graditelju i preparatoru učenik osmog razreda Ivo napisao je članak za školske novine. Pokazao ga je kasnije Blažu Đuraniću, a ovaj ga je poveo u močvaru da je vidi uživo. Ivu je taj posjet silno oduševio, ali zabrinula ga je priča o hvatanju ptica pjevica, čak i onih zaštićenih, pa je odlučio osnovati udrugu za promatranje i zaštitu ptica, i to sa svojim prijateljima među kojima je i djevojčica Jadranka, čiji je otac načelnik sela.

Osječki pisac Stjepan Tomaš rođen je 1947. godine, objavio je petnaestak knjiga, pripovjedaka i romana za odrasle te knjigu drama od kojih su dvije izvedene u Zagrebu i Osijeku. Pisanje za djecu započeo je radioigrama (nagrađivanim i emitiranim na tadašnjem Radiju Zagreb), a zatim je objavio romane: “Moljac i noćni čuvar” (1982.), “Dobar dan, tata” (1987.), “Halo, ovdje komandosi” (1991.) i “Moj tata spava s anđelima” (1992.)., koja je znatno dopunjena objavljena 1997. godine pod naslovom “Moj tata spava s anđelima/Mali ratni dnevnik”, a otada je tiskano čak jedanaest izdanja te knjige. Uslijedio je roman za djecu “Pas koji je čitao s usana” (2000., 2010.), pripovijetke za djecu i mladež “Gudački kvartet iz Bostona” (2008.) te roman “Guslač od marcipana” (2004., 2012.). Već prvim knjigama za djecu zastupljen je u osnovnoškolskim čitankama i lektiri. Za knjigu “Dobar dan, tata” dobio jer Nagradu Grigor Vitez u Zagrebu, a za “Guslača od marcipana” Nagradu Ivan i Josip Kozarac u Vinkovcima. Roman “Moj tata spava s anđelima/Mali ratni dnevnik” preveden je na talijanski jezik (Milano, 1994.) te na slovački (Bratislava, 1997.). U izdanju Mozaik knjiga ovih je dana tiskan i novi roman “Moj tata Plavac” zagrebačke književnice Melite Rundek koja progovara o odnosu bogatih i siromašnih koji se veoma često u društvu suprotstavljaju.

Tanja Kvorka

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Osječka Matica hrvatska dobitnik Srebrne povelje Matice hrvatske za arhitektonsku monografiju „HNK u Osijeku –povijest zgrade“

Matica hrvatska Zagreb već tradicionalno svake godine dodjeljuje povelje za najvrjednija izdanja ogranaka ali i drugih izdavača širom Hrvatske i dijaspore. Tako je ove godine srebrnu povelju Matice hrvatske za izuzetan doprinos hrvatskoj kulturi dobila Monografija „ HNK u Osijeku-povijest zgrade“ autora pok. Božice Valenčić i Tone Papića( izdanje OMH Osijek, urednik Josip Cvenić, za izdavača Ivica Završki). Ovo izuzetno vrijedno djelo rezultat je dugogodišnjeg rada oboje autora i predstavlja , pred konačnu i cjelovitu rekonstrukciju osječkog kazališta, važan izvor u samoj rekonstrukciji koju je stručna i ostala javnost željno očekivala. Povelju je na godišnjoj Skupštini Matice hrvatske u Zagrebu predsjednik MH Stipe Botica uručio članu Glavnog odbora Matice hrvatske( i potpredsjedniku osječkog ogranka) Ivici Završkom.

dav

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Poziv na Izbornu skupštinu Ogranka Matice hrvatske Osijek

Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske Osijek saziva Izbornu skupštinu Ogranka za dan 12. srpnja 2019. godine ( petak) s početkom u 12 sati. Izborna Skupština održat će se u prostorijama Grada Osijeka, Gradske četvrti Gornji grad, Trg Lava Mirskog 1 ( svečana sala, iza zgrade HNK).

 

Poziv na Skupštinu MH-1

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Zbližili se učenici Širokog Brijega, Orašja i Osijeka

Zbližili-se-učenici-Širokog-Brijega-Orašja-i-Osijeka-595x340Već šestu godinu zaredom održava se Međunarodna ljetna škola hrvatskog jezika “Faust Vrančić” na otoku Prviću kod Šibenika.

Školu je organizirao Ogranak Matice hrvatske, odnosno dr. sc. Ružica Pšihistal i Darko Pšihistal, ravnatelj Graditeljsko-geodetske škole Osijek. Ideja Škole zapravo je zbližavanje učenika i profesora iz raznih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja koje održavaju nastavu na hrvatskom jeziku, a ove godine to su bile srednje škole iz Osijeka, Orašja i Gimnazija iz Širokog Brijega, piše Večernji list BiH.

Polaznici su sudjelovali u redovitim radionicama poput jezične, medijske, dramske, tehničke i govorničke koje su organizirali srednjoškolski profesori iz gore navedenih gradova. Tema ovogodišnje škole bila je “Priče i pričanja”. Polaznici su mogli naučiti više o izumitelju i jezikoslovcu Faustu Vrančiću kojem je zadnje počivalište na ovom otoku u crkvi Gospe od Milosti u blizini samostana u Prvić Luci, gdje je naš domaćin bio don Božo Škember. Učenici su svakodnevno imali po jedno stručno predavanje sveučilišnih profesora poput dr. sc. Marijane Borić, redatelja i producenta Miljenka Dujele, dr. sc. Teodore Vigato i dr. sc. Ivice Vigata. Ostatak dana učenici su provodili u kreativnom radu obveznih i izbornih radionica i slobodnom vremenu koje su najčešće provodili u druženju na plaži ili u sportskim aktivnostima. Program su obogatili i izleti na susjedni otok Zlarin i u grad Šibenik. Koliko je učenicima bilo zanimljivo, moglo se vidjeti iz dirljivih rastanaka naših učenika i učenika iz Orašja i Osijeka. Škola je uspjela postići svoj glavni cilj, odnosno zbližila mlade ljude i pokazala da je moguće zajedništvo iako dolaze iz različitih krajeva.

Uspomene i prijateljstva

Svoje sposobnosti, talente i timski rad mogli su pokazati na oproštajnoj priredbi na kojoj su učenicima i profesorima uručene diplome i zahvalnice čime se službeno zatvara ova ljetna škola. Širokobriješku Gimnaziju predstavilo je 15 učenica, odnosno Andrea Šakota, Antonija Kožul, Helena Lasić, Ines Marija Bilinovac, Iva Ćubela, Ivona Galić, Janja Martinović, Katarina Hrkać, Klara Kraljević, Lara Rezić, Lucija Čolak, Marija Galić, Martina Čolak, Matea Kvesić i Patricija Mikulić te profesorice Maja Zovko, Ana Skoko, Anica Šušak i Jelena Marušić koje su na kraju zajednički kazale:

– Na kraju možemo reći da je ovo bilo jedno prekrasno iskustvo i da su učenice, a i mi njihove profesorice, stekle nova prijateljstva i jednu vrijednu uspomenu. S radošću ćemo se prisjećati prvićkog ljeta 2019. godine i nadati se da ćemo ponovno imati priliku biti dijelom ovakve organizacije./HMS/

Izvor: poskok.info (petak, 5.7.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

OTVOREN NATJEČAJ ZA OSJEČKE UČENIKE DO 1. STUDENOGA Prva Nagrada “A. B. Šimić” za najbolje mlade pjesnike

423100OSIJEK – Odjel za nakladništvo Ogranka Matice hrvatske u Osijeku u suradnji sa Slavonskom udrugom Hercegovaca prvi put raspisuje Natječaj za najbolju pjesmu u konkurenciji osnovnih i srednjih škola Grada Osijeka koja će nositi ime po jednom od najznačajnijih hrvatskih pjesnika – Antunu Branku Šimiću.O detaljima te novoosnovane nagrade jučer su na konferenciji za medije u prostorijama osječke Matice hrvatske govorili uime organizatora natječaja predsjednik Ogranka MH Osijek Ivica Završki, inicijator pokretanja natječaja prof. dr. Srećko Tomas te tajnik osječkog Ogranka MH Josip Cvenić.

Kako je rečeno na konferenciji za medije Natječaj za najbolju pjesmu osječkih učenika otvoren je od 1. lipnja do 1. studenoga 2019. godine, a na natječaj se primaju izvorne pjesme osnovnoškolskih i srednjoškolskih učenika grada Osijeka pisane hrvatskim jezikom. Pjesme moraju biti pisane na računalu (Word), a šalju se u tri primjerka. Pjesme svojih učenika šalju osječke osnovne i srednje škole na adresu: Ogranak Matice hrvatske Osijek, Strossmayerova 1, 31000 Osijek, s naznakom: Natječaj “Antun Branko Šimić”.

Tri prvoplasirane pjesme u konkurenciji osječkih osnovnih škola objavit će Ogranak Matice hrvatske Osijek u časopisu za književnost i kulturu “Književna revija” te se pobrinuti za sve promotivne aktivnosti. Jednako će tako biti promovirane i tri prvoplasirane pjesme osječkih srednjoškolaca. Svi sudionici na natječaju imat će prilike javno pročitati svoje poetske radove na posebno organiziranoj književnoj večeri u sklopu Dana Matice hrvatske u Osijeku, koji se u Osijeku redovito održavaju posljednjih mjeseci svake godine.

Izborno je povjerenstvo sastavljeno od profesora s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek, na čelu s izv. prof. dr. sc. Ivanom Trojanom, voditeljem Odjela za nakladništvo Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 15 dana nakon zatvaranja natječaja na službenoj web-stranici Ogranka Matice hrvatske Osijek: www.maticahrvatskaosijek.hr. Autorice i autori svih nagrađenih pjesama bit će odgovarajuće nagrađeni.

Prema riječima predsjednika Završkog već je poslana obavijest o ovom natječaju svim osnovnim i srednjim školama u Osijeku, pa očekuju brojne prijave, posebice početkom školske godine. D.Kć.

Izvor: Glas Slavonije (petak, 14.6.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Raspisan natječaj za najmlađe pjesnike “A. B. Šimić”

201016_117430c818bdeb7b467a

Matica hrvatska Osijek u suradnji sa Slavonskom udrugom Hercegovaca raspisala je natječaj za najbolju pjesmu u konkurenciji osnovnih i srednjih škola grada Osijeka “Antun Branko Šimić”. Natječaj je otvoren do 1. studenog.

Na natječaj se primaju pjesme osnovnoškolskih i srednjoškolskih učenika pisane hrvatskim jezikom a tri prvoplasirane pjesme i u konkurenciji osnovnih škola i srednjih škola bit će objavljene u časopisu za književnost i kulturu “Književna revija” te će se Matica hrvatska Osijek pobrinuti za sve promotivne aktivnosti.

Svi sudionici natječaja imat će priliku svoje poetske radove pročitati na književnoj večeri u sklopu Dana Matice hrvatske u Osijeku. Izborno je povjerenstvo sastavljeno od profesora s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakuleta Osijek na čelu s izv. prof. dr. sc. Ivanom Trojanom, voditeljem Odjela za nakladništvo Matice hrvatske Osijek.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 15 dana nakon zatvaranja natječaja na službenoj web stranici www.maticahrvatskaosijek.hr a autori prvoplasiranih pjesama nagrađeni.

O natječaju su na konferneciji za novinare govorili predsjednik i tajnik MH Osijek Ivica Završki  i Josip Cvenić te predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca Srećko Tomas.

Izvor: HRT Radio Osijek (četvrtak, 13.6.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Preminuo prof. emeritus Stanislav Marijanović

422596

Ugledni znanstvenik, sveučilišni profesor i književnik profesor emeritus Stanislav Marijanović umro je u Osijeku u 85. godini.

Rođen je 3. ožujka 1935. godine u Kloštru Podravskome. Osnovnu školu polazi u rodnome mjestu i Semeljcima, a gimnaziju u Vukovaru i Osijeku. Studij kroatistike i rusistike te poslijediplomski studij završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao (1975.) i doktorirao (1983.). Radio je kao novinar, profesor na gimnaziji te arhivist u osječkome arhivu. Od 1978. do umirovljenja 2015. zaposlen je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Dekan je fakulteta u dva mandata (1980. – 1984.) te prorektor i rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (1990. i 1994.), za čiji je naziv uvelike zaslužan. Također je zaslužan i za obnovu u ratu oštećene zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku. Jedan je od najvećih štovatelja i poznavatelja lika i djela velikana Josipa Jurja Strossmayera. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove iz književne i kazališne povijesti u raznim periodicima, zbornicima i zasebnim knjigama. Član je HAZU-a od 1990. godine. Bio je dopredsjednik Društva hrvatskih književnika (2011. – 2014.), a u vrijeme Hrvatskog proljeća i nakon Domovinskog rata bio je i predsjednik ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Dobitnik je Zlatne plakete Grb Grada Osijeka za životno djelo 2015. godine.

Izvor: Glas Slavonije (ponedjeljak, 10.6.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Zbornik u čast Stjepanu Sršanu – zaslužnom humanistu zavičajne povijesti

Izvor: Slavonska Telvizija YouTube (srijeda, 12.6.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU PJESMU U KONKURENCIJI OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA GRADA OSIJEKA – „ANTUN BRANKO ŠIMIĆ“.

OGRANAK MATICE HRVATSKE OSIJEK

u suradnji sa

SLAVONSKOM UDRUGOM HERCEGOVACA

 

Odjel za nakladništvo Ogranka Matice hrvatske u Osijeku

u suradnji sa Slavonskom udrugom Hercegovaca raspisuju:

 

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU PJESMU U KONKURENCIJI OSNOVNIH

I SREDNJIH ŠKOLA GRADA OSIJEKA – „ANTUN BRANKO ŠIMIĆ“.

 

Natječaj je otvoren od 1. LIPNJA 2019. do 1. STUDENOG 2019. godine.

Na natječaj se primaju izvorne pjesme osnovnoškolskih i srednjoškolskih učenika

Grada Osijeka pisane hrvatskim jezikom.

Pjesme moraju biti pisane na računalu (Word).

Pjesme se šalju u tri primjerka.

Pjesme se ne vraćaju.

 

Tri prvoplasirane pjesme u konkurenciji osječkih osnovnih škola objavit će

Ogranak Matice hrvatske Osijek u časopisu za književnost i kulturu

«Književna revija» te se pobrinuti za sve promotivne aktivnosti.

Tri prvoplasirane pjesme u konkurenciji osječkih srednjih škola objavit će

Ogranak Matice hrvatske Osijek u časopisu za književnost i kulturu

«Književna revija» te se pobrinuti za sve promotivne aktivnosti.

Svi sudionici na natječaju imat će prilike javno pročitati svoje poetske radove

na posebno organiziranoj književnoj večeri u sklopu Dana Matice hrvatske u Osijeku.

Izborno je povjerenstvo sastavljeno od profesora s Odsjeka za hrvatski jezik

i književnost Filozofskog fakulteta Osijek, na čelu s izv. prof. dr. sc. Ivanom Trojanom, voditeljem Odjela za nakladništvo Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 15 dana nakon zatvaranja natječaja na službenoj

web-stranici Ogranka Matice hrvatske Osijek: www.maticahrvatskaosijek.hr

Autori/ce svih prvoplasiranih pjesama bit će odgovarajuće nagrađeni.

Pjesme svojih učenika šalju osječke osnovne i srednje škole na adresu:

Ogranak Matice hrvatske Osijek, Strossmayerova 1, 31000 Osijek,

s naznakom: Natječaj „Antun Branko Šimić“.

Natječaj-A-B-ŠIMIĆ-OS-2019-1

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna