Zahvalnica Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020

troki

Matica hrvatska Osijek je prigodom svečanog zatvaranja Osječkog ljeta kulture dobila zahvalnicu Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020. godine za književnu tribinu “Knjigom u pleksus” u kojoj su gostovali Tomica Ščavina, Đurđica Čilić, Damir Karakaš i Nebojša Lujanović.

Zahvalnica_Grad-Osijek_MHO_10.7

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

REZULTATI ANONIMNOG NATJEČAJA MATICE HRVATSKE OSIJEK ZA NAJBOLJI NEOBJAVLJENI PROZNI RUKOPIS (roman ili zbirka kratkih priča) 2019/20.

1. PRIČE O SMRTI – rukopis koji je pobijedio na Natječaju
2. BOJA SAMOĆE – rukopis koji je Povjerenstvo pohvalilo (prema dogovoru s autorom/icom moguće je objaviti dio rukopisa u časopisu za književnost i kulturu Književna revija)
Molimo autore/ice da šifre uz naslove rukopisa, te svoje kontakt podatke, čim prije dostave na e-mail maticahrvatskaosijek@gmail.com ili na tatjana.iles@gmail.com.
ČESTITAMO!

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

TRAUMA I KNJIŽEVNOST NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

Knjigom u pleksus Matice hrvatske Osijek na 20. Osječkom ljetu kulture

Osječka Matica hrvatska organizirala je vrhunske književne tribine okupljene pod nazivom Knjigom u pleksus na Osječkom ljetu kulture u večernjim satima u utorak i srijedu, 30. lipnja i 1. srpnja, u dvorištu GISKO-a. U produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka imali smo prigodu ne samo detaljno upoznati književne opuse Damira Karakaša, Đurđice Čilić i Tomice Ščavine, ponajboljih hrvatskih književnika srednje generacije, već i razotkriti njihove motive upuštanja u borbu s bjelinom papira, odčitati njihova promišljanja o hrvatskoj društvenoj zbilji, statusu književnika u nas, recepciji njihova djela – u konačnici – i traumama koje su obilježile njihove živote, a koje su utisnuli u svoje književno djelo i umjetnički obradili.

mf02Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Povratak Matice hrvatske Osijek nakon više od desetljeća među glavne oblikovatelje i stratege književnog i kulturnog života Grada nije mogao bolje započeti od detaljnog upoznavanja Osječana s Damirom Karakašem, elitnim hrvatskim književnikom koji je svojim impresionističkim romanima Sjećanje šume i Proslava zaintrigirao ne samo hrvatsko čitatateljstvo i povjerenstva domaćih književnih nagrada, već je njegova prozna produkcija dramatizirana i uprizorena u hrvatskim kazalištima (Sjajno mjesto za nesreću, Sjećanje šume, Blue moon), ekranizirana (Kino Lika, uskoro i Proslava), ali i predmetom interesa uglednih stranih izdavača te redovito prevođena na njemački, talijanski i francuski jezik.

U opuštenom i zanimljivom razgovoru Damira Karakaša, Nebojše Lujanovića i Ivana Trojana, autor Proslave se prisjetio tragičnih događaja iz Domovinskog rata u kojem je izravno sudjelovao, ali i boemskog života u Parizu, nategnutog odnosa i spona sa svojom rodnom Likom nakon hajkačkog čitanja Sjećanja šume i Proslave te poziciji autora-slobodnog umjetnika u našem društvenom okružju. Trojan je inzistirao na pitanjima vezanim uz dramski i scenaristički Karakašev rad te brojnim dramatizacijama i ekranizacijama njegova djela i autorovom odnosu spram tih žanrovskih transformacija. Uz taj manje poznat umjetnički izričaj Damira Karakaša, najavljen je i dovršetak novog Karakaševog romana za koji autor kaže da mu njegova izrada često provocira tupu fizičku bol s obzirom na odabranu tematiku. Zvat će se – Okretište!

mf01Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Druge večeri književne tribine Knjigom u pleksus u produkciji Matice hrvatske Osijek na ovogodišnjem Osječkom ljetu kulture gostovale su autorice Đurđica Čilić i Tomica Šćavina s kojima su razgovor vodili Nebojša Lujanović i Tatjana Ileš. Đurđica Čilić rođena je u Livnu, u BiH, odrasla u Vitezu. Docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2010. obranila je doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Tomica Šćavina diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se psihološkim savjetovanjem i piše kolumne za časopis Sensa. Uz tri romana (Brod za Lajku, Povratak genija i Soba na dnu mora), objavila je i zbirku poezije te dvije slikovnice za djecu. Objavljene su joj i dvije knjige psiholoških kolumni Unutarnji kompas i Koordinate sreće. Predaje psihologiju kreativnosti na veleučilištu Vern, a u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu vodi psihološko-kreativnu radionicu S one strane pisanja.

mf04Foto: Marin Franov

Na tribini se ponajprije razgovaralo o najnovijim književnim naslovima – prvijencu Đurđice Čilić pod naslovom Fafarikul (Disput, ožujak 2020.) te trećem romanu Tomice Šćavine Soba na dnu mora (Hena com, kolovoz 2019.), o „malim“ i „velikim“ književnim temama, jakim i slabim, ponajprije ženskim likovima, isprepletenosti i utjecaju zanimanja na književnost koju pišu. O Fafarikulu se govorilo kao o zbirci stotinjak kratkih pripovijesti, crtica, anegdota i sjećanja, u kojima pripovjedni subjekt bez zadrške progovara o emocijama, intimnim slabim mjestima, o strahovima, pogreškama i krivim odabirima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje vlastite.

mf03Foto: Marin Franov

Soba na dnu mora predstavljena je kao intrigantan i emocionalno zapljuskujući roman u kojemu pratimo događanja unutar kraćeg vremenskog odsječka u životu protagonistice, isprekidana intimnim obraćanjima junakinje svojoj najboljoj prijateljici iz djetinjstva, a koja je u njihovim formativnim godinama počinila samoubojstvo. Pisma pisana Tei svojevrsna su metafora o pravu na izbor, o hrabrosti da se izabere i drugačiji put, o odluci da se ne prilagodimo već budemo svoji te o posljedicama tih odluka.

Tatjana Ileš i Ivan Trojan

Poveznica na tekst objavljen u Glasu Slavonije, 4. srpnja, 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

KNJIŽEVNE TRIBINE S MATICOM HRVATSKOM NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

U Osijeku 29. lipnja 2020. godine

KNJIGOM U PLEKSUS, naziv je književnih tribina u produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka, kojima je namjera obogatiti književni i kulturni program 20. Osječkog ljeta kulture te ukazati na snagu književne riječi koja je u stanju detektirati i opisati širok raster društvene patologije te ukazati i na moguće nove smjerove. U dvorištu će GISKO-a 30. lipnja u 18 sati Ivan Trojan ugostiti DAMIRA KARAKAŠA i NEBOJŠU LUJANOVIĆA, a 1. srpnja TOMICI ŠĆAVINA i ĐURĐICI ČILIĆ domaćini će biti Tatjana Ileš i Nebojša Lujanović.

Karakaš se od 2002. do 2007. u Parizu uzdržavao sviranjem harmonike. Na Novoj Sorboni studira i francuski, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Još kao tinejdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama. Šćavina je autorica niza dokumentarnih radiodrama. Đurđica Čilić piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Njezin prozni prvijenac Fafarikul zbirka je od stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Knjiga na dar

Pozivamo vas u subotu, 2. svibnja 2020. godine u prostore Matice hrvatske Osijek (J. J. Strossmayera 1) u vremenu od 9,30 do 11,30h kako biste pronašli za svoju biblioteku nekolicinu kvalitetnih naslova iz knjižne i časopisne produkcije naše Matice hrvatske.

Knjiga na poklon članovima MHO_29.4.2020-page0001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOĆ KNJIGE: predstavljanje ” Književne revije”

Molim kliknite na poveznicu dolje:

NOĆ KNJIGE: Predstavljanje “Književne revije”

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOĆ KNJIGE: Šezdeset godina Književne revije

Program će biti večeras (četvrtak, 23.04.2020.) u 20:00 sati

Kliknite na poveznicu dolje:

NOĆ KNJIGE: Šezdeset godina Književne revije

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

POZIV NA SURADNJU

KNJIŽEVNA REVIJA
Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 1., 2020.
Tema: održivost

Nastanak i objavljivanje prvoga broja 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija događaju se u veoma ozbiljnim, možda i prijelomnim, vremenima za čovječanstvo. Dok u jeku pandemije izazvane virusom COVID-19, uređujemo ovaj broj, pokušavamo misliti temu održivosti. Možda nikada aktualniju koliko u ovome trenutku (ožujak-travanj 2020.).

Naime, o temi ovoga broja započeli smo razgovarati još u prosincu prošle godine, prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih područja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo ovaj broj časopisa. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajedničke učinke. I u tom je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika Europske unije razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No, na koji će se način odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojemu živimo, pa i u području kulture treba tek vidjeti…

Ovim vas pozivom zovemo na suradnju u novome broju Revije te potičemo promišljanja o kulturi i održivosti u doba krize, o kulturnome naslijeđu i održivom razvoj lokalnih zajednica, održivosti medijskih i umjetničkih praksi, o raznolikosti u kulturi i interkulturnoj komunikaciji kao pokazatelju održivosti u kulturi…

Rok za predaju priloga: 20. 5. 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

USKRSNA ČESTITKA

Uskrsna čestitika_MHO_10.4.2020-page-001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

IMUNITET OSJEČKE MATICE HRVATSKE U IZOLACIJI Trojan: Jačamo tim i gradimo projekcije za budućnost

470409

Osječka se Matica hrvatska, u suradnji s partnerima – Ministarstvom kulture RH, Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom – odnedavna vrlo jasno profilira u kulturnu udrugu koja inzistira na suradnji sa studenskom i srednjoškolskom populacijom u svom okružju kroz inventivne projektne prijedloge Mladi u kulturi, Komorni teatar, Pop kultura u Osijeku 50-ih i 60-ih, književni časopis Književna revija, Dane Matice hrvatske za vrijeme kojih, uslijed inzistiranja na alternativnom u umjetnosti i kulturi, prizivaju mlađe generacije sugrađana.

Pri tom se razlikuju, kako od Središnjice, tako i od svih ogranaka Matice hrvatske, težeći k obnovi aktivnog članstva i novoj energiji koja bi osvježeno i osmišljeno gradila kulturni identitet grada i županije. Uz to se osječka Matica nudi kao primamljiv i ozbiljan inkubator za izvornu misao pri oblikovanju kulturnih sadržaja, potičući u svakom trenutku različitost dok je god afirmativno atribuirana.

Održivost kulture

– Početak je 60. godišta časopisa urednica Tatjana Ileš osmislila provocirana recentnim trenutkom, u jeku javnozdravstvene ugroze tijekom koje sa suradnicima pokušava misliti iznimno aktualnu temu održivosti. Naime, o temi prvoga broja, koji ćemo uskoro ponuditi javnosti, započeli smo razgovarati još u prosincu 2019., prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih područja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo na početku godišta. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajedničke učinke. I u tom je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture, naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika EU razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No, kako odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojem živimo pa i u području kulture treba tek vidjeti, a sve u smislu promišljanja o kulturi i održivosti u doba krize, o kulturnom nasljeđu i održivom razvoj lokalnih zajednica, održivosti medijskih i umjetničkih praksi, o raznolikosti u kulturi i interkulturnoj komunikaciji kao pokazatelju održivosti u kulturi – doznajemo od Ivana Trojana, koji dodaje da je u procesu i izrada drugog broja koji će biti posvećen 100. godišnjici lutkarstva u Hrvatskoj, a koji rade u suradnji s europskim teatrolozima koji promišljaju lutkarsko kazalište, sa svim hrvatskim lutkarskim kazalištima te strukovnom udrugom lutkarskih kazališta UNIMA, uz veliku podršku predsjednice, ujedno i tajnice osječke Matice, Jasminke Mesarić.

Usmjereni na mlade

Treći broj Revije bit će povezan s realizacijom Dana Matice hrvatske 2020. koje su uslijed virusne ugroze morali odgoditi za rujan/listopad/studeni tijekom kojih će realizirati desetak interaktivnih predavanja i radionica usmjerenih k mlađoj (srednjoškolskoj i studentskoj) populaciji grada Osijeka kojim bi se preko vrhunskih predavača sa Sveučilišta, matičinih članova, prezentirao i popularizirao u mlađe publike njihov trenutni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti, kulture i umjetnosti. Predavanja i radionice obuhvaćale bi široki spektar tema: od vezanih uz izvedbene umjetnosti do hermetičnijih sadržaja koji bi bili vezani uz određene kulturološko-poetičke odrednice slavonskog i hrvatskog prostora 20. i 21. stoljeća s inzistiranjem predavača na feedback publika i konstruktivni razgovor tijekom nastavnog procesa.

– Očekuje nas do kraja godine i produkcijska briga za književni segment Osječkog ljeta kulture i zahvalni smo Gradu Osijeku što je prepoznao organizacijski i stručni potencijal novoga vodstva osječke Matice. Nadamo se i istovjetnom povjerenju i potpori Županije pri ukoričenju sedam rukopisa vrsnih slavonskih esejista, prozaista i pjesnika… Ideja i energije u osječkoj Matici ne nedostaje. Žao nam je što nas je aktualno socijalno udaljavanje na trenutak zaustavilo u jačanju tima, a time i u snažnijem kritičkom promišljanju osječke i slavonske kulturne i umjetničke prošlosti i sadašnjosti, uz pomoć kojih gradimo projekcije za budućnost. No, uvjeren sam da će uskoro maknuti s televizijskog ekrana onaj jezično problematični imperativ – zaključuje predsjednik Trojan.

Narcisa Vekić

 

 

Realizacija programa čim popusti zdravstvena ugroza

Nažalost, još neobuzdani koronavirus spriječio nas je u realizaciji dviju vrhunskih kulturnih manifestacija koje smo planirali za ožujak: promociju sjajnog romana Milovana Tatarina čija je radnja smještena u našu Tvrđu koju smo planirali zajedno s prijateljima i kolegama iz Muzeja Slavonije te obilježavanje 90 godina života i 70 godina rada iločko-osječkog zaslužnog književnika i humanističkog znanstvenika Bogdana Mesingera koje smo produkcijski uobličili u suradnji s osječkim Filozofskim fakultetom i Akademijom za umjetnost i kulturu. Svakako se radujemo realizaciji programa čim popusti zdravstvena ugroza.

No, aktualna nas kriza nije sputala u osmišljavanju koncepcije novih „Književnih revija“, nacionalno vrijednog časopisa za književnost osječke Matice koja ove godine proslavlja 60 godina neprekinuta izdavačkog niza. Valja zabilježiti kako ćemo okrugli rođendan proslaviti u Zagrebu tijekom skorašnje Noći knjige prezentirajući brojne kulturne, umjetničke i znanstvene dosege koji su ostali zabilježeni ne samo unutar korica „Književne revije“, već naknadno i u brojnim hrvatskim kulturnim leksikonima i povjesticama – napominje Ivan Trojan.

AKCIJE KOJE NOSE POTPIS MATICE

– Netom prije aktualnih restrikcija vezanih uz socijalnu kontaktnost približavali smo opsege kulturne djelatnosti Matice osječkoj javnosti početkom ožujka na Sajmu antikviteta. Tom prigodom smo u opuštenom razgovoru s brojnim zainteresiranim građanima uz šalicu čaja prezentirali nakladničku djelatnost osječke Matice hrvatske te kulturno-umjetničke akcije koje nas sve zajedno očekuju tijekom godine, a nose potpis Matice – doznajemo od izv. prof. dr. sc. Ivana Trojana, predsjednika Ogranka.

U istom je tjednu osječka Matica darovala par stotina svojih kvalitetnih knjižnih izdanja knjižnici osnovne škole u Laslovu te je imala u planu isto učiniti osnovnoškolskoj knjižnici u Petlovcu, slijedeći drevne statutarne odluke o pomaganju hrvatskih učenika i studenata te promicanju narodne prosvjete i kulturne samosvijesti.

60. godište Književne revije: provocirani su temom održivosti

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna