Jasna Horvat: Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta

372940

Prevođenje književnih tekstova pretpostavka je kulturnoga brendiranja

Institut Andizet na OLJK-u 2017. organizirao je praizvedbu hepeninga Vilijun prema istoimenom romanu Jasne Horvat. Godinu dana kasnije primili su nagradu FUL KULTURNO koju dodjeljuje Suberbrands za najbolji niskobudžetni događaj u kulturi.

U svojim tekstovima opisali ste mnoge kulture i brojna odredišta, a u svojim znanstvenim istraživanjima spojili više različitih disciplina, među kojima su ekonomske i humanističke znanosti, kreativna industrija i primijenjena umjetnost. Koje biste svoje tekstove preporučili čitateljima kada se odlučuju za putovanje?
– Antiatlas i Pismo u pismu ispisano u suradnji s Irenom Vrkljan, tekstovi su u kojima izravno promišljam kulture, običaje i identitete. Pišući ih uočila sam važnost kulturnog brendiranja odredišta na koja sam odlazila. Jednako tako, odlazeći na putovanja, pribavljala sam tekstove koji govore o odredištima. Putujući, upoznavala sam odredišta dijelom preko tekstova domicilnih autora, a dijelom preko vlastitih iskustava na odredištima. Čitanje je uvijek u podlozi pisanja.
Kako biste imenovali takav spoj iskustava?
– Kulturno brendiranje nije nepoznat pojam i ugledna odredišta odavna ga razvijaju. Kako bi se postigla kulturna prepoznatljivost poseže se za marketinškim aktivnostima te se one primjenjuju na polje kulture. Brendirati kulturno odredište znači sačuvati kulturni identitet te ga istodobno promovirati tako da odredište postane prepoznatljivo, atraktivno i poželjno.
Što je za Vas ključno u kulturnom brendiranju odredišta?
– Brendirati kulturno odredište podrazumijeva uspješno komuniciranje s okruženjem. Zainteresiranost šireg okruženja postiže se uspostavljanjem razumljivih i prepoznatljivh poruka. Primjer uspješno brendiranog identiteta ostvarile su naše prepoznatljive „kockice“ na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u nogometu. One su pogodne za aktivnosti brendiranja i u budućnosti. Međutim, brend manjih gradova ili mjesta, zahtijevaju i dodatni napor.
Hrvatska kultura vezana je uz malo tržište koje posjećuje sve veći broj turista. Što nedostaje?
– Nedostaju prijevodi tekstova domaćih autora, jer književni tekstovi lokalnih autora nude upravo ono što podrazumijeva brendiranje: originalno pripovijedanje o odredištu. S obzirom na to da je hrvatska kultura ograničena jezičnom barijerom, prva pretpostavka kulturnoga brendiranja ostvariti je prevođenje tekstova.
Drugim riječima, smatrate da bi gradovi i županije trebali prevoditi tekstove vlastitih autora?
– Trenutačno ne vidim drugo rješenje jer Ministarstvo kulture iznimno skromno sufinancira prijevode domaćih autora. Ostvarivanje „idejnog brendiga“ (engl. mind share) znači zadržavanje usmjerenosti korisnika na proizvod ili uslugu. Promatra li se kultura određenog mjesta kao „proizvod“ na koji je potrebno usmjeriti pozornost šire zajednice nemoguće je poslati poruku i zadržati usmjerenost bez njezina prijevoda.
Nedavno ste primili nagradu FUL KULTURNO.
– Institut Andizet dobitnikom je nagrade za događaj koji je promovirao dijelove hrvatske kulture uz pomoć većeg broja izražajnih sredstava, a sve što je umjetnički prikazano prevedeno je na engleski te prikazano u Narodnoj Republici Kini i u drugim državama svijeta. Takvim pristupom prevladali smo jezičnu granicu koja nas razdvaja od onih koji su zainteresirani za upoznavanje hrvatske kulture. Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta.
Ne mislite li da su naše kulturne i tradicijske karakteristike komplicirane za razumijevanje?
– Globalno doba s jedne strane podrazumijeva da se na svakom dijelu svijeta mogu pronaći istovjetni proizvodi pa tako i istovjetni, odnosno, razumljivi kulturni predlošci. S druge strane, ono što je u vrhu potražnje upravo je originalnost, autentičnost i samosvojnost. Tu smo u velikoj prednosti jer posjedujemo dugu, kontinuiranu kulturnu tradiciju. Otvorimo li ju upoznavanju svjetskoj javnosti mišljenja sam kako ćemo uspješno brendirati prostore na kojima je nastajala.
Koja bi bila Vaša preporuka uspješnog kulturnog brendiranja?
– Izdvojiti tekstove domaćih autora koji raznoliko i uvjerljivo opisuju lokalnu kulturu, osigurati im prijevode i javnu vidljivost u širem smislu te uskladiti marketinške i organizacijske aktivnosti. Kao i kod drugih važnih i velikih projekata, rješenja se nalaze nadohvat ruke, a inovativna rješenja pozivnica su sama po sebi za investitore, nakladnike i brojene druge promotore. Kultura je jedini kapitalni resurs koji se umnaža korištenjem, a svako korištenje kulturnog resursa svoje ishodište ima u pisanoj riječi.

Narcisa Vekić

Izvor: Glas Slavonije (četvrtak, 16.8.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

LK Tvrđa – Zahvalnica Igoru Vrandečiću

370515

Na druženju slikara Likovne kolonije Tvrđa, koja se već 10. godinu održava na terasi uz Bastion, uručena je zahvalnica osječkog Ogranka Matice hrvatske osnivaču i voditelju kolonije Igoru Vrandečiću za uspješnu suradnju. Zahvalnicu mu je uručio tajnik Ogranka Josip Cvenić. Svi dosadašnji radovi nastali na koloniji darovani su brojnim humanitarnim organizacijama.

D.Kć.

Izvor: Glas Slavonije (ponedjeljak 30.7.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Novi broj uredništvo je gradilo na osnovi Kniferova slikarskog rada

370445

 

Urednici su na promociji upozorili na vrijednost znanstvenog diskursa K. Purgara

U prostorijama osječkog Ogranka Matice hrvatske predstavljen je najnoviji broj časopisa za književnost i kulturu Književna revija koji se ulaskom u 58. godište kontinuiranog objavljivanja svrstava u probranu skupinu najdugovječnijih suvremenih hrvatskih publikacija posvećenih primarno umjetnosti i kulturi, a zatim i humanističkim znanostima te znanosti o umjetnosti.

Uredništvo časopisa, koje čine Ivan Trojan i Tatjana Ileš, novi je broj gradilo na temelju slikarskog rada Julija Knifera, stoga ne čudi naslovljavanje središnjeg dijela časopisa – Meandar.
Urednici su tijekom promocije upozorili na vrijednost znanstvenog diskursa Krešimira Purgara, koji u uvodnom članku “Julije Knifer, apstrakcija i otvoreno djelo”, na primjeru Kniferove umjetničke geste iznalazi granice tumačenja u semiotici i povijesti umjetnosti.
– Budući da osječka Matica hrvatska, odnosno Književna revija, aktivno surađuje sa svim sastavnicama Sveučilišta J. J. Strossmayera, posebice onima humanističkoga, društvenoga i umjetničkoga predznaka, a kada je u fokusu Julije Knifer, interakcija s novousustavljenom Akademijom za umjetnost i kulturu očekivana je. Realizirana je kroz objavu rezultata okruglog stola u sklopu Dana Julija Knifera u organizaciji AUK-a, na kojem su sudjelovali moderator Igor Gajin te istaknuti umjetnici i proučavatelji umjetnosti Krešimir Purgar, Igor Loinjak, Dubravko Mataković i Goran Lišnjić.
Sudionici su raspravljali o intrigantnoj korespondenciji Knifera i Stravinskog u smislu kreativnog utjecaja zvuka kakav je bio karakterističan za Stravinskog na identitet Kniferova stila, a preko toga i o fenomenu općenite utjecajnosti glazbe kao nadahnuća za stvaralaštvo u ostalim umjetničkim područjima – kaže urednik Revije Ivan Trojan.
Uz novi broj Književne revije, na konferenciji za novinare predstavljena je i nova knjiga u izdanju osječkog Ogranka, autorice dr. Marije Erl Šafar, a nosi naziv “Razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj”. Jedinstvena je to publikacija iz područja knjižničarstva, doktorski rad ove mlade osječke znanstvenice, ali i sveučilišni udžbenik. Dosadašnja profesorica na Odjelu za kulturologiju, od jeseni će predavati knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Posljedica je to ukidanja Odjela za kultulrogiju, koji je dijelom pripojen novoj instituciji – Akademiji za umjetnost i kulturu Osijek. Svečana promocija nove knjige i udžbenika dr. Marije Erl bit će u rujnu.

Narcisa Vekić

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Slavonci i Baranjci u Glavnom odboru

370138

RIJEKA – Dugogodišnja aktivna uloga ogranaka Matice hrvatske u Slavoniji i Baranji potvrđena je na nedavnoj Izbornoj skupštini. Uz znatno pomlađivanje svih upravljajućih tijela, značajnu ulogu imali su izaslanici iz Slavonije i Baranje. Za jednog od potpredsjednika izabran je prof. Luka Šeput, dugogodišnji urednik Vijenca i jedan od najmlađih Matičinih dužnosnika u povijesti (rođeni Osječanin).
U izborima za Glavni odbor, kao najvažnije Matičino tijelo, najviše glasova dobio je predsjednik osječkog Ogranka Ivica Završki, a na listi ostalih kandidata bio je i Slavonac Miro Gavran, rođen u Novoj Gradiški.
Da su čelnici MH iz istočne Hrvatske bitni za uspješan rad te organizacije potvrda je i izbor upravljačkih tijela mladog Petara Tokića iz Belog Manastira (prvi Baranjac u Glavnom oboru), a izabrani su i Lidija Miletić, predsjednica Ogranka u Vukovaru i Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka u Vinkovcima. Na Skupštini je za knjigu Osječanina Miljenka Brekala “Slatinska kronika Domovinskog rata” osječki Ogranak dobio Srebrnu povelju MH.
Dosadašnji predsjednik akad. Stjepan Damjanović (prvi Slavonac na toj funkciji, rođen u Strizivojni), unatoč nagovaranjima svih izaslanika, odlučio je ne kandidirati se za drugi mandat. Za novog je predsjednika velikom većinom glasova izabran prof. dr. Stipe Botica.
Izborna je skupština održana u Rijeci, a sudjelovalo je 200 izaslanika iz Hrvatske, BiH, Vojvodine, Mađarske i svih kontinenata.

N.Vek.

Izvor: Glas Slavonije (petak, 27.7.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Poziv autorima da prijave nove književne radove

369651

Izdavačka djelatnost jedna je od najznačajnijih djelatnosti osječkog Ogranka Matice hrvatske, a osim Književne revije, izdavači su i brojnih književnih djela. Ta će aktivnost biti nastavljena i u 2019. pa pozivaju autore da prijave svoje nove radove.
– Kada je ljeto kalendarski na vrhuncu, Osječani na odmoru, tada fondovi raspisuju natječaje za iduću godinu. Tako je Ministarstvo kulture upravo raspisalo natječaj za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2019. Pod istim će naslovom za područje grada natječaj uskoro raspisati i Grad Osijek. Ustanove kulture za tu priliku uvijek ostave dežurne “programere” da se jave na takve pozive. U istoj je poziciji i Ogranak MH Osijek, koji već planira programe za 2019. Kako je osnovna djelatnost Ogranka nakladništvo, treba pripremiti program za najstariji časopis od Iloka do Zagreba, Književnu reviju, koja će nagodinu ući u 58. godinu izlaženja. Drugi važan program je tiskanje knjiga. Zato Ogranak poziva autore, književne i znanstvene da se jave na adrese, elektronske i klasične, ako imaju rukopis u pripremi za iduću godinu, jer je za ovu priliku važno dati nakladniku; naslov, kratak opis rukopisa i planirani opseg budućeg rukopisa. Naravno, ako autori imaju gotov rukopis, najbolje je odmah ga predati izdavaču Matici hrvatskoj Ogranak Osijek – kaže tajnik Ogranka, Josip Cvenić.
Prijave se mogu poslati na adresu Ogranak MH Osijek, Strossmayerova 1 ili mejlom na matica-hrvatska@os.t-com.hr.

N.Vek.

Izvor: Glas Slavonije (utorak, 24.7.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Meandar Julija Knifera na naslovnici novog časopisa Književna revija

Izvor: YouTubeu (srijeda, 18.7.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Peta Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture “Faust Vrančić”

365661

Jubilarna, peta Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture “Faust Vrančić” u organizaciji je Ogranka Matice hrvatske u Osijeku i Hrvatske matice iseljenika – Podružnica Vukovar, održana na otoku Prviću, u samostanu Gospe od Milosti u Prvić Luci uz pomoć domaćina i tajnika škole, don Bože Škembera i voditeljstvo Ružice Pšihistal.

Brojne edukativno-zabavne i izletničke programe u Šibeniku, Zlarinu i Tijatu povezala je tema hrvatske kulturne baštine. Od znanstvene baštine hrvatskih velikana Fausta Vrančića i Marina Getaldića do bisera hrvatske spomeničke baštine te lokalne glagoljaške i tradicijske baštine otoka Prvića upoznali su srednjoškolci iz Orašja, Vukovara i Osijeka u osmodnevnom programu škole kroz 50 nastavanih sati u šest kreativnih radionica, kao i kroz akademska i terenska predavanja.

Sve što su naučili, polaznici su prezentirali na završnoj priredbi u klaustru samostana. Na početku su se priredbe predstavili polaznici scensko-dramske radionice, pod vodstvom Teodore Vigato predstavom “Kako je nastala bura”, prema usmenoj predaji zapisanoj u “Planinama” Petra Zoranića. Polaznici glagoljske radionice pod vodstvom Ivice Vigata predstavili su se slikovnim prikazom ruže vjetrova, na kojoj su nazivi vjetrova napisani kurzivnom glagoljicom. Na radionici medijske pismenosti, koju je vodila Đurđa Varzić-Pavković, polaznici su naučili kako nastaju tračevi, kako mediji oblikuju mišljenje pojedinaca i društva te kako se ostvaruje prikriveno oglašavanje. Polaznici ove radionice izradili su i prezentirali naslovnice tinejdžerskog lista s temom Sedam dana na Prviću.

Na jezičnoj radionici, koju je vodila Vesna Karaula, polaznici su primijenili jezičnu normu u govornoj praksi rješavajući problemske zadatke iz morfologije, sintakse i leksikologije, a publika je mogla poslušati njihove literarne radove o temi Od Osijeka do Prvića.

Polaznici folklorističke radionice, koju su vodile Ružica Pšihistal i Ljubica Nedić, prezentirali su što su o životu na Prviću i o lokalnim usmenim predajama čuli od kazivačica Ivanice Zanze i Jagode Bokulić te kazivača Mire Vlahova.

Na tehničkoj radionici, koju je vodila Ksenija Kralj, polaznici su izradili makete Faustovih izuma i pripremili prezentaciju pod nazivom “Utjecaj Faustovih izuma na sadašnjost”, snimili kratki film koji prikazuje sve aktivnosti ovogodišnje ljetne škole i izradili privjeske sa školjkama podijelivši ih kao suvenire na kraju priredbe.Završetak škole u idealnom omjeru korisnog i zabavnog obilježen je dodjelom diploma polaznicima i zahvalom domaćinima na gostoprimstvu. N.Vekić

Izvor: Glas Slavonije (četvrtak, 5. 7.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

5. Međunarodna ljetna škola “Faust Vrančić”

PRVIĆ – U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Osijeku održava se ove godine peti put zaredom ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture, uz stručnu pomoć nastavnika iz Osijeka (Đurđa Varzić-Pavković, Ksenija Kralj), Orašja (Ljubica Nedić), Vukovara (Vesna Karaula) i Zadra (Ivica Vigato, Teodora Vigato) te voditeljstvo Ružice Pšihistal.

foto_Prvić
Osmodnevni program škole (koji traje od 24. lipnja do 1. srpnja) s polaznicima iz Osijeka, Orašja i Vukovara realizirat će se na otoku Prviću, zaštićenom od Ministarstva kulture RH kao nacionalna kulturna baština. Kulturna baština tema je ovogodišnje škole koja povezuje različite kreativne radionice (jezičnu, medijsku, tehničku, folklorističku, dramsku i glagoljsku), terenska i akademska predavanja, domaćine i ugledne goste, među kojima je već tradicionalno dr. sc. Marijana Borić, stručnjakinja za hrvatsku renesansnu znanstvenu baštinu, a ove godine tu je i Šime Strikoman, poznati majstor umjetničke fotografije, koji će u modernom centru u blizini samostana održati multimedijalno predavanje o biserima hrvatske kulturne baštine u njegovu autorskom objektivu.
U jutarnjim će satima školu pohoditi gosti iz Zadra, s lutkarskom predstavom “Koliko je duga jedna priča”, u izvedbi Kazališta lutaka, te s predavanjem “Kako nastaje pjesma” književnika Vlatka Majića.
Kako “živi” kulturna baština učenici triju slavonskih gradova doznat će na terenskom predavanju, uz šetnju otokom Prvićem i kroz terenski rad u susretima s lokalnim kazivačima, naučit će čitati i pisati uglatu hrvatsku glagoljicu te upoznati brojevnu vrijednosti glagoljskih slova, načinit će maketu prema uzoru na Faustov izum visećeg mosta, odigrat će predstavu prema lokalnom folklornom predlošku, posjetiti Memorijalnu sobu Vesne Parun na obližnjem otoku Zlarinu, popeti se na najviši vrh nenaseljenog Tijata.U redovitom su programu i ove godine kreativne vježbe iz hrvatskoga jezika i medijske kulture osmišljene prema baštinskim temama, a vrhunske spomenike iz hrvatske i svjetske kulturne baštine slavonski će učenici upoznati na jednodnevnom izletu u Šibeniku.   (N.Vekić)

Izvor: Glas Slavonije  (utorak, 26.6.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Izborna skupština Matice hrvatske u Rijeci

U subotu, 16. lipnja 2018., održana je izborna skupština Matice hrvatske u Rijeci na kojoj je izabran  novi predsjednik  Matice hrvatske, akademik Stipe Botica, a predsjednik osječke Matice, Ivica Završki izabran je za člana glavnog upravnog tijela Matice – Glavnog odbora i to s najviše glasove od svih kandidata ispred ogranaka. Osječanin Ivica Vuletić biti će član novog Nadzornog odbora Matice hrvatske.

35375774_1718192854965162_4666249184171524096_n

35432252_10215242485428268_1262110916279795712_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstavljena knjiga Jadranke Ivandić Zimić “Zvala sam se Ljerka”

U petak, 1.lipnja 2018., u knjižari Nova, predstavljena je knjiga Jadranke Ivandić Zimić “Zvala sam se Ljerka”.

34284505_10155974520778591_5133249997696925696_o

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna