Monthly Archives: kolovoz 2012

S ovogodišnje Glavne skupštine Matice hrvatske, koja je prvi put u povijesti održana u Osijeku, odaslana je poruka kako ni u vremenu krize društvo ne smije klonuti duhom, već treba ići naprijed, boreći se za svoje ideale i čuvajući baštinu kao zalog zdravije budućnosti

Poskupljenje struje, vode i plina. Povećanje PDV-a. Rast cijena nafte i cestarina. Rezanje socijalnih davanja. Stečajevi poduzeća i brodogradilišta. Rekordi nezaposlenosti. Pad BDP-a u prvom tromjesečju za 1,3 posto. Gubitak kreditnoga rejtinga… Svi nabrojeni pokazatelji opipljivi su znakovi ekonomske krize koje su hrvatski građani na svojoj koži iskusili samo u posljednjim mjesecima. Ovih su dana realizacije najava o raskidanju kolektivnih ugovora sve izvjesnije, nakon čega će vjerojatno uslijediti opći štrajkovi. Početkom srpnja započelo je prvo ročište po kolektivnoj tužbi udruge Franak i Potrošač protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope. Zahuktavaju se suđenja najvišim političkim dužnosnicama (od kojih su neka okončana). Cure informacije kako Vlada nema novca za 12. plaću. Premijer Milanović obavještava nas kako smo ponovno i službeno u recesiji…

Predsjedništvo MH i članovi Glavne skupštine u dvorani osječkoga Hrvatskog
narodnog kazališta / Snimio Mirko Cvjetko

U takvu ozračju, što se nerijetko svodi na borbu za puku egzistenciju, kultura očigledno stradava prva. U neku ruku, to ne začuđuje. Ponekad se čini i logičnim. No ne treba zaboraviti da je gubitkom kulturnog identiteta i samosvojnosti urušavanje onoga moralnog, na koncu i ekonomskog, pospješeno i ubrzano. Prošlost je to mnogo puta potvrdila, a i naša novija povijest s početka devedesetih dokaz je te kauzalnosti. Polazeći od tih premisa, Matica hrvatska na svoj je 170. rođendan Glavnu skupštinu održala 30. lipnja u prijestolnici Slavonije, okupivši u Osijeku prvi put u svojoj povijesti više od 200 sudionika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te brojnih drugih zemalja, između ostalih Kanade, Belgije i Australije. Na skupštini je pod vodstvom sedmeročlanoga Matičina predsjedništva 137 izaslanika raspravljalo o dosadašnjem radu i smjernicama za budućnost, a dolaskom matičara u Osijek Slavoncima je u vremenu krize dana snažna potpora. Priznanje je to i osječkom ogranku Matice hrvatske, jednom od najaktivnijih i najvećih u Hrvatskoj, koji je usprkos recesiji prošlu godinu završio u plusu, proširivši istovremeno članstvo, odjele i izdavačku djelatnost.

Potrošeni društveni sustavi

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u velebnoj dvorani osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta održao je dubok i analitičan govor o Matici hrvatskoj u vremenu krize. U interdisciplinarnoj analizi suvremenoga društva i vremena Zidić je ustanovio da je svjetsko i hrvatsko društvo zbog teške gospodarske recesije zahvatila i duboka moralna kriza, koja je kao i 1929. krenula „iz svjetskih centara bankovne moći i ubrzo pokazala da je izvor kritičnih događaja kriminalno otuđenje niza utjecajnih pojedinaca iz društva i društvovno nužne svijesti i savjesti“. Ukazao je na potrošenost društvenih sustava 20. stoljeća: sudar njemačkoga nacizma i njegovih satelita, anglosaksonskoga kapitalizma te ruskog komunizma sa saveznicima koji se prema Zidiću „kao mitski sukob trojice“ obrušio na čovjeka bez imalo grizodušja. „Sredstvima revolucionarne borbe kojima se negdje uspio izboriti za vlast komunizam je ponovio sve grijehe prethodnih društvenih formacija – pljačke, nasilje, teror, nemoralna bratstva. Ni kapitalizam, nadam se, neće i ne bi trebao preživjeti svoja zlodjela, svoja bezakonja i svoje opačine. Ono po čemu su kapitalistički i komunistički svjetovi bili usporedivi to je određena, na različite načine konkretizirana, moralna insuficijencija.“

Predsjednik MH Igor Zidić govorio je o Matici u vremenu krize

Zidić je ocijenio da je gori, premda ne najgori dio svjetskog urušavanja iza nas, utoliko kompleksniji što se u nas ne reflektiraju samo opće svjetske financijske teškoće nego im treba pribrojiti i mnoge hrvatske specifične znakove stagnacije i depresije. „Naša je domovina danas jedno od oglednih mjesta takva teško nadoknadiva deficita. Otvoren je lov na manipulatore, špekulante, pljačkaše, potkupljivače, na preprodavače tuđega, korupcionaše… i nikoga više ne čudi što se na optuženičkim klupama nalaze predstavnici svih slojeva društva, naročito onih iz visoke politike.“ Matičin predsjednik rekao je također kako u hrvatskoj političkoj atmosferi dominira sockomunistički direktivni diskurs, ne nužno i u svakoj prilici ideološki motiviran, ali redovito sveden na jednosmjernu komunikaciju. „Oni govore, ali ne slušaju. To je komunikacija bez analitičke potpore, bez ponuđenih komparativnih argumenata, bez uvjerljivih anketa i modela koji će potom biti i u stvarnosti verificirani. Sve to, uz već spomenute korupcijske afere, pokazuje posve razgovijetno da osim gospodarske postoji i duboka moralna kriza društva.“ Dodao je tomu da u vremenu „orgija privatnih interesa i privatizacije krimena“ sve veći broj građana živi na dug, što je siguran put u dužničko ropstvo, zapitavši se pritom „tko bi se mogao zakleti da smo samostalna i nezavisna zemlja kad smo toliko ovisni o vjerovnicima“.

Povezivanje malih

Predsjednik Zidić rješenje za bolju budućnost vidi u nekoj novoj, manje ideologiziranoj i humanijoj društvenoj opciji, ulaganju u znanost i kulturu i u interesnom povezivanju malih koje može stvoriti nešto veće i kvalitativno drukčije. „Mi priželjkujemo, bez naivnoga arivističkoga optimizma, neki novi put kojim bi osim komunizma i kapitalizma s pozornice povijesti bio uklonjen i njihov binarizam, njihova alternacijska zamjenjivost (…). Margina se danas pomiče prema središtu, središte se polako pomiče prema rubovima. Ili je možda tek riječ o dubokom ‘disanju’ socijalnih struktura? Mjesta su promjenjiva, pokretna, svijet naočigled postaje policentričan i tu vidim priliku da se pojačanim intenzitetom toga disanja iziđe iz binarnoga stereotipa 20. stoljeća – kapitalizam / komunizam u jedan mnogo nijansiraniji, ideološki manje determiniran svijet.“
Izrazivši zadovoljstvo što se Glavna skupština Matica hrvatske održava u Osijeku i zahvalivši Ministarstvu kulture na prepoznavanju temeljnih potreba hrvatske kulture u kontekstu napora MH, Zidić je naglasio da i u kriznome dobu Matica prepoznaje važnost Stepinčeve crkve za sadašnjost i budućnost hrvatskoga naroda, cijeni neustrašivost borca protiv zla i dragocjen primjer spremnosti na žrtvu za obranu vjere, ljudskosti i narodnosti. Dodao je kako Matica pritom ne uvodi i ne prakticira ideološki monizam, već surađuje s mnogim civilnim sekularnim društvima i darovitim, pametnim i poštenim pojedincima bez obzira jesu li vjernici, agnostici, ateisti, ako njihovo djelovanje obilježava dobronamjernost i „ljubav za Hrvatsku i ljudski svijet“. Na kraju govora Zidić je pozdravio predsjednika Slovenske matice Milčeka Komelja istaknuvši uspješnu suradnju dviju Matica i pohvalio rad više od stotinu ogranaka. Zaključio je kako je izdavanje kapitalnih djela na dugotrajno dobro kulture i neprepuštanje površnosti put kojim Matica hrvatska i dalje mora ići.
Predsjednik osječkog ogranka MH Ivica Završki zahvalio je na „održavanju Glavne skupštine u Osijeku, velikom događaju za grad europske i tisućljetne kulturne baštine“. Na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera studira oko 22.000 studenata, istaknuo je, dodavši da je Osijek uvijek bio i ostao grad na razmeđi svjetova, otvoren za multikulturnost i raznolikost nacionalnoga bogatstva. Matica hrvatska ima veliku ulogu u kulturnom životu Osijeka, ima 300-tinjak članova, a njihov se broj u posljednje vrijeme stalno povećava, zaključio je.

Novo ljeto za Osijek i Hrvatsku

Župan Osječko–baranjske županije Vladimir Šišljagić Skupštinu je ocijenio povijesnim događajem za Osijek, koji je poput Vukovara također grad heroj. „Osijek je bio ključ za stvaranje neovisne Hrvatske, a današnji su izazovi izbjeći devastaciju najvećih kulturnih i moralnih vrijednosti.“ Istaknuo je kako Matica hrvatska kao borac za poštenje mora biti iznad politike. Gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo čestitao je Matici 170. rođendan, složivši se sa Zidićem da se oni koji promišljaju hrvatski moraju ujediniti i biti glasniji. Rekao je da je na dan Skupštine započelo i Osječko ljeto kulture koje bi moglo biti „početak novog ljeta za Osijek i Hrvatsku“, podsjetivši na osječke velikane poput Preloga, Ružičke, Lustiga, biskupa Strossmayera… Istaknuo je važnost prijavljivanja projekata za sredstava iz fondova EU-a, po čemu grad Osijek s odobrenih više od 100 milijuna eura za ukupno 221 projekt prednjači u Hrvatskoj.
O pripremi projekata za financiranje iz fondova EU-a govorio je i glavni tajnik MH Zorislav Lukić u izvješću o poslovanju, pohvalivši Ogranak MH u Dubrovniku, koji je već prijavio jedan projekt. Jednim od važnijih projekata za budućnost ocijenio i suradnju s HRT-om na kanalu koji bi svakodnevno emitirao trinaest sati programa povezanih kulturnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj. Program bi trebao početi s emitiranjem 1. siječnja sljedeće godine. Lukić je govorio i o radu novoga uredništva najambicioznije Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnostipod vodstvom akademika Ante Stamaća, naglasivši i krizu knjižarske mreže u Hrvatskoj te sve izraženiji problem naplate prodanih knjiga.
Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović također je pohvalila govor predsjednika Zidića i zalaganje cijele Matice na polju kulture i znanosti. Pročitala je i osobno pismo ministrice Andree Zlatar Violić u kojem je naglašena živost i snaga hrvatske kulture, ali i Matice hrvatske kao njezine najdugovječnije promicateljice. „Matica hrvatska već 170 godina okuplja najveće ljude hrvatske kulture i uvijek je bila trajna poveznica između inteligencije i puka značajno obogativši mnoge hrvatske, pa i slavonske gradove. Želim da Osijek nastavi obogaćivati identitet Hrvatske i Slavonije.“ Potpredsjednik MH i tajnik za ogranke Stjepan Sučić rekao je da danas, kada u svakom hrvatskom gradu i selu niču trgovine za otkup zlata i srebra, kada je toliko malodušja, današnja Matica mora učiti od stare Matice, podsjetivši kako je Osijek grad koji je dao Isu Kršnjavoga, Isu Velikanovića i Julija Benešića. Poručio je na kraju kako u ograncima treba smanjiti količinu knjiga, ali povećati njihovu kvalitetu.

Učiti od najvećih duhova prošlosti

Na svečanosti su dodijeljene i Zlatne povelje Matice hrvatske profesoru emeritusu Osječkoga sveučilišta i jednom od najuglednijih suvremenih hrvatskih književnih povjesničara Stanislavu Marijanoviću, predsjednici Ogranka u Varaždinskim Toplicama Boženi Filipan i dugogodišnjoj voditeljici Ogranka MH u Dubrovniku Ivani Burđelez. Najviše odličje Matice hrvatske koje nosi ime prvoga Matičina predsjednika, grofa Janka Draškovića, dodijeljeno je akademiku Josipu Bratuliću.
U obrazloženju nagrade akademiku Bratuliću potpredsjednik MH akademik Stjepan Damjanović dugogodišnjega je predsjednika i višekratnog dužnosnika MH nazvao jednim od najuglednijih hrvatskih filologa i humanističkih znanstvenika našega vremena. „Vjerojatno ni jedan Matičin predsjednik u njezinoj 170 godina dugoj povijesti nije toliko posjećivao ogranke kao Josip Bratulić. Među hrvatskim filolozima nema mu ravna u prosvjetiteljskoj djelatnosti, nitko nije uspio pažnju tako široka kruga ljudi vezati uz pitanja kulture kao on.“ Obrazlažući dodjelu povelje Stanislavu Marijanoviću Damjanović je istaknuo njegove iznimne zasluge za razvitak Osječkoga sveučilišta, kojemu je bio i rektorom od 1990. do 1994, a na Pedagoškom, danas Filozofskom fakultetu, utemeljio je brojne nove studije. Općenito ga se drži najboljim poznavateljem hrvatskih književnopovijesnih i književnojezičnih procesa koji su se odvijali na slavonskim prostorima od renesanse do hrvatske moderne. „Marijanović je u dva navrata bio predsjednikom osječkog ogranka, uvijek naglašavajući potrebu da Matica bude otvorena svakomu komu je na srcu hrvatska kultura i svakome tko domovinu voli radom.“

Najviše odličje Matice hrvatske koje nosi ime prvoga Matičina predsjednika,
grofa Janka Draškovića, dodijeljeno je akademiku Josipu Bratuliću.

„Ivana Burđelez istraživačica je dubrovačke društvene povijesti i složenih veza Grada s drugim sredozemnim centrima i kulturnim krugovima“, pročitao je u obrazloženju akademik Tonko Maroević, istaknuvši i važnost njezina uređivanja časopisa Dubrovnik. „Ogranak u Dubrovniku jedan od najagilnijih i najznačajnijih dijelova čitave Matičine suvremenosti, a u samu Gradu nemimoilazno je središte društvenog, stvaralačkog i kulturnog djelovanja.“ Predsjednici Ogranka u Varaždinskim Toplicama Boženi Filipan povelja je dodijeljena za osnivanje i vođenje Ogranka, istraživanje kulturne i povijesne baštine Varaždinskih Toplica te sustavno proučavanje života i djela Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
Skupština je završila kratkom raspravom o izvještajima, koji su jednoglasno prihvaćeni. Matičari su u sklopu popratnoga programa obišli osječku Tvrđu i mjesto na kojem je svojevremeno bio izgrađen slavni Sulejmanov most dug osam kilometara (u tom trenutku najveći na svijetu), a organiziran je i posjet Vukovaru i Vinkovcima, gdje su gostoljubivi domaćini bili predsjednici tamošnjih ogranaka Dražen Živić i Dražen Švagelj.
S ovogodišnje Glavne skupštine Matice hrvatske odaslana je poruka kako i u vremenu krize ne smijemo klonuti duhom, već treba ići naprijed, boreći se za svoje ideale i čuvajući baštinu kao zalog zdravijoj budućnosti. Našu je zemlju obilježila duga povijest nesreća i nepovoljnih prilika, a naoružani strpljenjem koji se ne broji na godine nego na generacije na pobjedničkoj smo strani bili u težim bitkama. „U globalnoj krizi nitko ne mora, ali svatko može izgubiti mnogo. No važno je uzeti u obzir činjenicu da se u krizi može i dobiti, ako se zna njegovati specifične vrijednosti“, riječi su predsjednika Zidića. Stoga i mi danas, u vremenu straha za puku egzistenciju, kad nas „loše sluge goreg gospodara“ (Mažuranić) čije ime ponekad ne znamo ni izgovoriti navode na različite stranputice, prodajući ropstvo pod krinkom slobode, skupimo snage i idimo putem dobra i poštenja, učimo od najvećih duhova naše prošlosti. Matica u tome svakako treba biti uzor, svjetionik koji će usmjeravati i na uzburkanom moru.

Izvor: Vijenac