Monthly Archives: prosinac 2018

“HNK u Osijeku-povijest zgrade” – nova monografija u izdanju osječke Matice i HNK predstavljena na Krležinim danima

Prošle godine načeta krovna tema ove je godina dobila zaokruženje s 27 novih referata

Krležini dani traju i dalje, već 29. godinu i ponovno su u Osijeku okupili vrsne hrvatske teatrologe i dramatologe, koji su se ponovno i ove godine – na inicijativu o. d. predsjednika Odbora, akad. Borisa Senkera – pozabavili redateljima i glumcima hrvatskog kazališta. Prošle godine načeta krovna tema ove je godina dobila zaokruženje u obliku 27 novih referata iz pera hrvatskoj javnosti dobro poznatih imena, čestih gostiju ove teatrološko-kazališne manifestacije, koju je utemeljio HNK u Osijeku, a podržavaju ga Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU/Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb te Filozofski fakultet Osijek.

Kao i uvijek do sada, Dani su počeli u Perivoju kralja Držislava polaganjem vijenaca na spomenik Miroslava Krleže te nešto kasnije nastavljeni u foajeu u prizemlju HNK otvorenjem izložbe Zinka Kunc Milanov, posljednja primadona, o čemu su govorili ravnateljr Opere Filip Pavišić i autor izložbe Stanislav Živkov. Pred prepunim gledalištem HNK Janko Popović Volarić i Dora Fišter Toš izveli su sjajnu predstavu Igra u dvoje, humornu dramu Tita Strozzija iz 1956., koju je režirala Saša Broz. Podnaslovljenu komad iz kazališnog života u tri čina, ovu je humornu dramu Strozzi napisao za sebe i svoju životnu i scensku partnericu Elizu Gerner, i to u svojoj “najsnažnijoj književnoj, poslijeratnoj fazi”, kako piše Dora Delbianco, iz čijeg je pera izišla adaptacija komada.

Kazališne publikacije

Drugi je dan najispunjeniji programski. Tako su jutarnji i dopodnevni sati bili prigoda poslušati prvu sesiju znanstvenih referata, i to u sobi 54 Filozofskog fakulteta, dok su večernji sati bili rezervirani za promocije novih publikacija objelodanjenih u proteklih godinu dana. Prvo je predstaljena monografija Ivo Raić – hrvatski i europski glumac i redatelj autorice Antonije Bogner-Šaban, znanstvene savjetnice u Zavodu, inače rođene Osječanke i članice Odbora Krležinih dana. Skupno osmišljeno kazalište Višnje Kačić Rogošić predstavili su, uz autoricu, i Željka Turčinović i Martina Petranović.

“U kazalištu koje više ne govori o jedinstvenoj publici, nego o različitim publikama s posebnim potrebama, interesima i mogućnostima, ideja zajedništva kakvu su iznjedrile šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća postala je neodrživim anakronizmom. Skupno osmišljavanje, međutim, nije nestalo iz kazališta. Naprotiv. Zadržalo se, ali prestalo je biti inovacijom koja samu sebe opravdava pukom inovativnošću u odnosu prema onom što joj je prethodilo, pukom drugošću koja je na početku i mogla biti dostatno opravdanje. Skupno je osmišljavanje s vremenom moralo postati i postalo je jednim od jednakovrijednih putova od zamisli do njezina ostvarenje, a početno isticanje posebnosti puta kojim se zamisao ostvaruje zamijenilo je isticanje posebnosti neke zamisli i posebnosti njezina ostvarenja. Na dobro odabranim primjerima knjiga Višnje Kačić Rogošić pomno i sustavno tumači kako se taj proces odvijao u hrvatskom kazalištu”, piše o knjizi Boris Senker.
– Znanstveni skup Krležini dani prerastao je u središnju teatrološku manifestaciju posvećenu isključivo dramsko-kazališnim temama. S obzirom na to da je ovo već 29. skup, vjerujem da je svakom znanstveniku koji se bavi hrvatskim kazalištem, u teorijskom ili povijesnom aspektu, u jednom trenutku važno biti sudionikom Krležinih dana u Osijeku, čija važnost ne jenjava – uvjerena je dr. sc. Martina Petranović, znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU. I pomlađivanje Odbora na tragu je toga da slijedi promjene u znanosti, dodaje dr. sc. Petranović, koja je svoj prinos znanstvenom skupu dala izlaganjem o temi Redatelji i glumci u ulozi pisaca.

Aspekti prakse

– Riječ je ne samo o ulozi dramskih pisaca i književnika koji su pisali za kazalište nego i o onima koji su pisali u različitim žanrovima i različitim prigodama u kazalištu. Dakle, o čitavom spektru kazalište memoaristike nastale iz pera hrvatskih glumaca i redatelja, ali i o glumcima i redateljima koji su se počeli baviti znanstvenim radom, koji su iz aspekta kazališne prakse u znanstvenom aspektu govorili o kazalištu u Hrvatskoj – pojašnjava dr. sc. Petranović, ističući kako su skup u petak počeli Josipom Freudenreichom, koji je bio i glumac, i redatelj, i dramski pisac, koji je napisao i svoju autobiografiju.
– Brojna je i razgranata linija redatelja i glumaca koji su pisali dramske komade, ali i sve druge – dodaje dr. Petranović. Komentirajući glumce koji režiraju, ističe da je čitajući glumačke autobiografije primijetila da za mnoge glumce izići iz glumačke funkcije i preuzeti redateljevu zapravo znači neslaganje s redateljskim kazalištem, nego pronalaženje vlastita modusa rada i izražavanja, a s druge strane neki su iskazali da ne žele glumačko kazalište, nego da vole redatelje s jasnom vizijom i misijom.
Vladimir Gerić i Varaždin (Uz 90-letnicu) – tema je kojom se pozabavio Marijan Varjačić. Ovaj vremešni redatelj, prevoditelj, dramaturg i scenograf (koji je u ožujku ove godine napunio 90 godina) nekako prolazi ‘ispod radara‘, za što je – smatra Varjačić – dijelom i sam odgovoran zbog svoje velike samozatajnosti.
– Tema mog referata Gerićevo je djelovanje u dva razdoblja u varaždinskom HNK-u. Diplomirao je književnost, a potom i režiju kod dr. Branka Gavelle. Odmah nakon diplome došao je u Varaždin, gdje je s 50-ih na 60-e režirao 20-ak predstava i realizirao oko 30 scenografija. U to su vrijeme Gerić i brojni glumci, među kojima su i Sanda Langerholz i Ivo Serdar, unijeli inovacije, ne samo u varaždinsko kazalište nego i hrvatsko glumište, uz potpuno drukčiji pristup glumi. Napustili su pojednostavljeni pristup sustavu Stanislavskog, koji je vladao u to vrijeme. U scenografiji su uveli novine poput ukidanja rampe i seljenje dijelova scenografije gotovo u gledalište. Kraće rečeno, bili su antiiluzionisti, protivnici iluzionizma i realizma u kazalištu koji su u to vrijeme vladali gotovo svim našim pozornicama. Poslije je ta skupina glumaca i redatelja otišla u Zagreb. Gerić je u $TD-u u to vrijeme režirao neke od svojih najvažnijih zagrebačkih predstava, praizvedbe Šoljanovih drama, potom hrvatsku praizvedbu Kaspara Petera Handkea. Unatoč svemu, Vladimir je Gerić izvan javnog fokusa zbog svoje samozatajnosti, ali i jedne vrste ignorancije u hrvatskom glumištu, jer nailaze nove generacije koje ne pamte ono što je bilo prije. Često čak i ‘otkrivaju toplu vodu‘. Mislim da je uzrok bio i u pedagogiji na ADU. Nakon Gavelle novi ljudi koji su dolazili nisu prenosili ono što se ranije događalo u teatru – pojašnjava Varjačić, napominjući kako je Vladimir Gerić itekako poznat i vrlo cijenjen u užim kazališnim krugovima. Uz sve to, izvanredan je prevoditelj s čak devet jezika, zaslužan za prijevod kompletnog Čehovljeva dramskog opusa, prevodio je Turgenjeva, Dostojevskog, desetak kapitalnih Shakespeareovih djela, s francuskog Baudelaireove Cvjetove zla, što je najnoviji hrvatski prijevod.

Narcisa Vekić
Habekova “Bijela kuga” i Šojatičin “Emet”

Za Osječane ipak najzanimljivija bila je promocija knjige Tone Papića HNK – povijest zgrade, uz osvrte Ivice Završkog, Božidara Šnajdera (intendanta HNK u Osijeku), akademika Andrije Mutnjakovića, arhitekta, Dražena Kušana (ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku) te Josipa Cvenića. Tu je večer publika mogla pogledati Emeta Ivane Šojat u režiji Same M. Streleca. U subotu je dopodne održana druga sesija znanstvenoga skupa, a Dani su u večernjim satima zatvoreni kazališnom predstavom Kazališta Virovitica – Bijela kuga Dubravka Habeka, u režiji Roberta Raponje.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstavljanje knjige HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE – povijest zgrade

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Božica Valenčić, Tone Papić HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE – povijest zgrade. Promocija će se održati 7. prosinca 2018. (petak) u 17 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu, foaje.

POZIVNICA

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Tribina u Klubu knjižare Nova Trpimir Vedriš o kulturnoj revoluciji 1968. godine

391846

Klub knjižare Nova domaćin je tribine o temi “Kulturna revolucija 1968. i njezine posljedice” koju će u četvrtak s početkom u 19 sati održati ugledni povjesničar, doc. dr. sc. Trpimir Vedriš s Odsjeka za povijest Filzofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posrijedi je prva tribina u sklopu Adventskih susreta koje zajednički organiziraju Udruga katoličkih intelektualaca i Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Kako piše u najavi tribine, godina 1968. simbolizira zbivanja iz važnoga desetljeća (1966. – 1976.) novije svjetske, europske i hrvatske povijesti: od pariških studentskih demonstracija, praškoga proljeća, “djece cvijeća”, nastupa postmoderne, novoga vala marksizma i feminizma, ali i novoga odnosa Katoličke Crkve prema komunizmu i novoga odnosa Jugoslavije prema Vatikanu do Papine enciklike Humane vitae. Trpimir Vedriš govorit će o tome kako razumjeti suvremenost u svjetlu “godine koja se ponavlja”.

Ovaj docent s Filozofskog fakultreta Sveučilišta u Zagrebu studirao je etnologiju, povijest i filozofiju u Zagrebu i Budimpešti. D.C. 

Izvor: Glas Slavonije (srijeda, 5.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Kulturna revolucija 1968. i njezine posljedice

47324552_1860946590694059_2070961826299904000_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Razgovor s akademikom Stjepanom Damjanovićem

Prepun foaje HNK u Osijeku, gost akademik Stjepan Damjanović, promocija novih knjiga o povijesti Matice hrvatske kao temeljne hrvatske kulturne ustanove- sustvarateljice moderne hrvatske nacije. Sat za pamćenje..

47447322_1860933574028694_1208852741988810752_n47576530_1860933794028672_6373281895857258496_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Skup o Domovinskom ratu

391722Dvodnevni međunarodni multidisciplinarni znanstveno-stručni skup “Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu” počeo je raditi u ponedjeljak u Auli Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u nazočnosti prvih ljudi Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka te brojnih pripadnika akademske zajednice. Cilj je ovog skupa koji se održava peti put osvijetliti manje poznata poglavlja hrvatske borbe za slobodu i neovisnost.

Organizator skupa je Ogranak Matice hrvatske Osijek, a kao suorganizatori se pojavljuju Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i županijska Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Prvi put u organizaciji ovoga skupa ne sudjeluje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, ali kontinuitet jamči dvostruki doktor znanosti Miljenko Brekalo, prvi čovjek Pilarove podružnice u Osijeku, koji se i ove godine pojavljuje kao predsjednik njegova Organizacijskog odbora.

Nakon pozdravnih govora prorektora za umjetenost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju, izv. prof. art. Roberta Raponje, osječko-baranjskog župana Ivana Anušića i osječkog gradonačelnika Ivana Vrkića, održana su četiri plenarna izlaganja. Unatoč zanimljivim izlaganjima Stjepana Adanića (Razmjena ratnih zarobljenika tijekom Domovinskog rata), Ivice Đuroka (Rat u bivšoj Jugoslaviji – Domovinski rat u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Mađarskoj) i Ladislava Heke (Posljedice Domovinskog rata na nacionalni sastav Baranje), najveću pozornost izazvao je demograf i sveučilišni profesor Stjepan Šterc.

Nazivajući stvari pravim imenima, što politika, kako je rekao, uredno izbjegava, Šterc je u svome izlaganju s naslovom “Demografski potop u slobodi” upozorio na katastrofalan podatak koji govori kako Hrvatska godišnje gubi više stanovnika nego što ih je ukupno poginulo tijekom pet godina srbijanske agresije na Hrvatsku (1991.-1995.). Istaknuo je kako taj podatak nikoga u politički etabliranomom sustavu ne zabrinjava. Šterc je rekao kako u Hrvatskoj ne postoji ni jedan pozitivni demografski parametar. Prema njegovim riječima, demografski slom ugrožava ukupni razvoj Hrvatske i temeljne sustave u zemlji. Dodao je da je srbijanski rat protiv Hrvatske bio je tek uvod u ovu katastrofu. D.Celing

Izvor: Glas Slavonije (utorak, 4.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Istina o Domovinskom ratu sve češće se relativizira i krivotvori?!

 Izvor: Slavonska Televizija YouTube (ponedjeljak, 3.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Nastavak Dana Matice hrvatske u Osijeku gost akademik Damjanović

391642

OSIJEK – U sklopu Dana Matice hrvatske u organizaciji osječkog Ogranka te organizacije danas (utorak, 4. prosinca) u 13 sati u svečanom foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku održat će se Susret s povodom, na kojem će gost biti dosadašnji predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović.

U programu će sudjelovati Ivica Završki, predsjednik osječkog Ogranka Matice hrvatske, prof. dr. sc. Milica Lukić, voditeljica Odjela za hrvatski jezik Ogranka MH Osijek, Luka Šeput, glavni urednik Matičinih izdanja, te dr. sc. Vera Blažević Krezić.

Akademik i dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stručnjak za glagoljaštvo i staroslavenski jezik Stjepan Damjanović bio je predsjednik Matice hrvatske od 2014. godine, a ove ga je godine zamijenio prof. dr. sc. Stipe Botica. U razgovoru s akademikom Damjanovićem bit će govora o povijesti te dugogodišnje organizacije (utemeljena 1842. godine), posebice u njegovu četverogodišnjem predsjedanju. Riječi će biti i o izdavaštvu jer MH je jedan od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj, a u tom se području ističe i osječki Ogranak MH. Središnjica objavljuje i dvotjednik Vijenac, Hrvatsku reviju i Kolo. D.Kć.

Izvor: Glas Slavonije (utorak, 4.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Znanstveno-stručni skup Matice hrvatske: Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu

391187Peti međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu održat će se 3. i 4. prosinca u auli Rektorata Sveučilišta J. J. Stroosmayera u Osijeku.

Organizator skupa je Ogranak Matice hrvatske Osijek, a suorganizatori Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije, koja okuplja 22 braniteljske udruge. Pokrovitelj ovogodišnjeg skupa je Osječko-baranjska županija, a osim hrvatskih u njegovu radu sudjelovat će i znanstvenici iz Austrije, Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

– Ove godine uvodimo jednu novinu, memoaristiku, gdje će osam branitelja koji su izravno sudjelovali u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske ispričati svoju ratnu priču. Te ratne priče će zajedno sa znanstvenim radovima biti objavljene u sljedećem zborniku. Živa riječ, braniteljska riječ, izuzetno je važna za istraživanje moderne hrvatske povijesti – rekao nam je prof. dr. sc. Miljenko Brekalo, predsjednik organizacijskog odbora.

Skup će početi rad u ponedjeljak, 3. prosinca, u 11.30. Program će biti bogat, a spektar tema vrlo širok, pa će se tako govoriti o razmjeni ratnih zarobljenika tijekom Domovinskog rata, utjecaju rata na nacionalni sastav Baranje, ratnim štetama na spomenicima kulture u OBŽ-u, ratnom putu 3. brigade, desantu na Knin, maloljetnim dragovoljcima Domovinskog rata i brojnim drugim temama. I. Alilović

Izvor: Glas Slavonije (subota, 1.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna