Inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika na fakultete društvenih znanosti iznijela je Josipa Mijoč s Ekonomskog fakultetaOsvrtom na programe koji su uspješno odrađeni, s naglaskom na desetogodišnje razdoblje Književne revije (u kojemu je glavni urednik časopisa bio današnji predsjednik Ogranka Ivan Trojan), planovima za budućnost i natječajima koje raspisuju, završeni su jučer Dani Matice hrvatske Osijek. Ponosno je dr. sc. Trojan naglasio da bi svi tomovi Književne revije (iz posljednjih desetak godina) na polici činili fini metar i pol dug niz kvalitetne literature o domaćoj književnosti i umjetnosti uopće.
Dopredsjednica Ogranka Tatjana Ileš bila je desna ruka Ivana Trojana u uređivanju Revije, pa ne čudi da je i nova glavna urednica. Nekoć puni ambicija i planova, uredništvo će nastaviti u tom smjeru, kao i otvoriti časopis što je više moguće u kulturnom smislu, želeći od njega načiniti platformu za okupljanje aktualnih književnih i kulturno-teorijskih tema. Nastojat će u razdoblju koje dolazi približiti ‘manje‘ književnosti prijevodima i tematskim brojevima, kao što su to učinili s rumunjskom, već su kontaktirali autore iz Makedonije, Bugarske, Slovenije, a u planu im je ‘zaviriti‘ i u ono što rade književnici u BiH. Osnovne su to smjernice 59. godišta Revije, naglasila je Ileš, ponosna što im je vrlo blizu i okrugla, 60. obljetnica kontinuiranoga izlaženja Književne revije.
U srpnju ove godine izabrana tajnica Ogranka Jasminka Mesarić ukratko je prošla sve programe ovogodišnjih Dana, od prvoga održanog 16. listopada, do jučerašnje konferencije za novinare, na kojoj su objavili propozicije čak triju Matičinih natječaja, koji završavaju u svibnju sljedeće godine. U sklopu Natječaj za nagrađivanje najboljih stručnih i znanstvenih radova s temom “Matica hrvatska” nagrađivat će najbolje radove srednjoškolaca i studenata kojima je tema MH u prošlosti i ovodobnosti. Riječ je o seminarskim, završnim, diplomskim i poslijediplomskim radovima. Cilj nagrade koju Matica hrvatska ustanovljuje davanje je javnog glasa mladima i osnaživanje njihova djelovanja u programima Matice hrvatske. Natječaj je ujedno i poziv na aktivno sudjelovanje u Matičinim programima upoznavanjem i interpretiranjem djelovanja Matice hrvatske – istaknula je izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, s Ekonomskog fakulteta, zadužena za koordiniranje svih odjela Ogranka.
Dodala je dr. sc. Mijoč kako je jezik živa tvorevina podložna promjenama, a jedna od promjena izloženost je uvozu tuđica neprilagođenih jezičnom smislu.
– Taj se problem očituje u seminarskim, diplomskim i drugim oblicima izražavanja studenata na fakultetima društvenih usmjerenja. Ističem kako je jezik u društvenim znanostima sredstvo za rad te ovim putem, uime Matice hrvatske, pokrećem inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika kao punopravnog kolegija na fakultete društvenih znanosti. Onako kako se Miroslav Krleža svojedobno izrugivao germanizmima i mađarizmima, danas bismo se mogli izrugivati anglizmima koji se koriste u brojnim iskrivljenim oblicima. Prijedlog o uvođenju hrvatskog jezika na fakultete društvenih usmjerenja upućujemo središnjici MH-a, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu kulture, Saboru te drugim nadležnim ustanovama i tijelima – zaključuje Josipa Mijoč.
O natječaju “Antun Branko Šimić” za najbolju pjesmu, u konkurenciji osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije, govorio je Srećko Tomas, predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca, s kojom u suradnji se natječaj i provodi.
Poveznica studenata kulturologije AUKOS-a i povjesničara s Filozofskog fakulteta je dr. sc. Domagoj Tomas, koji je jučer govorio o vrlo konkretnom planu, premda rok za dovršetak istoga još ne znaju. U planu je, naime, monografija o Ogranku, kojoj je cilj historiografski i kulturološki vrjednovati ulogu Matice kao oblik nacionalne kulture na lokalnoj razini.
Ivan je Trojan zahvalio na podršci radu Ogranka i osječkom Sveučilištu, udrugama s kojima surađuju, Gradu (s kojim su priveli kraju završetak pregovora o izmještanju na prostor Stare pekare, što bi ‘Matičarima‘ olakšalo komunikaciju s drugim akterima kulture u gradu i učinilo ih interaktivnijima), ali i najavio 12. anonimni natječaj za prozni rukopis (zbirku kratkih priča, roman). Na prošli je pristiglo 40-ak rukopisa, a ovaj se put nadaju jednakom interesu autora, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan, s Filozofskog fakulteta Osijek.
