ODRŽAN PROGRAM OSJEČKA POP-KULTURA 50-ih i 60-ih, OMH U OSIJEKU, 2–8. LISTOPADA
Piše Tatjana Ileš
Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća u kulturi, pa tako i onoj popularnoj, u europskim i svjetskim razmjerima, mogu biti prepoznate kao zasebno mikrorazdoblje moderne kulturne povijesti, koje je društvenim i kulturnim procesima započetim upravo tada snažno, na nekim poljima i presudno, utjecalo na svijet u kojemu danas živimo. U posljednjih se dvadesetak godina teorijski i metodološki sve više pristupa istraživanju mikrorazdoblja (najčešće upravo desetljeća) suvremene društvene i kulturne povijesti, odnosno povijesti 20. stoljeća.
Dvadeseto stoljeće sve se jasnije pokazivalo, kako piše Eric Hobsbawm, stoljećem običnih ljudi kojim su dominirale umjetnosti koje su obični ljudi stvarali i koje su stvarale za običnog čovjeka. Sve većem društvenom značenju popularne kulture u modernom dobu, koje je nezaobilazan čimbenik upravo film, uvelike je otvorila put globalna rasprostranjenost masovnih medija te sve veća komercijalizacija polja kulture, ali i slobodnog vremena. Drugim riječima, razvoj popularne kulture rezultat je industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije, procesa koji su se razmahali u poslijeratnom razdoblju, a nastavljaju se na iste procese s početka dvadesetog stoljeća. Povoljni su zajmovi ubrzali razvoj potrošačkog društva i na našim prostorima, što je dinamiziralo razvoj kulture slobodnoga vremena, a posljedično i rast životnog standarda. U šezdesetim je godinama gotovo svima bilo dostupno kupiti vlastiti televizijski prijamnik, koji je uz radio bio važan posrednik popularne kulture, pa tako i na području današnjega grada Osijeka.
U tom je smislu program Osječka pop-kultura 50-ih i 60-ih godina zamišljen kao događaj s pretežito audiovizualnim sadržajem, svojevrsni retrofilmski maraton s popratnim događanjima. Tako je prvi dan programa, 2. listopada, u kinu Urania, otvorio glazbeni uvod, pomno odabrana strana i domaća glazba upravo iz pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća (DJ Tac), a nakon toga uslijedila je besplatna projekcija filma jednoga od utemeljitelja francuskog novog vala Jean-Luca Godarda – Do posljednjeg daha iz 1960. godine. Program je upotpunjen i afterpartyjem uz sjajnu glazbu i koktel. Filmske projekcije, u suradnji s Kinematografima Osijek, nastavljene su i sljedećega tjedna, kada su ljubitelji filma i kinodoživljaja u Uraniji mogli gledati još dva Hitchcocka – Vrtoglavicu te Sjever – sjeverozapad i Wylerov film Praznik u Rimu.
Cilj koji se namjeravalo ostvariti provedbom programa jest senzibilizacija društva spram specifične osjećajnosti koja je vremenski udaljena više od pola stoljeća, no ostavila je dubok trag u društvenim i kulturnim procesima koje i danas prepoznajemo kao temeljna za društvo u kojem živimo. Kolektivno i osobno sjećanje pobuđuju nostalgiju, ali i mogućnost kritičkoga pristupa prošlom vremenu i urbanosti prostora za kojim u 21. stoljeću ponovno tragamo.
Program je sufinanciran sredstvima Grada Osijeka. Voditeljica programa bila je Tatjana Ileš, a koordinatorica Jasminka Mesarić. Treba reći i da je Ogranak Matice hrvatske u Osijeku pripremio bogat kulturni program do kraja ove izazovne i, posebice za kulturu, nesigurne godine. U tijeku su Dani MH u Osijeku, u pripremi je nekoliko knjižnih izdanja te zadnji broj 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija.
