Članovima i svim prijateljima Matice hrvatske
Monthly Archives: prosinac 2020
BOŽIĆNA ČESTITKA
Objavljeno na Naslovna
ČESTITKA ZA BOGDANA
dragi prijatelji Matice hrvatske Osijek,
ČESTITKA ZA BOGDANA održat će se u Klubu knjižare Nova (Trg A. Starčevića 4) u petak, 11. prosinca 2020. u 12,00h.
Cjelokupni program uživo možete pratiti na službenoj facebook stranici Matice hrvatske Osijek: https://www.facebook.com/
O BOGDANU
Bogdan Mesinger rođen je u Šidu 1930. godine. U rodnom gradu završava osnovnoškolsko, a u Vinkovcima gimnazijsko obrazovanje. Studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i doktorira iz filoloških znanosti. Cijenjeni je profesor Pedagoškoga, danas Filozofskog fakulteta u Osijeku od 1980., gdje je predavao na kolegijima Osnove teorije jezika i Hrvatska kultura i civilizacija.
Pjesnik je, prozaist i esejist, filolog, kritičar i povjesničar likovne umjetnosti. Riječ je o umjetniku i znanstveniku s 50+ oznakom u on-line katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Autor je čiji se biografski podatci nalaze i na internetskoj stranici: http://umjetnici.blogspot.com/ pod naslovom: FILM – GLAZBA – POZNATE FACE!
Od objavljivanja prvih pjesama 1950. pa sve do danas ne jenjava snaga lirskoga iskaza u stihu ovoga pjesnika. Upravo poezija i jest ono što Mesinger drži najboljim, najuzvišenijim kod svakog autora. U stihovima pjesnika sublimirana je esencija autorskoga bića. Trenutak. Čista, nepatvorena emocija. Objavljene zbirke poezije Bogdana Mesingera su: 24 dana rata, 1992., Balade, 2000., Crni lotos, 2000., Na obalama tvoga sna, 2001.
Godine 1958. objavljuje prvu prozu i to u časopisu „Krugovi“, središnjem časopisu cijele jedne generacije suvremenih hrvatskih književnika u koju generacijski i sam pripada iako su ga književni povjesničari skloniji prepoznavati kao autora razlogovaške poetike. Do objavljivanja svojeg prvog romana Kiša 1970., najčešće je po časopisima objavljivao novele, fragmente iz romana u nastajanju te književne i likovne esejistike. 1973. objavio je roman Samac, a u vremenu pojavljivanja tzv. mlade proze na suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni objavljuje 1984. i svoj najbolji roman – Zatvorenu pučinu.
Iščitavanjem Bogdana Mesingera, napose književnosti koju je napisao, razvidno je: voda je kôd! Ona je i sjećanje, i vrijeme, i nemir i mir, i svjetlost i tama. Voda je život. Preko/s pomoću vode Mesinger konstruira prostor vlastitoga. A prostor je kategorija koja je gotovo u cijelosti i gotovo uvijek podređena kategoriji vremena. Sve što se nalazi u prostoru i što prostor sadrži pretvara se pod utjecajem vremena (i vode) u protočnost, i protežnost…
Voda je i rijeka, njegova je rijeka – Dunav.
A njegov grad na Dunavu je – Ilok.
Pripovijedanje grada u punom je smislu ostvareno i u knjizi Bogdana Mesingera Skriveni duh Iloka – priče i legende iz 2004. Povod za priču o jednome gradu i njegovim ljudima Mesinger je iznašao u njegovim mirisima, u rijeci, običajima i delicijama, u vinu, ulicama… Isprepleo je ljude i prostor, intimne zapise i javne razgovore, zbilju i fikciju, čudno i čudesno, priče i legende, mit i stvarnost, vitezove i čuvare, pretvarajući tišinu i samoću u nešto opipljivo. Mesingerova je želja kod čitatelja projicirati svijest o tome kako su upravo pročitani zapisi osobno svjedočanstvo o događajima i osobama iz jednoga dijela povijesnog vremena, s naglaskom na prikazivanje, a ne na tumačenje događaja.
Za navesti je u ovom trenutku i tek neke od knjiga njegovih kulturoloških filoloških studija i ogleda: Vinkovačka čitaonica i knjižnica (1976.); Slavko Kolar – traganje za strukturotvornom jezgrom (1987.), Osijek – skriveni grad (1993.), Osječka groblja – povijest Ukopa (2002.), Ususret Arijadni (2007.) i Kodovi virtualne scene (2009.). Kao likovni teoretičar i povjesničar objavio je knjige likovnih eseja, ali i monografije ili monografske kataloge o Crlenjaku, Predragu Gollu, Ivanu Mršiću, Krunoslavu Kernu te medaljeru Damiru Mataušiću na koju je veoma ponosan. Mesinger je upravo medaljerstvu i maloj plastici posvetio veći dio svoje ljubavi i profesionalne preokupacije likovnošću.
ps: Dokumentarni film o Bogdanu Mesingeru u produkciji Oksimorona moguće je pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?
Objavljeno na Naslovna