Author Archives: MH Osijek

BOŽIĆNA ČESTITKA

Članovima i svim prijateljima Matice hrvatske

mhbc

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ČESTITKA ZA BOGDANA

Poštovane kolege,
dragi prijatelji Matice hrvatske Osijek,
Matica hrvatska Osijek i Oksimoron Osijek vas pozivaju na obilježavanje 70 godina profesionalnoga rada i 90 godina života uvaženog profesora, književnika i publicista Bogdana Mesingera.

ČESTITKA ZA BOGDANA održat će se u Klubu knjižare Nova (Trg A. Starčevića 4) u petak, 11. prosinca 2020. u 12,00h.

Cjelokupni program uživo možete pratiti na službenoj facebook stranici Matice hrvatske Osijek: https://www.facebook.com/MaticahrvatskaOsijek/ i bili bismo zahvalni kada biste se aktivno komentarom uključili u proslavu sa svojom čestitkom profesoru Mesingeru.

O BOGDANU
Bogdan Mesinger rođen je u Šidu 1930. godine. U rodnom gradu završava osnovnoškolsko, a u Vinkovcima gimnazijsko obrazovanje. Studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje i doktorira iz filoloških znanosti. Cijenjeni je profesor Pedagoškoga, danas Filozofskog fakulteta u Osijeku od 1980., gdje je predavao na kolegijima Osnove teorije jezika i Hrvatska kultura i civilizacija.

Pjesnik je, prozaist i esejist, filolog, kritičar i povjesničar likovne umjetnosti. Riječ je o umjetniku i znanstveniku s 50+ oznakom u on-line katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Autor je čiji se biografski podatci nalaze i na internetskoj stranici: http://umjetnici.blogspot.com/ pod naslovom: FILM – GLAZBA – POZNATE FACE!

Od objavljivanja prvih pjesama 1950. pa sve do danas ne jenjava snaga lirskoga iskaza u stihu ovoga pjesnika. Upravo poezija i jest ono što Mesinger drži najboljim, najuzvišenijim kod svakog autora. U stihovima pjesnika sublimirana je esencija autorskoga bića. Trenutak. Čista, nepatvorena emocija. Objavljene zbirke poezije Bogdana Mesingera su: 24 dana rata, 1992., Balade, 2000., Crni lotos, 2000., Na obalama tvoga sna, 2001.

Godine 1958. objavljuje prvu prozu i to u časopisu „Krugovi“, središnjem časopisu cijele jedne generacije suvremenih hrvatskih književnika u koju generacijski i sam pripada iako su ga književni povjesničari skloniji prepoznavati kao autora razlogovaške poetike. Do objavljivanja svojeg prvog romana Kiša 1970., najčešće je po časopisima objavljivao novele, fragmente iz romana u nastajanju te književne i likovne esejistike. 1973. objavio je roman Samac, a u vremenu pojavljivanja tzv. mlade proze na suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni objavljuje 1984. i svoj najbolji roman – Zatvorenu pučinu.

Iščitavanjem Bogdana Mesingera, napose književnosti koju je napisao, razvidno je: voda je kôd! Ona je i sjećanje, i vrijeme, i nemir i mir, i svjetlost i tama. Voda je život. Preko/s pomoću vode Mesinger konstruira prostor vlastitoga. A prostor je kategorija koja je gotovo u cijelosti i gotovo uvijek podređena kategoriji vremena. Sve što se nalazi u prostoru i što prostor sadrži pretvara se pod utjecajem vremena (i vode) u protočnost, i protežnost…

Voda je i rijeka, njegova je rijeka – Dunav.
A njegov grad na Dunavu je – Ilok.

Pripovijedanje grada u punom je smislu ostvareno i u knjizi Bogdana Mesingera Skriveni duh Iloka – priče i legende iz 2004. Povod za priču o jednome gradu i njegovim ljudima Mesinger je iznašao u njegovim mirisima, u rijeci, običajima i delicijama, u vinu, ulicama… Isprepleo je ljude i prostor, intimne zapise i javne razgovore, zbilju i fikciju, čudno i čudesno, priče i legende, mit i stvarnost, vitezove i čuvare, pretvarajući tišinu i samoću u nešto opipljivo. Mesingerova je želja kod čitatelja projicirati svijest o tome kako su upravo pročitani zapisi osobno svjedočanstvo o događajima i osobama iz jednoga dijela povijesnog vremena, s naglaskom na prikazivanje, a ne na tumačenje događaja.

Za navesti je u ovom trenutku i tek neke od knjiga njegovih kulturoloških filoloških studija i ogleda: Vinkovačka čitaonica i knjižnica (1976.); Slavko Kolar – traganje za strukturotvornom jezgrom (1987.), Osijek – skriveni grad (1993.), Osječka groblja – povijest Ukopa (2002.), Ususret Arijadni (2007.) i Kodovi virtualne scene (2009.). Kao likovni teoretičar i povjesničar objavio je knjige likovnih eseja, ali i monografije ili monografske kataloge o Crlenjaku, Predragu Gollu, Ivanu Mršiću, Krunoslavu Kernu te medaljeru Damiru Mataušiću na koju je veoma ponosan. Mesinger je upravo medaljerstvu i maloj plastici posvetio veći dio svoje ljubavi i profesionalne preokupacije likovnošću.

ps: Dokumentarni film o Bogdanu Mesingeru u produkciji Oksimorona moguće je pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=pSYBUNtX46Y

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstava Teatra kabare Tuzla “Bosanska kraljica”

U sklopu Dana Matice hrvatske Osijek 2020. pozivamo vas na predstavu Teatra kabare Tuzla Bosanska kraljica Marice Petrović u režiji Vlade Keroševića koja se ima održati u Kulturnom centru Osijek, u četvrtak, 26. studenog 2020. godine u 18,00 sati.

Bosanska kraljica_monodrama_promo1

Ulogu Katarine Kotromanić Kosače oblikuje akademska glumica Ivana Milosavljević te je ova izvedba prigoda osječkoj i slavonsko-baranjskoj publici sudjelovati u interpretaciji nagrađivane monodrame  bosansko-hercegovačke autorice koji je pisan na hrvatskom jeziku i plod je brojnih tekstualnih kombinacija: umjetničkih, biblijskih, tradicijskih, svjetovnih i religioznih. U predstavi pratimo fragmente života posljednje bosanske kraljice majke, Katarine Kotromanić Kosače, koji je bio prožet, s jedne strane, kraljevskim dostojanstvom, a s druge vječnom patnjom uslijed trajnog gubitka djece i doživotnoga prognaničkog života.

Predstava je sudjelovala na desetak međunarodnih kazališnih festivala kako natjecateljskih tako i revijalnih (BiH, SRBIJA, HRVATSKA, KOSOVO, SLOVENIJA, ALBANIJA) i za ostvarenje lika Katarine, Ivana Milosavljević je nagrađena nagradama za najbolju glumicu: 9. MONOAKT 2017. Peć, Kosovo i 2. BATTIF 2017. Tirana, Albanija kao i nagradom Kesten na 2. KESTENBURG-u 2017. Banja Luka. Predstava je do sada izvedena pedesetak puta pred publikom, a u više navrata za različite kulturno/povijesne/humanitarne događaje govoreni su ulomci iz istoimene predstave.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

RAZGOVOR S MIROM GAVRANOM I KONCERTNO ČITANJE DRAME NA KAVICI U PODNE

U sklopu Dana Matice hrvatske Osijek 2020., pozivamo Vas na književno-kazališno druženje s Mirom Gavranom. Sve o najizvođenijem hrvatskom suvremenom dramskom piscu na svjetskim pozornicama možete doznati u izravnoj komunikaciji s autorom koju će moderirati Ivan Trojan.
U nastavku programa imat ćete prilike po prvi puta uživati u novom dramskom tekstu Mire Gavrana naslovljenim Na kavici u podne, a koji će koncertno izvesti akademski glumci Marijan Josipović i Nikolina Odobašić.
Veselimo se zajedno s autorom svojevrsnoj praizvedbi Gavranova dramskog teksta u Osijeku, u Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta Osijek u ponedjeljak, 16. studenog u 18,00h!
Untitled-2

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Nostalgija u burnim vremenima

ODRŽAN PROGRAM OSJEČKA POP-KULTURA 50-ih i 60-ih, OMH U OSIJEKU, 2–8. LISTOPADA

Piše Tatjana Ileš

Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća u kulturi, pa tako i onoj popularnoj, u europskim i svjetskim razmjerima, mogu biti prepoznate kao zasebno mikrorazdoblje moderne kulturne povijesti, koje je društvenim i kulturnim procesima započetim upravo tada snažno, na nekim poljima i presudno, utjecalo na svijet u kojemu danas živimo. U posljednjih se dvadesetak godina teorijski i metodološki sve više pristupa istraživanju mikrorazdoblja (najčešće upravo desetljeća) suvremene društvene i kulturne povijesti, odnosno povijesti 20. stoljeća.

Dvadeseto stoljeće sve se jasnije pokazivalo, kako piše Eric Hobsbawm, stoljećem običnih ljudi kojim su dominirale umjetnosti koje su obični ljudi stvarali i koje su stvarale za običnog čovjeka. Sve većem društvenom značenju popularne kulture u modernom dobu, koje je nezaobilazan čimbenik upravo film, uvelike je otvorila put globalna rasprostranjenost masovnih medija te sve veća komercijalizacija polja kulture, ali i slobodnog vremena. Drugim riječima, razvoj popularne kulture rezultat je industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije, procesa koji su se razmahali u poslijeratnom razdoblju, a nastavljaju se na iste procese s početka dvadesetog stoljeća. Povoljni su zajmovi ubrzali razvoj potrošačkog društva i na našim prostorima, što je dinamiziralo razvoj kulture slobodnoga vremena, a posljedično i rast životnog standarda. U šezdesetim je godinama gotovo svima bilo dostupno kupiti vlastiti televizijski prijamnik, koji je uz radio bio važan posrednik popularne kulture, pa tako i na području današnjega grada Osijeka.

30_iles_omh_u_osijeku_vizual

 

U tom je smislu program Osječka pop-kultura 50-ih i 60-ih godina zamišljen kao događaj s pretežito audiovizualnim sadržajem, svojevrsni retrofilmski maraton s popratnim događanjima. Tako je prvi dan programa, 2. listopada, u kinu Urania, otvorio glazbeni uvod, pomno odabrana strana i domaća glazba upravo iz pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća (DJ Tac), a nakon toga uslijedila je besplatna projekcija filma jednoga od utemeljitelja francuskog novog vala Jean-Luca Godarda – Do posljednjeg daha iz 1960. godine. Program je upotpunjen i afterpartyjem uz sjajnu glazbu i koktel. Filmske projekcije, u suradnji s Kinematografima Osijek, nastavljene su i sljedećega tjedna, kada su ljubitelji filma i kinodoživljaja u Uraniji mogli gledati još dva Hitchcocka – Vrtoglavicu te Sjever – sjeverozapad i Wylerov film Praznik u Rimu.

Cilj koji se namjeravalo ostvariti provedbom programa jest senzibilizacija društva spram specifične osjećajnosti koja je vremenski udaljena više od pola stoljeća, no ostavila je dubok trag u društvenim i kulturnim procesima koje i danas prepoznajemo kao temeljna za društvo u kojem živimo. Kolektivno i osobno sjećanje pobuđuju nostalgiju, ali i mogućnost kritičkoga pristupa prošlom vremenu i urbanosti prostora za kojim u 21. stoljeću ponovno tragamo.

Program je sufinanciran sredstvima Grada Osijeka. Voditeljica programa bila je Tatjana Ileš, a koordinatorica Jasminka Mesarić. Treba reći i da je Ogranak Matice hrvatske u Osijeku pripremio bogat kulturni program do kraja ove izazovne i, posebice za kulturu, nesigurne godine. U tijeku su Dani MH u Osijeku, u pripremi je nekoliko knjižnih izdanja te zadnji broj 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Dani Matice hrvatske 2020. – koncertno čitanje

02

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, u suorganizaciji Matice hrvatske Osijek i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u četvrtak, 22. listopada 2020. godine s početkom u 19.30 sati, održan je razgovor o predstavi i izvedba predstave Jedna od sestara Kordelije Paladin i Roberta Raponje.

Autorica je okupljenima poslala poruku koja je pročitana prisutnima na događanju;

RIJEČ AUTORICE (UMJESTO NJE SAME)

Dragi prijatelji, dobro došli i hvala vam što ste došli.
Znam, i ja bih trebala biti ovdje. i voljela bih biti.. Ali to je neostvarivo.
Neki znaju za moju samo-izoliranost, ali malo tko zna odakle mi ta osobina, koja se pojavila mnogo prije COVIDA 19; istina je da ima nešto u mojoj prirodi što mi ne dopušta približavanje ljudima.
Ali, nisam nikakva misteriozna, munjena čudakinja. Ni mizantrop. Jednostavno, ja se ne mogu popeti do vaše knjižnice i većine drugih mjesta gdje se vi nalazite!
Stepenice su ono što dopušta ili ne dopušta moje uključivanje u društvena zbivanja.

Moja je kralježnica kao zašarafljena i zabrtvljena lumbalnom stenozom.
Zacementirana sam u svome tijelu kalcifikatima nakupljenim u kičmenom kanalu. To je genetska greška, kao i slabovidnost, koju nemam tako dugo kao stenozu ali i ona veoma ograničava moje kretanje. U svim pravcima. Tako slabovidnost pomaže slabohodnom penjaču da ostane dolje i uživa u životu onoliko koliko se to može na prizemnoj razini.

U prilog mi ne ide ni omiljena narodna poslovica da je u zdravom tijelu zdrav duh.
Ma nije to istina, ljudi! Nije. Zdrav mi je duh, časna riječ. Pišem suvisle i razumljive tekstove. Vidite i sami. A sada mi i samo-izoliranost ljudi lakše praštaju, jer je to, iz strahotnih razloga, postala ne omražena, nego poželjna osobina.

Hvala sam i zbog toga, što ne pridajete važnost fizičkoj nazočnosti nekog koga želite upoznati.: za to je dovoljan taj zdravi duh, koji vam se približava riječima, bez obzira na kičmu i noge.

Riječi. Logos. Preko njih postajemo i ostajemo prijatelji i da se nikad ne vidimo.

Kordelija Paladin

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Književna revija

naslovnica KR 2-3 2020

Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 2-3., 2020.
Tema: 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj

Riječ urednice

Promovirajući i nadalje Književnu reviju kao otvorenu platformu za prihvaćanje i podupiranje književnih novina, nekonvencionalnih pristupa i zanimljivih kulturnih eksperimenata, Uredništvo je časopisa s radošću i ve­likom odgovornošću pristupilo pripremi dvobroja 2-3 2020. godine. Naime revitalizacija baštinskih vrednota, poticanje očuvanja kulturnih tradicija, napose u književnom i umjetničkom prostoru, naslijeđe su Književne revije koje također nastojimo njegovati i iskazati mu zasluženu pažnju. U tom smo smislu ovaj dvobroj našeg časopisa posvetili vrijednoj obljetnici – 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj!

Na inicijativu tajnice našeg Ogranka, Jasminke Mesarić, ujedno i ured­nice ovog dvobroja, te uz nesebičnu pomoć i poticanje članova stručnog Uredništva – Antonije Bogner-Šaban, Livije Kroflin, Petre Mrduljaš i Igora Tretinjaka – odlučeno je slavlje uveličati i našim prilogom, brojem posve­ćenim upravo toj sjajnoj obljetnici.

Na ovom je mjestu reći kako se u časopisu nalazi 19 raznorodnih tekstova znanstvenika, stručnjaka i zaljubljenika u lutkarstvo i lutkarsko kazalište, od profesionalnih kazališta do nezavisnih scena, a koje smo unutar broja posložili pokušavajući pratiti kronološki slijed razvoja lutkarstva u Hrvatskoj zadnjih stotinu godina. Znanstvenici i stručnjaci, redatelji i glumci, osnivači i producenti lutkarskih festivala unutar nacionalnih granica i izvan njih svoje su tekstove oblikovali svatko iz svog područja interesa – kako renomiranih kazališnih istraživača, tako i svjedoka vrijednih sjećanja koji u svojim tekstovima živo donose duh vremena koja su stvarala, njegovala i oblikovala lutkarstvo kakvo danas poznajemo. Naime namjera je uredništva bila tekstovima različitih diskursa donijeti osnovnu i točnu informaciju o povijesti razvoja te specifične umjetničke grane, ali i oživjeti sjećanja na počesto samozatajne pojedince i manje urbane sredine koje su prihvaćale europske i svjetske trendove u lutkarstvu, ponajprije razmišljajući o publici, o budućim generacijama kazališnih posjetitelja koje su odgajali upravo lutkarskim predstavama.

Nadamo se također kako ovaj dvobroj Književne revije posvećen lutkarstvu neće ostati tek osamljeni primjer. Sigurni smo kako može biti početnom točkom svakom tko o lutkarstvu u Hrvatskoj želi dobiti onu prvu, inicijalnu informaciju, ali i onima koji se ovim područjem odluče baviti u svojim budućim znanstvenim istraživanjima. I jednima je i drugima časopisni prostor Književne revije u tom smislu i ubuduće otvoren!

SADRŽAJ

IMPRESUM

Naš zalog za budućnost, Jasminka Mesarić

Predstavljanje Književne revije na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka – PIF

Promocija Književne revije 2-3. 2020., Zagreb, PIF

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Književna revija

naslovnica KR 1-2020

Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 1., 2020.
Tema: održivost

Riječ urednice

Nastanak i objavljivanje prvoga broja 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija događaju se u veoma ozbiljnim vremenima za čovječanstvo nakon kojih će se još dugo sagledavati posljedice po život čovjeka na Zemlji u svim aspektima socio-kulturnih djelatnosti. Dok u jeku pandemije izazvane virusom COVID-19 uređujemo ovaj broj, pokušavamo misliti temu održivosti. Možda nikada aktualniju koliko u ovome trenutku (ožujak – travanj 2020.).

Naime o temi ovoga broja započeli smo razgovarati još u prosincu prošle godine, prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih pod­ručja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo ovaj broj časopisa. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajed­ničke učinke. I u tome je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture, naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika Europske Unije razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No na koji će se način odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojemu živimo, pa i u području kulture, tek nam je vidjeti…

U prvome dijelu ovoga broja časopisa donosimo četiri teksta kojima autori, svaki iz svoje znanstvene, umjetničke te poduzetničke pozicije, promišljaju temu održivosti, i iz teorijske, i iz praktične perspektive. Drugi smo dio rezervirali za književne i prijevodne priloge, te esejističke zapise, kojima zaokružujemo prvi broj 60. godišta.

SADRŽAJ

IMPRESUM

 

 

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Zahvalnica Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020

troki

Matica hrvatska Osijek je prigodom svečanog zatvaranja Osječkog ljeta kulture dobila zahvalnicu Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020. godine za književnu tribinu “Knjigom u pleksus” u kojoj su gostovali Tomica Ščavina, Đurđica Čilić, Damir Karakaš i Nebojša Lujanović.

Zahvalnica_Grad-Osijek_MHO_10.7

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

REZULTATI ANONIMNOG NATJEČAJA MATICE HRVATSKE OSIJEK ZA NAJBOLJI NEOBJAVLJENI PROZNI RUKOPIS (roman ili zbirka kratkih priča) 2019/20.

1. PRIČE O SMRTI – rukopis koji je pobijedio na Natječaju
2. BOJA SAMOĆE – rukopis koji je Povjerenstvo pohvalilo (prema dogovoru s autorom/icom moguće je objaviti dio rukopisa u časopisu za književnost i kulturu Književna revija)
Molimo autore/ice da šifre uz naslove rukopisa, te svoje kontakt podatke, čim prije dostave na e-mail maticahrvatskaosijek@gmail.com ili na tatjana.iles@gmail.com.
ČESTITAMO!

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna