Author Archives: MH Osijek

Tatjana Ileš

tatjana-iles-1

Tatjana Ileš (1978.) osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Orahovici, a na Pedagoškom je fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku diplomirala 2002. smjer Hrvatski jezik i književnost.

Doktorirala je u ožujku 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku temom Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi. Od studenoga 2014. godine radila je na Odjelu za kulturologiju, a od lipnja 2018. radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Autorica je tridesetak znanstvenih i stručnih radova te dviju knjiga: Godine dobrih iluzija, 2016., Osijek, te Kulturnom geografijom kroz književnu baštinu, 2019., Zagreb.

Dugogodišnja je članica Ogranka Matice hrvatske Osijek. Od 2010. do rujna 2019. godine bila je zamjenicom glavnog urednika, a od listopada 2019. godine glavna je urednica časopisa za književnost i kulturu Književna revija, te povremena urednica Matičinih izdanja.

Predsjednica je i project managerica udruge Oksimoron iz Osijeka.

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Srećko Tomas

HTE2_0098

Ime i prezime: Prof. dr. Srećko Tomas

                          Dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku

 

 

Mjesto i datum rođenja:

Drinovci, Bosna i Hercegovina, 23. siječnja 1954. g.

 

Tijek obrazovanja:    

  1. diplomirao na Fakultetu kemijske tehnologije u Splitu
  2. magistrirao na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
  3. doktorirao na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Znanstveno područje i polje:

Tehničke znanosti, Kemijsko inženjerstvo

 

Predmeti koje predaje:

Tehnološke operacije

 

Strani jezici:

Engleski

 

 

Članstva:

Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, New York Academy of Science
Nagrade i priznanja:

  1. Rektorova nagrada; 2001. Plaketa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku

 

 

 

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA

MHOO_2020

Bozicna cestitka_MHO_19.12.2019

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

IVAN TROJAN, 20 GODINA AKTIVNI ČLAN, SADA I PREDSJEDNIK OGRANKA MH Svoj osobni pečat bazirat ću na afirmaciji stručnosti i različitosti

SONY DSC

Matica od 1842. pridonosi repozicioniranju humanističkih vrijednosti u središte svih budućih društvenih aktivnosti

Iza 40-godišnjeg Ivana Trojana sudjelovanje je na 50-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih simpozija, objavljenih 60 znanstvenih i stručnih radova, od kojih je 13 izvornih znanstvenih radova objavljenih u domaćim ili stranim časopisima ili zbornicima po vrsnoći izjednačenima s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom te pedesetak većinom kazališnih kritika i eseja. Bio je glavni urednik časopisa za književnost i kulturu Književna revija od 2009. do 2019. Piše književne i kazališne eseje i kritiku za Vijenac, Kolo, Kazalište, Hrvatsko glumište i kazalište.hr. Dobitnik je Povelje uspješnosti Julija Benešića u 2010., Povelje Vukovarsko-srijemske županije za izuzetna ostvarenja na području znanosti i kulture u 2016. te Povelje uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca za književnu znanost u 2018. Odnedavno je predsjednik Ogranka Matice hrvatske Osijek.

Otkad si članom MH? Sjećaš li se zašto si se uopće pridružio tom timu? Što ili tko je bio okidač?

– “Okidač” za pristupanje timu osječkih “matičara” još kao studenta kroatistike i prijelomna osoba za moju afirmaciju kao humanističkog znanstvenika i kulturnog djelatnika bila je moja mentorica, prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, koja se kao vrlo mlada, ali znanstveno suverena i vizionarski atribuirana, izborila za vođenje osječke Matice hrvatske i usmjerila pogled k širenju temeljne humanističke poruke Matice kroz novoutemeljene odjele, revitalizaciju postojećih, aktivirajući i oslanjajući se ponajprije na mlade stručne ljude, neopterećene izvanumjetničkim “vrijednostima”. Tijekom njezina se mandata osječka Matica doista renesansno nadavala i taj put valja svima nama danas slijediti. Navršilo se 20 godina moga aktivnog djelovanja u osječkoj Matici hrvatskoj. Kroz uredničku brigu za brojna knjižna izdanja osječke Matice hrvatske, 10-godišnje urednikovanje ponajboljeg nacionalnog časopisa za književnost Književne revije, promocije knjiga i časopisa te 15-godišnjeg vođenja Odjela za nakladništvo Ogranka pokušavao sam slijediti visoke estetske standarde usvojene tijekom dodiplomskog studija književnosti na osječkom, poslijediplomskog na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te znanstvenog rada koji sam posvetio izučavanju novije hrvatske drame i kazališta.

Sjećaš li se kakvu si sliku MH imao tada i što se tijekom godina promijenilo?

– Znao sam da je po definiciji riječ o jednoj prastaroj i prevrijednoj, za realizaciju i očuvanje hrvatskog kulturnog sadržaja i misli presudnoj kulturnoj organizaciji, koja je odigrala jednu od vodećih rola i unutar samog procesa hrvatske državotvornosti. Danas, iako stariji, oprezniji, stabilniji, pa i nešto upućeniji, još sam više opčinjen vrhunskim estetskim dosezima hrvatske književnosti i umjetnosti za koje je Matica hrvatska u prošlosti bila mecenom i mentorom. Ujedno sam i svjestan i upoznat s trenutačnim položajem Matice hrvatske u hrvatskom društvu i njezinim recentnim kredibilitetom, ali – najvažnije – osoba sam koja gleda prema naprijed i idealistički je uvjerena kako se s obrazovanjem, inteligentnošću, mudrošću, inventivnošću temeljenoj na priznavanju različitosti, demokratičnosti i etičnosti može pridonijeti repozicioniranju humanističke poruke i vrijednosti u središte svih budućih društvenih aktivnosti u nas. A Matica je poligon koja to čini od 1842.

Vjerojatno donosi više obveza nego privilegija. Funkciju predsjednika Ogranka mogao si je poželjeti samo netko tko ima viziju, konjske živce, mnogo energije, dobar tim?

– Prije svega, i vizija koja se temelji na modeliranju Odjela po uzoru na sektore kreativne industrije i energija koja je produkt odgovornosti vođenja temeljne osječke kulturne institucije te određena hladnokrvnost koja je sastavni dio osobnosti ne pomažu pri realizaciji programa ni približno koliko moje povjerenje i zahvalnost kolegama koji su sastavni dio jednog procesa – povratka Matice hrvatske iskonskim vrijednostima sadržanim u afirmaciji različitosti, poticanju u izradi i propagiranju estetskih (i etičkih) vrijednih umjetničkih sadržaja, u konačnici i ravnopravnosti svih demokratskih političkih programa i uvjerenja koji promoviraju nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. S posebnom težnjom da se o tim kvalitetama progovori studentskoj i srednjoškolskoj populaciji te ih se priključi najdugovječnijem fundamentu hrvatske kulturno-društvene misli. Dijelim taj senzibilitet s mojim kolegama članovima osječke Matice hrvatske (ili koji će to tek postati), a koji su uspješni unutar svojih strukā, vrsnim predstavnicima srednje i mlađe generacije humanistički i društveno orijentiranih obrazovnih institucija te kulturnih udruga u Osijeku s kojima sam surađivao na mnogobrojnim projektima tijekom moga dosadašnjeg profesionalnog rada, i kao sveučilišnog profesora, ali i jednog od aktivnijih članova osječke Matice hrvatske i glavnog urednika Književne revije. Tim kojem težim sadržava mnoga imena koja na ovom mjestu i ne ću uspjeti spomenuti: Tatjana Ileš, Helena Sablić Tomić, Goran Rem, Ružica Pšihistal, Sanja Jukić, Jasna Horvat, Josipa Mijoč, Jasminka Mesarić, Ivica Vuletić, Stanko Andrić, Maja Glušac, Davor Bobić, Igor Loinjak, Marin Balaić, Danijela Lovoković, Davor Vrandečić, Katarina Žeravica, Domagoj Tomas, Marijana Bošnjak, Anđelko Mrkonjić.

Možda nije etički, čije vodstvo Ogranka posebice pamtiš kao uzorno, ono na čijem bi tragu možda i ti svoje gradio, no s tvojom karizmom, ekipom, idejama…?

– Iako su svi predsjednici osječke Matice neosporno benevolentno i većina s mnogo energije te koristeći svoj političko-društveni status sudjelovali u osiguravanju redovne djelatnosti udruge kojoj je u temelju nakladnički rad, što je najvidljivije u 60-godišnjem kontinuiranom (!) objelodanjivanju Književne revije, pokušavam se približiti programskim strukturama osječke Matice kada ju je vodila Helena Sablić Tomić u smislu aktivnog rada Odjela, apolitičnosti, provociranju, očekivanju i uobličavanju reakcije mladih obrazovanih Osječana… Dakako, uz originalni pečat recentnih voditelja Odjela i njihovih suradnika, u konačnici i osobni koji je baziran na afirmaciji stručnosti i različitosti.

Otkrij neke adute kojima kaniš Ogranku vratiti stari sjaj?

– U socioekonomskom okruženju u kojem se nalazimo, budućnost, financijska stabilnost osječke Matice ne može se više osigurati kroz donacije Grada ili Županije. Pokušavamo se usmjeriti na inovativnu programsku ideju koju prezentiramo tijelima javne uprave kroz prijave na natječaje za potrebe u kulturi od kojih će, nakon njezine realizacije, benefit imati upravo građani Osijeka i Osječko-baranjske županije koji posjeduju senzibilitet za kvalitetan kulturni proizvod. Neumorno provociramo suradnju s Gradom, Županijom, Ministarstvom kulture i rijetkim gospodarskim subjektima koji cijene i potpomažu kulturnu djelatnost. Želja mi je u bliskoj budućnosti u suradnji s kolegicama s Ekonomskog fakulteta na fond Europske unije za razvoj kulture aplicirati projekt koji bi uključio ideje humanističko-znanstvene i umjetničke elite grada Osijeka okupljene pod okriljem osječkog Ogranka. Tada bi i bojazan za budućnost Ogranka, i na trenutke prisutan defetizam u prethodnom razdoblju, potpuno minuli.

Prepustio si Reviju kolegici Ileš. Je li bilo teško? Jesi li se posve odrekao uredništva?

– Kolegica Ileš bila je zamjenica glavnog urednika u Reviji deset godina. Jednog od najtežih, logistički gledano, u njezinoj povijesti. No nije raritet da baš u takvim vremenima nastanu i najkvalitetniji kulturni produkti, jer je uredništvo sa svojim suradnicima jednostavno primorano okrenuti se svim stečenim zalihama znanja i umješnosti kako bi realiziralo jedan tako vrijedan kulturni program kao što je časopis za književnost i kulturu na koji možemo svi mi Osječani biti ponosni. Uopće ne sumnjam da će Tatjana Ileš biti mnogo bolja urednica od mene jer sam upoznat s njezinim stručno-organizacijskim kvalitetama, no ja joj, dakako, stojim danonoćno na raspolaganju svojim iskustvom.

Jesi li najmlađi predsjednik Ogranka u povijesti?

– Nisam.

Narcisa Vekić

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Promocija knjige MATKA MARUŠIĆA “Mi Hrvati”

Pozivnica_Marusic_MH-Osijek

Mi Hrvati_naslovnica

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

POVODOM OTVORENJA STARE PEKARE REPRIZIRAN ČUVAR SRCA DAVORA ŠPIŠIĆA U IZVEDBI KOMORNOG TEATRA FILOZOFSKOG FAKULTETA

IMG_20191202_174811

Na Dan Grada, 2. prosinca 2019. godine ponovno je koncertno izvedena drama Davora Špišića Čuvar srca. Nastup studenata kroatistike s Filozofskog fakulteta u Osijeku pod mentorstvom Ivana Trojana, a u produkciji osječke Matice hrvatske, organiziran je povodom otvorenja Stare pekare, budućeg kulturnog inkubatora grada Osijeka u čije će se prostore uskoro smjestiti i Matica hrvatska Osijek.

IMG_20191202_180736

Studente je prilikom izvedbe iznenadio i sam autor dramskoga teksta u pratnji dramske prvakinje osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Anite Schmidt.

 

IMG_20191202_180842

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ZAVRŠENI DANI OSJEČKOG OGRANKA MH-A Uskoro na novoj lokaciji u Staroj pekari

450459Inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika na fakultete društvenih znanosti iznijela je Josipa Mijoč s Ekonomskog fakulteta

Osvrtom na programe koji su uspješno odrađeni, s naglaskom na desetogodišnje razdoblje Književne revije (u kojemu je glavni urednik časopisa bio današnji predsjednik Ogranka Ivan Trojan), planovima za budućnost i natječajima koje raspisuju, završeni su jučer Dani Matice hrvatske Osijek. Ponosno je dr. sc. Trojan naglasio da bi svi tomovi Književne revije (iz posljednjih desetak godina) na polici činili fini metar i pol dug niz kvalitetne literature o domaćoj književnosti i umjetnosti uopće.

Književnosti okruženja

Dopredsjednica Ogranka Tatjana Ileš bila je desna ruka Ivana Trojana u uređivanju Revije, pa ne čudi da je i nova glavna urednica. Nekoć puni ambicija i planova, uredništvo će nastaviti u tom smjeru, kao i otvoriti časopis što je više moguće u kulturnom smislu, želeći od njega načiniti platformu za okupljanje aktualnih književnih i kulturno-teorijskih tema. Nastojat će u razdoblju koje dolazi približiti ‘manje‘ književnosti prijevodima i tematskim brojevima, kao što su to učinili s rumunjskom, već su kontaktirali autore iz Makedonije, Bugarske, Slovenije, a u planu im je ‘zaviriti‘ i u ono što rade književnici u BiH. Osnovne su to smjernice 59. godišta Revije, naglasila je Ileš, ponosna što im je vrlo blizu i okrugla, 60. obljetnica kontinuiranoga izlaženja Književne revije.

U srpnju ove godine izabrana tajnica Ogranka Jasminka Mesarić ukratko je prošla sve programe ovogodišnjih Dana, od prvoga održanog 16. listopada, do jučerašnje konferencije za novinare, na kojoj su objavili propozicije čak triju Matičinih natječaja, koji završavaju u svibnju sljedeće godine. U sklopu Natječaj za nagrađivanje najboljih stručnih i znanstvenih radova s temom “Matica hrvatska” nagrađivat će najbolje radove srednjoškolaca i studenata kojima je tema MH u prošlosti i ovodobnosti. Riječ je o seminarskim, završnim, diplomskim i poslijediplomskim radovima. Cilj nagrade koju Matica hrvatska ustanovljuje davanje je javnog glasa mladima i osnaživanje njihova djelovanja u programima Matice hrvatske. Natječaj je ujedno i poziv na aktivno sudjelovanje u Matičinim programima upoznavanjem i interpretiranjem djelovanja Matice hrvatske – istaknula je izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, s Ekonomskog fakulteta, zadužena za koordiniranje svih odjela Ogranka.

Dodala je dr. sc. Mijoč kako je jezik živa tvorevina podložna promjenama, a jedna od promjena izloženost je uvozu tuđica neprilagođenih jezičnom smislu.

Natječaj za mlade

– Taj se problem očituje u seminarskim, diplomskim i drugim oblicima izražavanja studenata na fakultetima društvenih usmjerenja. Ističem kako je jezik u društvenim znanostima sredstvo za rad te ovim putem, uime Matice hrvatske, pokrećem inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika kao punopravnog kolegija na fakultete društvenih znanosti. Onako kako se Miroslav Krleža svojedobno izrugivao germanizmima i mađarizmima, danas bismo se mogli izrugivati anglizmima koji se koriste u brojnim iskrivljenim oblicima. Prijedlog o uvođenju hrvatskog jezika na fakultete društvenih usmjerenja upućujemo središnjici MH-a, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu kulture, Saboru te drugim nadležnim ustanovama i tijelima – zaključuje Josipa Mijoč.

O natječaju “Antun Branko Šimić” za najbolju pjesmu, u konkurenciji osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije, govorio je Srećko Tomas, predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca, s kojom u suradnji se natječaj i provodi.
Poveznica studenata kulturologije AUKOS-a i povjesničara s Filozofskog fakulteta je dr. sc. Domagoj Tomas, koji je jučer govorio o vrlo konkretnom planu, premda rok za dovršetak istoga još ne znaju. U planu je, naime, monografija o Ogranku, kojoj je cilj historiografski i kulturološki vrjednovati ulogu Matice kao oblik nacionalne kulture na lokalnoj razini.

Narcisa Vekić

 

 

IZMJEŠTAJU PROSTORIJE U STARU PEKARU

Ivan je Trojan zahvalio na podršci radu Ogranka i osječkom Sveučilištu, udrugama s kojima surađuju, Gradu (s kojim su priveli kraju završetak pregovora o izmještanju na prostor Stare pekare, što bi ‘Matičarima‘ olakšalo komunikaciju s drugim akterima kulture u gradu i učinilo ih interaktivnijima), ali i najavio 12. anonimni natječaj za prozni rukopis (zbirku kratkih priča, roman). Na prošli je pristiglo 40-ak rukopisa, a ovaj se put nadaju jednakom interesu autora, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan, s Filozofskog fakulteta Osijek.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ČUVAR SRCA D. ŠPIŠIĆA U IZVEDBI KOMORNOG TEATRA FFOS-A

Suradnja Matice hrvatske Osijek i Filozofskog fakulteta Osijek

75189010_2586342768123647_3883499662287568896_o

Foto: Lana Šuster

Kako bez formalne glumačke izobrazbe, vodeći se nepatvorenim entuzijazmom i kvalitetnim suvremenim hrvatskim dramskim tekstom provocirati čitavu skalu emocija u publike, pokazali su studenti kroatistike Filozofskog fakulteta u Osijeku prigodom koncertne izvedbe Čuvara srca Davora Špišića pod mentorskom pozornošću Ivana Trojana.

75305235_2586343531456904_4411075711008243712_o

Foto: Lana Šuster

U sklopu osječkih Dana Matice hrvatske, a u suorganizaciji Knjižnice Filozofskog fakulteta studenti Renata Matić, Ivona Đurin, Dora Rakipović, Bernarda Brekalo, Ana Gorup, Magdalena Mišetić, Vedrana Lekić, Sonja Milić, Krešimir Vrkić, Petar Petrović, Martina Prce, Iva Šlogar, Antonio Miškić i Andrej Jakopović su se izvedbom Špišićeve drame upisali u povijesnicu kako osječkog Filozofskog fakulteta, tako i osječkog kazališnog života jer je tim činom utemeljen Komorni teatar Filozofskog fakulteta Osijek.

74315719_2586342954790295_5444241664702939136_o

Foto: Lana Šuster

Temeljen na kvalitetnom hrvatskom suvremenom dramskom tekstu koji se tijekom procesa pripreme za izvedbu filtrira kroz niz dramatološko-interpretativnih metoda, Komorni će teatar inzistirati na dvije praizvedbe tijekom svake akademske godine.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

DANI MATICE HRVATSKE U OSIJEKU 2019.

150 godina „Vienca“ i Rock u Vinkovcima

Nastavljeni su Dani Matice hrvatske u Osijeku s dva velika i zapažena u javnosti kulturna događaja. U srijedu, 13. studenog u 12h u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta održan je stručni kolokvij kojim je osječka Matice hrvatska obilježila 150 godina od početka izlaženja središnjeg hrvatskog kulturnog i književnog lista – „Vienca“.

IMG-4459 O društveno-kulturnom kontekstu u Hrvatskoj koji prethodi 1869. godini u kojoj se „Vienac“ započinje objelodanjivati te o prva tri desetljeća publikacije, govorio je sveučilišni profesor Ivan Trojan.

IMG-4458

Uslijedilo je inspirativno predavanje akademkinje Dubravke Oraić Tolić o povezanosti Antuna Gustava Matoša i „Vienca“ da bi proslavu zaključio Goran Galić, trenutni glavni urednik slavljeničkih novina, s temom kojoj je u fokusu bila trenutna urednička politika novina te njegova budućnost.

Drugi dio programa bio je upriličen u istom danu u popodnevnim satima u mnogo opuštenijem izdanju, s pogledom na Dravu iz kavane Hotela Osijek.

IMG_20191113_172108

Monumentalno knjižno izdanje Rock u Vinkovcima Želimira Ivkovića u izdanju vinkovačke Matice hrvatske i Croatia recordsa promovirao je ponajbolji poznavatelj alternativne hrvatske kulturno-glazbene scene, Vinkovčanin, prof.dr.sc. Goran Rem s Filozofskog fakulteta Osijek te Dražen Švagelj, predsjednik vinkovačke Matice hrvatske.

IMG_20191113_172049

Nakon promocije mnogobrojnu publiku je iznenadio s desetak glazbenih brojeva jedan od prvih vinkovačkih hard-rock sastava – Milky way, sa svojim frontmanom Želimirom Ivkovićem, ujedno i autorom kapitalnog djela o rockerskoj sceni u Vinkovcima od 60-ih godina 20. stoljeća.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

„Ribanjem i ribarskim prigovaranjem“ na FFOS-u otvoreni Dani Matice hrvatske Osijek

Teško je zamisliti uspješniji početak Dana Matice hrvatske Osijek 2019. godine od onoga koji se zbio u srijedu, 6. studenoga 2019., u večernjim satima u prepunoj Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta, kada je gostovalo jedno od najnagrađivanijih hrvatskih amaterskih kazališta – Hvarsko pučko kazalište s predstavom Ribanje i ribarsko prigovaranje u dramatizaciji i scenskoj prilagodbi Marina Carića.

SONY DSCFoto: Lana Šuster

Ogranak Matice hrvatske Osijek, Udruga katoličkih intelektualaca i Filozofski fakultet Osijek bili su domaćini kazališne skupine, predvođene poznatim hvarskim kulturnim djelatnikom Milanom Lakošem, a koju čine glumci koji bi mogli lako pronaći angažmane unutar profesionalnih hrvatskih dramskih ansambala.

SONY DSC

Foto: Lana Šuster

Približavajući se broju od sto i četrdeset izvedbi Ribanja, Hvarsko pučko kazalište brižno pazi na hrvatsku kulturnu baštinu, ali i podsjeća na lik i djelo prerano preminulog hrvatskog redatelja Marina Carića koji je dugi niz godina bio umjetničkim ravnateljem hvarskoga kazališta, ali i jedan od najkvalitetnijih redatelja u nas u drugoj polovici 20. stoljeća.

(Ivan Trojan)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna