Author Archives: MH Osijek

Književna revija

naslovnica KR 2-3 2020

Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 2-3., 2020.
Tema: 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj

Riječ urednice

Promovirajući i nadalje Književnu reviju kao otvorenu platformu za prihvaćanje i podupiranje književnih novina, nekonvencionalnih pristupa i zanimljivih kulturnih eksperimenata, Uredništvo je časopisa s radošću i ve­likom odgovornošću pristupilo pripremi dvobroja 2-3 2020. godine. Naime revitalizacija baštinskih vrednota, poticanje očuvanja kulturnih tradicija, napose u književnom i umjetničkom prostoru, naslijeđe su Književne revije koje također nastojimo njegovati i iskazati mu zasluženu pažnju. U tom smo smislu ovaj dvobroj našeg časopisa posvetili vrijednoj obljetnici – 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj!

Na inicijativu tajnice našeg Ogranka, Jasminke Mesarić, ujedno i ured­nice ovog dvobroja, te uz nesebičnu pomoć i poticanje članova stručnog Uredništva – Antonije Bogner-Šaban, Livije Kroflin, Petre Mrduljaš i Igora Tretinjaka – odlučeno je slavlje uveličati i našim prilogom, brojem posve­ćenim upravo toj sjajnoj obljetnici.

Na ovom je mjestu reći kako se u časopisu nalazi 19 raznorodnih tekstova znanstvenika, stručnjaka i zaljubljenika u lutkarstvo i lutkarsko kazalište, od profesionalnih kazališta do nezavisnih scena, a koje smo unutar broja posložili pokušavajući pratiti kronološki slijed razvoja lutkarstva u Hrvatskoj zadnjih stotinu godina. Znanstvenici i stručnjaci, redatelji i glumci, osnivači i producenti lutkarskih festivala unutar nacionalnih granica i izvan njih svoje su tekstove oblikovali svatko iz svog područja interesa – kako renomiranih kazališnih istraživača, tako i svjedoka vrijednih sjećanja koji u svojim tekstovima živo donose duh vremena koja su stvarala, njegovala i oblikovala lutkarstvo kakvo danas poznajemo. Naime namjera je uredništva bila tekstovima različitih diskursa donijeti osnovnu i točnu informaciju o povijesti razvoja te specifične umjetničke grane, ali i oživjeti sjećanja na počesto samozatajne pojedince i manje urbane sredine koje su prihvaćale europske i svjetske trendove u lutkarstvu, ponajprije razmišljajući o publici, o budućim generacijama kazališnih posjetitelja koje su odgajali upravo lutkarskim predstavama.

Nadamo se također kako ovaj dvobroj Književne revije posvećen lutkarstvu neće ostati tek osamljeni primjer. Sigurni smo kako može biti početnom točkom svakom tko o lutkarstvu u Hrvatskoj želi dobiti onu prvu, inicijalnu informaciju, ali i onima koji se ovim područjem odluče baviti u svojim budućim znanstvenim istraživanjima. I jednima je i drugima časopisni prostor Književne revije u tom smislu i ubuduće otvoren!

SADRŽAJ

IMPRESUM

Naš zalog za budućnost, Jasminka Mesarić

Predstavljanje Književne revije na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka – PIF

Promocija Književne revije 2-3. 2020., Zagreb, PIF

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Književna revija

naslovnica KR 1-2020

Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 1., 2020.
Tema: održivost

Riječ urednice

Nastanak i objavljivanje prvoga broja 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija događaju se u veoma ozbiljnim vremenima za čovječanstvo nakon kojih će se još dugo sagledavati posljedice po život čovjeka na Zemlji u svim aspektima socio-kulturnih djelatnosti. Dok u jeku pandemije izazvane virusom COVID-19 uređujemo ovaj broj, pokušavamo misliti temu održivosti. Možda nikada aktualniju koliko u ovome trenutku (ožujak – travanj 2020.).

Naime o temi ovoga broja započeli smo razgovarati još u prosincu prošle godine, prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih pod­ručja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo ovaj broj časopisa. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajed­ničke učinke. I u tome je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture, naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika Europske Unije razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No na koji će se način odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojemu živimo, pa i u području kulture, tek nam je vidjeti…

U prvome dijelu ovoga broja časopisa donosimo četiri teksta kojima autori, svaki iz svoje znanstvene, umjetničke te poduzetničke pozicije, promišljaju temu održivosti, i iz teorijske, i iz praktične perspektive. Drugi smo dio rezervirali za književne i prijevodne priloge, te esejističke zapise, kojima zaokružujemo prvi broj 60. godišta.

SADRŽAJ

IMPRESUM

 

 

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Zahvalnica Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020

troki

Matica hrvatska Osijek je prigodom svečanog zatvaranja Osječkog ljeta kulture dobila zahvalnicu Grada Osijeka za izniman doprinos Osječkom ljetu kulture 2020. godine za književnu tribinu “Knjigom u pleksus” u kojoj su gostovali Tomica Ščavina, Đurđica Čilić, Damir Karakaš i Nebojša Lujanović.

Zahvalnica_Grad-Osijek_MHO_10.7

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

REZULTATI ANONIMNOG NATJEČAJA MATICE HRVATSKE OSIJEK ZA NAJBOLJI NEOBJAVLJENI PROZNI RUKOPIS (roman ili zbirka kratkih priča) 2019/20.

1. PRIČE O SMRTI – rukopis koji je pobijedio na Natječaju
2. BOJA SAMOĆE – rukopis koji je Povjerenstvo pohvalilo (prema dogovoru s autorom/icom moguće je objaviti dio rukopisa u časopisu za književnost i kulturu Književna revija)
Molimo autore/ice da šifre uz naslove rukopisa, te svoje kontakt podatke, čim prije dostave na e-mail maticahrvatskaosijek@gmail.com ili na tatjana.iles@gmail.com.
ČESTITAMO!

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

TRAUMA I KNJIŽEVNOST NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

Knjigom u pleksus Matice hrvatske Osijek na 20. Osječkom ljetu kulture

Osječka Matica hrvatska organizirala je vrhunske književne tribine okupljene pod nazivom Knjigom u pleksus na Osječkom ljetu kulture u večernjim satima u utorak i srijedu, 30. lipnja i 1. srpnja, u dvorištu GISKO-a. U produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka imali smo prigodu ne samo detaljno upoznati književne opuse Damira Karakaša, Đurđice Čilić i Tomice Ščavine, ponajboljih hrvatskih književnika srednje generacije, već i razotkriti njihove motive upuštanja u borbu s bjelinom papira, odčitati njihova promišljanja o hrvatskoj društvenoj zbilji, statusu književnika u nas, recepciji njihova djela – u konačnici – i traumama koje su obilježile njihove živote, a koje su utisnuli u svoje književno djelo i umjetnički obradili.

mf02Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Povratak Matice hrvatske Osijek nakon više od desetljeća među glavne oblikovatelje i stratege književnog i kulturnog života Grada nije mogao bolje započeti od detaljnog upoznavanja Osječana s Damirom Karakašem, elitnim hrvatskim književnikom koji je svojim impresionističkim romanima Sjećanje šume i Proslava zaintrigirao ne samo hrvatsko čitatateljstvo i povjerenstva domaćih književnih nagrada, već je njegova prozna produkcija dramatizirana i uprizorena u hrvatskim kazalištima (Sjajno mjesto za nesreću, Sjećanje šume, Blue moon), ekranizirana (Kino Lika, uskoro i Proslava), ali i predmetom interesa uglednih stranih izdavača te redovito prevođena na njemački, talijanski i francuski jezik.

U opuštenom i zanimljivom razgovoru Damira Karakaša, Nebojše Lujanovića i Ivana Trojana, autor Proslave se prisjetio tragičnih događaja iz Domovinskog rata u kojem je izravno sudjelovao, ali i boemskog života u Parizu, nategnutog odnosa i spona sa svojom rodnom Likom nakon hajkačkog čitanja Sjećanja šume i Proslave te poziciji autora-slobodnog umjetnika u našem društvenom okružju. Trojan je inzistirao na pitanjima vezanim uz dramski i scenaristički Karakašev rad te brojnim dramatizacijama i ekranizacijama njegova djela i autorovom odnosu spram tih žanrovskih transformacija. Uz taj manje poznat umjetnički izričaj Damira Karakaša, najavljen je i dovršetak novog Karakaševog romana za koji autor kaže da mu njegova izrada često provocira tupu fizičku bol s obzirom na odabranu tematiku. Zvat će se – Okretište!

mf01Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Druge večeri književne tribine Knjigom u pleksus u produkciji Matice hrvatske Osijek na ovogodišnjem Osječkom ljetu kulture gostovale su autorice Đurđica Čilić i Tomica Šćavina s kojima su razgovor vodili Nebojša Lujanović i Tatjana Ileš. Đurđica Čilić rođena je u Livnu, u BiH, odrasla u Vitezu. Docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2010. obranila je doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Tomica Šćavina diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se psihološkim savjetovanjem i piše kolumne za časopis Sensa. Uz tri romana (Brod za Lajku, Povratak genija i Soba na dnu mora), objavila je i zbirku poezije te dvije slikovnice za djecu. Objavljene su joj i dvije knjige psiholoških kolumni Unutarnji kompas i Koordinate sreće. Predaje psihologiju kreativnosti na veleučilištu Vern, a u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu vodi psihološko-kreativnu radionicu S one strane pisanja.

mf04Foto: Marin Franov

Na tribini se ponajprije razgovaralo o najnovijim književnim naslovima – prvijencu Đurđice Čilić pod naslovom Fafarikul (Disput, ožujak 2020.) te trećem romanu Tomice Šćavine Soba na dnu mora (Hena com, kolovoz 2019.), o „malim“ i „velikim“ književnim temama, jakim i slabim, ponajprije ženskim likovima, isprepletenosti i utjecaju zanimanja na književnost koju pišu. O Fafarikulu se govorilo kao o zbirci stotinjak kratkih pripovijesti, crtica, anegdota i sjećanja, u kojima pripovjedni subjekt bez zadrške progovara o emocijama, intimnim slabim mjestima, o strahovima, pogreškama i krivim odabirima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje vlastite.

mf03Foto: Marin Franov

Soba na dnu mora predstavljena je kao intrigantan i emocionalno zapljuskujući roman u kojemu pratimo događanja unutar kraćeg vremenskog odsječka u životu protagonistice, isprekidana intimnim obraćanjima junakinje svojoj najboljoj prijateljici iz djetinjstva, a koja je u njihovim formativnim godinama počinila samoubojstvo. Pisma pisana Tei svojevrsna su metafora o pravu na izbor, o hrabrosti da se izabere i drugačiji put, o odluci da se ne prilagodimo već budemo svoji te o posljedicama tih odluka.

Tatjana Ileš i Ivan Trojan

Poveznica na tekst objavljen u Glasu Slavonije, 4. srpnja, 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

KNJIŽEVNE TRIBINE S MATICOM HRVATSKOM NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

U Osijeku 29. lipnja 2020. godine

KNJIGOM U PLEKSUS, naziv je književnih tribina u produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka, kojima je namjera obogatiti književni i kulturni program 20. Osječkog ljeta kulture te ukazati na snagu književne riječi koja je u stanju detektirati i opisati širok raster društvene patologije te ukazati i na moguće nove smjerove. U dvorištu će GISKO-a 30. lipnja u 18 sati Ivan Trojan ugostiti DAMIRA KARAKAŠA i NEBOJŠU LUJANOVIĆA, a 1. srpnja TOMICI ŠĆAVINA i ĐURĐICI ČILIĆ domaćini će biti Tatjana Ileš i Nebojša Lujanović.

Karakaš se od 2002. do 2007. u Parizu uzdržavao sviranjem harmonike. Na Novoj Sorboni studira i francuski, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Još kao tinejdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama. Šćavina je autorica niza dokumentarnih radiodrama. Đurđica Čilić piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Njezin prozni prvijenac Fafarikul zbirka je od stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Knjiga na dar

Pozivamo vas u subotu, 2. svibnja 2020. godine u prostore Matice hrvatske Osijek (J. J. Strossmayera 1) u vremenu od 9,30 do 11,30h kako biste pronašli za svoju biblioteku nekolicinu kvalitetnih naslova iz knjižne i časopisne produkcije naše Matice hrvatske.

Knjiga na poklon članovima MHO_29.4.2020-page0001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOĆ KNJIGE: predstavljanje ” Književne revije”

Molim kliknite na poveznicu dolje:

NOĆ KNJIGE: Predstavljanje “Književne revije”

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOĆ KNJIGE: Šezdeset godina Književne revije

Program će biti večeras (četvrtak, 23.04.2020.) u 20:00 sati

Kliknite na poveznicu dolje:

NOĆ KNJIGE: Šezdeset godina Književne revije

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

POZIV NA SURADNJU

KNJIŽEVNA REVIJA
Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 1., 2020.
Tema: održivost

Nastanak i objavljivanje prvoga broja 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija događaju se u veoma ozbiljnim, možda i prijelomnim, vremenima za čovječanstvo. Dok u jeku pandemije izazvane virusom COVID-19, uređujemo ovaj broj, pokušavamo misliti temu održivosti. Možda nikada aktualniju koliko u ovome trenutku (ožujak-travanj 2020.).

Naime, o temi ovoga broja započeli smo razgovarati još u prosincu prošle godine, prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih područja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo ovaj broj časopisa. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajedničke učinke. I u tom je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika Europske unije razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No, na koji će se način odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojemu živimo, pa i u području kulture treba tek vidjeti…

Ovim vas pozivom zovemo na suradnju u novome broju Revije te potičemo promišljanja o kulturi i održivosti u doba krize, o kulturnome naslijeđu i održivom razvoj lokalnih zajednica, održivosti medijskih i umjetničkih praksi, o raznolikosti u kulturi i interkulturnoj komunikaciji kao pokazatelju održivosti u kulturi…

Rok za predaju priloga: 20. 5. 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost