Category Archives: Naslovna

Elio Panella i šezdesete teme novih brojeva Književne revije

Izvor: Slavonska Televizija (četvrtak, 17.1.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Bez demografske revitalizacije nema opstanka ni hrvatskom narodu, ni državi

Panel-diskusija: POTRAGA ZA OBEĆANOM ZEMLJOM povijesna i aktualna demografska kretanja na hrvatskim prostorima

Izvor: Slavonska Televizija (četvrtak, 17.1.2019.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Nagrada Ljubomiru Stanojeviću

397774
Uvijek se zauzimao za glumce, umjetnike te otimao od zaborava ono što je lijepo i vrijedno

Kazališnom publicistu iz Osijeka Ljubomiru Stanojeviću Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa jučer je u Zagrebu u prostorima knjižare Citadela libri dodijelilo Demetrovu nagradu za životno djelo. Povelju i skulpturu, umjetnički rad Martina Babića, te novčani iznos od 10.000 kuna uručila mu je na svečanosti dr. sc. Sanja Nikčević, predsjednica HDKKT-a.

Tihi čovjek

Povjerenstvo: akademik dr. sc. Boris Senker, dr. sc. Antonija Bogner Šaban i dr. sc. Sanja Nikčević odlučilo je Demetrovu nagradu HDKKT za 2018. dodijeliti ovom dugogodišnjem kazališnom publicistu iz Osijeka, doskorašnjem zaposleniku Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

U obrazloženju nagrade kaže se da je Društvu posebno drago da se ova Nagrada dodjeljuje Ljubomiru Stanojeviću, jednom tihom čovjeku iz Osijeka (kako ga je nazvao kolega Igor Mrduljaš), kazališnom publicistu koji je gotovo punih 60 godina pratio svoje, osječko, kazalište na različite načine, ali ponajviše pišući o njemu. Uvijek predano, profesionalno, vrijedno, s velikom ljubavlju za kazalište, doslovno živeći u kazalištu. Ali nekako iz – sjene. Nešto zbog vlastite skromnosti i samozatajnosti, nešto zbog Osijeka koji se, kao i svako drugo kazalište izvan Zagreba, teško probija pod reflektore koji su uglavnom okrenuti prema centru. Prema riječima predsjednice HDKKT, prof. dr. Sanje Nikčević, na dodjeli su pljuštale čestitke i pohvale mnogih nazočnih, članova društva, ali i ostalih poznavatelja Ljubina šezdesetogodišnjeg djela.

2000 primjeraka

Od 1960. i prvih članka u zagrebačkom “Poletu” objavio je do danas više stotina članka, prikaza, kritika, feljtona, portreta na kulturnim stranicama gotovo svih hrvatskih dnevnih novina (od “Vjesnika” do “Slobodne Dalmacije”), tjednika (“Hrvatskog slova”, “Vijenca“), strukovnih časopisa (osječka “Revija”, sarajevski “Odjek”, tuzlansko i novosadsko “Pozorište”). Kontinuirano je objavljivao u osječkom “Glasu Slavonije” (1962. – 2002.) gdje je dugo vremena pisao i kolumne (“Kazališne iskrice”, “Kazališna očuđenja”). Pokretač je i glavni i odgovorni urednik časopisa “Kazališta”, koji je izlazio od 1965. do 1981., a tiskana su 154 broja s nakladom od dvije tisuće primjeraka što je najbolji pokazatelj zanimanja čitatelja.

Pišući o kazalištu, uvijek se zauzimao za glumce, za umjetnike, otimao je od zaborava ono što je lijepo i vrijedno. Zapisivao sjećanja, pisao prigodne tekstove, pokušavao svojim pisanjem, uređivanjem i radom predstaviti osječko kazalište u najboljem svjetlu i publici i stručnoj javnosti. Zbog publike je pokrenuo i Dane otvorenog kazališta, dane u kojima je kazalište bilo ne samo besplatno nego i otvoreno za razgovor s publikom, a pokrenuo ih je 1975. godine.

Darko Kovačević

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Pozivamo vas na panel-diskusiju POTRAGA ZA OBEĆANOM ZEMLJOM

Pozivamo vas na panel – diskusiju
POTRAGA ZA OBEĆANOM ZEMLJOM
povijesna i aktualna demografska kretanja na hrvatskim prostorima
KLUB KNJIŽARE NOVA (TRG ANTE STARČEVIĆA 4) OSIJEK
16. SIJEČNJA 2019. U 18 SATI

Panel-diskusija o demografiji

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Preminuo pjesnik Jakša Fiamengo

395546

SPLIT

Pjesnik, književnik, novinar i akademik Jakša Fiamengo umro je u 73. godini života. Rođen je u Komiži na otoku Visu 1946. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Prvu zbirku pjesama “Pred obećanom zemljom” objavio je 1966., a samostalnu zbirku “More koje jesi” dvije godine poslije. Za života je objavio više zbirki pjesama, posljednju “Cvrkut” 2014., a za svoj pjesnički rad dobio je niz nagrada – 1999. odlikovan je Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), Maslinova vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993). Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, u kontaktu je s krajolikom u kojem je bitan motiv more.

Iz Društva hrvatskih književnika, čiji je Fiamengo bio član do 1969., ističu kako se njegova poezija očituje u ustrajnom ovremenjivanju prostora, odnosno oprostoravanju vremena u istoj svjetlosti mudre i tople ideje vječnog Sredozemlja.

Bio je pridruženi član i Hrvatskog društva skladatelja, a od svibnja 2014. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Njegova su djela zastupljena u antologijama hrvatske poezije, a pojedine su mu pjesme prevođene na petnaestak svjetskih jezika. Česti motivi njegovih pjesama su meditaranski motivi, a u svima postoji i duhovna dimenzija krajolika. D.Kć.

Izvor: Glas Slavonije (četvrtak, 27.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Sporazum o suradnji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Matice hrvatske

394550

OSIJEK

Sporazum o suradnji između Ogranka Matice hrvatske Osijek i osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti potpisali su u ime ogranka MH predsjednik Ivica Završki, dipl.iur., a u ime Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti dekan prof. dr. sc. Damir Matanović. Nastavak je to formalne suradnje Ogranka MH Osijek sa sastavnicama Sveučilišta J. J. Strosmajera s jednim od najaktivnijih ogranaka MH u Hrvatskoj, posebice poznatom prema izdavačkoj djelatnosti, brojnim promocijama knjiga i organiziranju tribina, rasprava i predavanja. Iako Ogranak surađuje s brojnim ustanovama, institucijama, udrugama i organizacijama, ovakav formalni sporazum do sada je potpisan s osječkim Filozofskim fakultetom te s Odjelom za kulturologiju koji od ove školske godine djeluje u sklopu Akademije za umjetnost i kulturu Osijek.

Sporazumom se uspostavlja suradnja u cilju promicanja znanstvenog, umjetničkog i kulturnog stvaralaštva kroz znanstvene, umjetničke i kulturne sadržaje, prezentacije interdisciplinarnih, kulturoloških i regionalnih specifičnosti u odnosu na širi društveni kontekst, rada na zajedničkim publikacijama te organizacije i realizacije predavanja, radionica i edukativnih programa u aktivnostima koje su od zajedničkoga interesa. D.Kć.

Izvor: Glas Slavonije (petak, 21.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Potpisan je sporazum o suradnji između Matice hrvatske, Ogranak Matice hrvatske Osijek i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

Potpisan je sporazum o suradnji između Matice hrvatske, Ogranak Matice hrvatske Osijek i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Uime Matice hrvatske sporazum je potpisao predsjednik Ivica Završki, dipl.iur., a u ime Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti dekan prof. dr. sc. Damir Matanović.

 

48384409_2010296202387030_5452565538955853824_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Kišpatić nakon ulice konačno dobio spomenik

186151_a3caed8338d460b20c22U Rondelu poznatih Osječana od danas stoji i bista Mije Kišpatića, poznatog geologa, biologa, fizičara koji je zadužio svjetsku znanost. Kišpatić, čije ime nosi jedna od najpoznatijih osječkih donjogradskih ulica, osječki učenik, konačno je dobio i svoj spomenik .

Još 1995 pokrenuta je, prema riječima profesora emeritusa Antuna Tucaka – Zmaja Sovićkog, inicijativa za podizanjem spomenika Josipu Jurju Strossmayeru. Družba “Braća hrvatskog zmaja”, Zmajski stol u Osijeku, pokrenula je inicijativu i o postavljanju biste dvojici nobelovaca Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu, uz bistu Josipa Jurja Strossmayera. U Rondelu velikana, odnosno na kružnom platou ispred osječke III. gimnazije na ulazu u Tvrđu, biste su na početku dobili učenici osječke gimnazije Strossmayer, Ružička i Prelog. Rondel je zamišljen kao središnje mjesto duž aleje koja bi se protezala južnim pročeljem Tvrđe gdje bi se u budućnosti nalazila brojna spomen-obilježja značajnih povijesnih ličnosti regije.
„Spomen bistom akademiku Miji Kišpatiću zaokružujemo Rondel i počinjemo projekt aleje osječkih velikana.” – rekao je Ivica Završki, predsjednik Matice hrvatske, jedan od organizatora događaja
„Mijo Kišpatić je učenik osječke gimnazije i prvi doktor prirodnih znanosti na Zagrebačkom sveučilištu. Geolog, biolog, fizičar, zadužio je svjetsku znanost geološkim otkrićem koje je potvrđeno tek 50 – 60 godina kasnije. To što su drugi dobili priznanje zato otkriće, ne umanjuje Kišpatićev doseg i veličinu!” – rekao je Završki
Rođeni Osječanin Kišpatić, učenik osječke gimnazije, zauzeo je istaknuto mjesto u povijesti mineraloško-petrografskih znanosti Hrvatske s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kišpatić je prvi hrvatski petrolog i mineralog, obrazovan i djelatan u tim specijalnostima, prvi je djelovao kao profesor na Sveučilištu u Zagrebu i nositelj je prvog doktorata s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Bio je član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Autor Kišpatićeve spomen biste je akademski kipar Marijan Sušac, autora i prve tri biste
„Hvale vrijedna inicijativa, da se osobama koje se nisu s dokazale samo na našem području, već i na svjetskim razinama, oda posebno priznanje. Kišpatić je 43 godine bio član akademije i prvi je opći prirodoslovac i mirerolog zaslužan za popularizaciju prirodoslovlja. Bavio se seizmologijom, biologijom i fizikom i prevodio mnoge udžbenike. Erudita i prirodoslovac. Drago mi je da Osijek i Slavonija prepoznaje značajne ljude iz prošlosti koji su zanemarivani. To je i važna poruka za budućnost. Imali smo velike ljude i vjerujem da ćemo imati i u buduće” – rekao je Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a.
Bista je stajala 158 750 kuna i napravljena je, i postavljena, donacijama sveučilišta, grada, županije te javnih i gospodarskih subjekata. Ukupna vrijednost radova na Rondelu je oko 6 milijuna kuna.
„Nije to samo odavanje počasti zaslužnim Osječanima već i spomen trajne vrijednosti kako bi se u globalizacijskim procesima sačuvao hrvatski identitet!” – rekao je prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijeku suradnju. Izvanredni profesor Robert Raponja. Bista je otkrivena u okviru Dana Matice hrvatske (MH), a inicijatori su bili osječki Zmajski stol Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, osječki ogranak MH te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Osječko-baranjska županija i grad Osijek. Uspješnim i nadarenim učenicima osječke 3. gimnazije, Karli Ambruš i Toniju Ivanković pripala je čast otkriti četvrtu bistu u Rondelu velikana.

Izvor: Radio Osijek (subota, 15.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Otkrivena bista Mije Kišpatića – kompletiran osječki Rondel velikana

Izvor: Slavonska Televizija YouTube (subota 15.12.2018.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Središnjica Matice hrvatske donirala 175 naslova

393626

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske, osobno je jučer iz središnjice u Zagrebu donirala osječkom Ogranku, kao jednom od najaktivnijih i time najzaslužnijih, čak 350 knjiga. Riječ je o čak 175 naslova iz različitih biblioteka, uglavnom Pet stoljeća hrvatske književnosti (100-tinjak knjiga), koje će Ogranak proslijediti onima koji će ih zasigurno i čitati: osječkim osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Dodat će toj zavidnoj brojci i svoja izdanja, naglasio je na jučerašnjoj ‘maloj‘ konferenciji za novinare predsjednik Ivica Završki.
Advent je pravo vrijeme za darove, istaknula je Dubravka Oraić Tolić (prva žena u Predsjedništvu MH, u 176 godina dugoj povijesti ove ugledne institucije), napomenuvši da Osječanima nosi i pozdrave 24. predsjednika MH Stipe Botice i Predsjedništva. Novo je Predsjedništvo odlučilo darivati najmarljivije ogranke, a akad. Oraić Tolić, iako je dugogodišnja ‘matičarka‘, iznenadilo je koliko neki rade, misleći pritom na Osječane.
Mala povijest velikog ogranka – nazvala je svoj kratki rezime, kojim je još jednom predstavnicima medija, za koje je uvjerena da to sve već dobro znaju, željela podcrtati što je sve osječki Ogranak – jedan od najvećih – učinio. Oduševljena je postojanjem Odjela, suradnjom s ostalim ograncima – nazvala ih je veze u blizini i daljini (Pečuh, Tuzla, Subotica, Žepče, Čitluk, Vinkovci, Ilok, Vukovar, Slatina), kulturnim i obrazovnim institucijama u gradu, a nakon dolaska u sjedište Ogranka odmah je uočila brojne knjige i nagrade. Ne čudi, jer Ogranak je u Osijeku najveći Matičin nakladnik, odmah nakon zagrebačke središnjice. Čak 200 je izdanja iza kojih Ogranak stoji samostalno ili u suradnji, a 2016. tiskali su i Hrestomatiju osječke književnosti. Mnogo je naslova nagrađivano, a mnoga su i monografska.
Nezaobilaznim je ocijenila prinos Književne revije, časopisa koji ima dugu tradiciju, još od 1961. i tijekom godina je objavio više od 40 tisuća stranica različitih priloga iz kulture. Mnogi su brojevi bili tematski, a akad. Oraić Tolić posebice pamti onaj iz 1981., posvećen kombinatorici, za koji je sama napisala palindromsku poemu. Sadašnji urednik, naglasila je, usmjeren je na regionalni identitet, bez negiranja nacionalnoga.
– Matica je hrvatska konačno dobila staru obnovljenu ulogu čuvarice regionalnih identiteta, ali u sklopu nacije, pa ne će biti zaboravljena u procesu globalizacije – zaključila je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, ponosna na osječki Ogranak, najagilniji na istoku Hrvatske.

Narcisa Vekić
Spomen-poprsje

Darovnica, na koju je osobito ponosna, samo je jedan od povoda koji je 75-godišnju akademkinju doveo u Osijek. U večernjim satima (u petak) planirana je promocija njezina novog romana Doživljaji Karla Maloga u knjižari Nova, a u subotu je u 11 sati otkrivanje spomen-poprsja akademiku Miji Kišpatiću u Rondelu velikana, učenika gimnazija u Osijeku, nadasve matičaru.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna