Category Archives: Odjeli

U prostorijama osječkog ogranka Matice hrvatske jučer je promoviran prvi ovogodišnji broj Književne revije, časopisa za književnost i kulturu. Uz predsjednika Ogranka Ivicu Završkog novinarima su se obratili i glavni urednik Revije Ivan Trojan i njegova zamjenica Tatjana Ileš. Cilj uredništva za ovo godište časopisa je uspostavljanje modela prema kojemu bi se svake godine u jednom broju Književne revije predstavila suvremena književnost neke od europskih zemalja. Za prvi broj izabrana je Rumunjska, zemlja koja nam ni prostorno niti mentalitetno nije predaleka, ali malo znamo o preokupacijama u suvremenoj rumunjskoj književnosti. Za izbornika suvremene rumunjske proze koja je objavljenja u ovom broju izabran je Cosmin Perta, rumunjski pjesnik i spisatelj. Odabranim naslovom dodiri.ro uredništvo sugerira što se ovakvim brojevima Književne revije želi postići, a to je uspostavljanje dodirnih točaka i komunikacije dvaju naroda i prostora .

Predsjednik Ivica Završki predstavio je novoustrojenu knjižnicu Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, otvorenu za sve članove i građane. U fundusu male priručne knjižnice koja će se u idućim mjesecima popunjavati naslovima i formirati, nalazi se oko 700 knjiga i časopisa čiji popis će se uskoro naći i na internet stranicama ogranka. Posudba je besplatna uz uvjet vraćanja knjiga u roku od 15 dana. Svi zainteresirani za korištenje knjižnice pozivaju se u prostorije Ogranka Matice hrvatske na adresi J.J. Strossmayera 1.

Predsjednik se na upit medija očitovao i na tzv. Sarajevsku peticiju o jedinstvenom jeziku. Stručnjaci Matičinog odjela za književnost u Osijeku istu smatraju političkom akcijom bez ikakvog znanstvenog temelja kojoj ne treba pridavati ozbiljan značaj jer je baš to i cilj potpisnika iz drugih zemalja, a i onih iz Hrvatske koji za samostalan hrvatski jezik ionako ne žele čuti. Podsjećamo da je prije 50 godina zbog potpisivanja Peticije o položaju hrvatskog jezika dio čelnika Matice hrvatske od Franje Tuđmana do Vlade Gotovca završio u Staroj Gradišci, gdje su ih poslali duhovni očevi današnjih potpisnika ove peticije. Podsjećamo međutim na jednu drugu Sarajevsku peticiju koju su 23. ožujka 1971. popisali hrvatski intelektualci iz BiH koja niti danas nije realizirana, jer primjerice ni danas Hrvati kao konstitutivni narod u BiH nemaju pravo na vlastiti tv kanal na hrvatskom jeziku.

Pozivamo Vas na predstavljanje časopisa za književnost i kulturu

KNJIŽEVNA REVIJA

god.56., br.3-4., 2016. s temom

LIKOVNOST U KNJIŽEVNOJ REVIJI

Dvije priče koje se međusobno isprepleću, ona biografska, o Darku Kovačeviću, novinaru i uredniku u Glasu Slavonije, te ona o gradu Osijeku, u vremenu od 1996. do 1998., ispričane su u petak navečer u Poetry caffeu Magis. Ondje je održana promocija “Essekerovog O-Gledala, Osječke kronike 1996. – 1998.”, prve knjige našeg kolege poznatijeg kao D.Kć. ili Baltazar, prema nadimku koji mu je dao njegov prijatelj Arsen Dedić.

Ili, kako je to ljepše rekla recenzentica Helena Sablić Tomić: “Jedno je sigurno – težnja ove knjige koja pripada dokumentarističko-publicističkom žanru i jest ponovnim objavljivanjem rasutih tekstova zaustaviti vrijeme. Male osobne priče na svoj originalan način bilježe odabrane detalje iz života jednog grada, njegovih novina i jednoga autora.”

I doista, ovaj prvijenac Darka Kovačevića, predstavljen u organizaciji osječke Matice hrvatske, na jednom mjestu sadrži tjedne kolumne, njih 128, koje je autor napisao i objavio na regionalnoj stranici Slavonija u dnevnom listu “Slobodna Dalmacija” od 14. travnja 1996. do 12. listopada 1998. godine.

– Bilo je tu politike, gospodarstva, kulture, sporta i svega što se zanimljivo događalo u Gradu. No, Osijek je bio i ostao glavna tema, jer osječki su se događaji zrcalili u mom o-gledalu. A ja sam neko “osječko gledalo”, čovjek koji gleda, zapisuje, kritizira, šaljivo, nostalgično, ponekad cinično, no nikada s namjerom da nekoga uvrijedim – rekao je Kovačević.

A da se nisu uvrijedili, već da cijene rad našeg kolege, pokazali su svojim dolaskom čelni ljudi Grada i Županije, gradonačelnik Ivan Vrkić i župan Vladimir Šišljagić. Ulomke iz knjige čitale su Kruna Fürst Medić (onaj koji je sama napisala pod nazivom Darkić) i Ljerka Antonić, Glasova novinarka u mirovini, koja je njega i mnoge druge naučila abecedi novinarstva. Darko Kovačević posebno je istaknuo svoje kolege iz “Slobodne

Dalmacije”. Osječko je dopisništvo tih novina u vrijeme pisanja Kovačevićeve kolumne vodio Bojan Divjak, a radili su novinari Tomislav Prusina, Nenad Rizvanović, Kristina Peternai, Igor Mikulić i Tomislav Levak. “Na sreću osječkog novinarstva i znanosti, svi su svoje iskustvo iskoristili u svojem daljnjem radu, zanimanju ili struci”, zaključio je Darko Kovačević.

Knjiga Darka Kovačevića može se kupiti u osječkim knjižarama “Nova” i “Antun Gustav Matoš”.