U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače 2017. Dubrovačke knjižnice organiziraju predstavljanje knjige Divanimo, dakle postojimo (Matica hrvatska – Ogranak Osijek, 2014.) prof. dr. sc. Milice Lukić i Vere Blažević Krezić. Predstavljanje će se održati u utorak 21. veljače 2017. u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad, i to u obliku razgovora između prof. dr. sc. Milice Lukić, voditeljice Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju i voditeljice Odjela za hrvatski jezik Matice hrvatske – Ogranak Osijek, i dr. sc. Vere Blažević Krezić, poslijedoktorandice, kroz koji će prof. dr. sc. Milica Lukić progovoriti o sadržaju nagrađivane knjige, ali i o važnosti materinskoga jezika te o odnosu hrvatskoga standardnog jezika i organskih idioma (s naglaskom na govore slavonskoga dijalekta).
Category Archives: Odjel za hrvatski jezik
PREDSTAVLJANJE KNJIGE “DIVANIMO, DAKLE POSTOJIMO” U DUBROVNIKU – PROF. DR. SC. MILICA LUKIĆ I VERA BLAŽEVIĆ KREZIĆ
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
PREDAVANJE (I RADIONICA) “ŠOKAČKI NAŠ SVAGDAŠNJI”
U srijedu 22. veljače 2017. godine u 18 sati u prostorima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek doc. dr. sc. Silvija Ćurak i Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja – asistentica, održat će predavanje naslovljeno Šokački naš svagdašnji. Predavanje je organizirano u sklopu Festivala jezika koji priređuje GISKO, a u povodu Dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače.
Kako se slavonskim dijalektom, koji se u narodu naziva šokački, u najvećoj mjeri govori u Slavoniji, mnogim je govornicima i danas on materinski jezik. Odlike se toga dijalekta još uvijek dobro čuvaju u brojnim govorima, a njegove jezične posebnosti, osobito frazeologija, svjedoče kreativnost, inovativnost i slikovitost Šokaca – govornika slavonskoga dijalekta.
Doc. dr. sc. Silvija Ćurak i Tena Babić Sesar, s Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku te članice Odjela za jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, prikazat će temeljne odlike slavonskoga dijalekta, a središnji će dio predavanja biti usmjeren upravo na važnost očuvanja toga idioma kroz osvješćivanje njegova bogatstva.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
Putovima Sv. Martina – kult sveca u kontekstu hrvatske glagoljaške baštine
U četvrtak 12. siječnja 2017. na Filozofskome je fakultetu u Osijeku gostujuće predavanje pod nazivom Putovima Sv. Martina – kult sveca u kontekstu hrvatske glagoljaške baštine održala prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš. Predavanje je organizirala Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost pri Filozofskome fakultetu u Osijeku, i to u suradnji s Odjelom za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku. Gošću predavačicu predstavila organizatorica aktivnosti prof. dr. sc. Milica Lukić, voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju i voditeljica Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku. Svoje je predavanje o hrvatskoj svetomartinskoj baštini i njezinu glagoljaškome karakteru započela slikovitim opisom životnoga puta Sv. Martina. Upisan u temelje benediktinske kulture, kult Sv. Martina proširio se diljem zapadne Europe kao prepoznatljiva kulturna vrijednost njezinih naroda izražena ponajprije u oblicima nematerijalnoga, duhovnoga stvaralaštva – jeziku, književnome izričaju, liturgijskoj i pučkoj svetkovini te folklornim običajima i tradicionalnim pučkim vrednotama. Martinska svetišta, s druge strane, predstavljaju materijalnu martinsku baštinu koja iz duhovne proizlazi. Kult Sv. Martina, zaštitnika Francuske, u 10. stoljeću doživio je procvat u zemljama središnje Europe. Više od dvjesto martinskih svetišta podignutih na hrvatskome kulturnom prostru od 6. do 21. stoljeća najbolji su pokazatelj raznolikosti i slojevitosti martinskoga kulturnog dobra u nas. Zainteresirani su slušatelji u središnjemu dijelu predavanja mogli čuti izražajno pročitane dijelove iz legende o životu Sv. Martina koju čuvaju sanktorali čak šest hrvatskoglagoljskih brevijara iz 14. i 15. stoljeća. Himan sv. Martinu izLjubljanskoga/Beramskoga brevijara predavačica je potom predstavila kao prethodnicu pučkoga stvaranja tradicijske martinske književne kulture sve da bi, nakon prikaza martinske likovnosti na glagoljaškome prostoru u koji se, s punim pravom, upisuje i Slavonija, predavanje zaključila određivanjem mjesta i važnosti hrvatske martinske (glagoljaške) tradicije u europskim okvirima. U tome je smislu neizostavno djelovanje Kulturnoga centra Sv. Martin – Hrvatska, ogranka Europskoga kulturnog centra sv. Martin iz Toursa, koji već deset godina pod budnim okom prof. dr. sc. Antonije Zaradije Kiš, cijenjene svetomartinske znanstvenice i zaštitnice, njegove utemeljiteljice, vrijedno radi na revalorizaciji i promoviranju tradicije Sv. Martina na hrvatskim prostorima.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
Predavanje prof. dr. sc. Antonije Zaradije Kiš – Putovima sv. Martina
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
Misal hruacki iz 1531. Početak istraživanja kapitalnog djela glagoljaša iz 16. stoljeća
U Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku predstavljen je “Pretisak glagoljskoga Misala hruackoga iz 1531.” (s transliteracijom i komentarima). To kapitalno djelo glagoljaštva predstavili su prof. dr. sc. Mateo Žagar, urednik izdanja; doc. dr. sc. Tanja Kuštović, suautorica, i prof. dr. sc. Milica Lukić, a skup su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Osijeku i Odjel za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta Osijek.
Skup je u ime domaćina Filozofskog fakulteta u Osijeku pozdravio prof. dr. Krešimir Šimić, voditelj Odjela za hrvatski jezik istaknuvši veliko značenje objavljene knjige te je podsjetio na dosadašnja pisanja o Misalu. Opaska da je taj značajan materijal još neistražen, ova knjiga pomalo opovrgava, reko je Šimić. Predsjednik osječkog ogranka MH Ivica Završki izrazio je zadovoljstvo mogućnošću predstavljanja ovakove knjige osječkim profesorima i studentima u sklopu Dana Matice hrvatske. Izlagače je zanimljivim kratkim opaskama najavljivala moderatorica Vera Blažević Krezić.
Tanja Kuštović govorila je o životu i radu modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje, koji je u vihoru previranja u 16. stoljeću u nekoliko navrata putovao u Rim, gdje od Svete Stolice traži pomoć za hrvatske župe i krajeve, no kako pravi odgovor nije dobio, pod pritiskom Osmanlija bio prisiljen napustiti Modruš. Put ga je 1529. doveo do Rijeke, gdje je samo dvije godine poslije ostvario jedan od najvećih hrvatskih tiskarskih pothvata. Zahvaljujući iskustvu boravka u Veneciji 1530., tadašnjem središtu svjetskog tiskarstva, Benja je pokrenuo vlastitu tiskaru u svojemu novom, riječkom domu. U manje od godinu dana na glagoljici je dao otisnuti šest važnih knjiga: Oficij rimski, Misal hruacki, Knjižice krsta, Knjižice od žitija rimskih arhijereov i cesarov, Od bitija redovničkoga knjižice i Psaltir.
Milica Lukić u svom je izlaganju potvrdila da je Šimun Kožičić Benja najznačajniji glagoljaš svoga vremena. Rekla je da Misal hruacki ima 365 listova (dakle 730 stranica), tri drvoreza te na kraju obiteljski grb Šimuna Kožičića Benje te da je sačuvano 15 primjeraka, od kojih su tri u Hrvatskoj, a jedan od njih je u Nacionalnoj i sveučilišnjoj knjižnici te je od njega pripremljen pretisak.
Mateo Žagar upoznao je nazočne kako je bilo (pet godina) raditi na ovom projektu. Posebno je zahvalio svima koji su pomogli izdavanju – Nacionalnoj i sveučilišnjoj knjižnici, Sveučilišnoj knjižnici Rijeka i Ministarstvu kulture, koji su izdvojili sredstva, a posebice akademkinji Anici Nazor i akademiku Stjepanu Damjanoviću na pomoći. Zaključio je da je tiskan u samo 120 primjeraka, ali i to je dovoljno za nastavak znanstvenih istraživanja.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
Osječki ogranak dobitnik Zlatne povelje Matice hrvatske
Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske u Sinju 18.lipnja 2016. godine predsjednik Matice hrvatske prof.dr.sc. Stjepan Damjanović dodijelio je zlatne i srebrene povelje Matice hrvatske ograncima za izdavačku djelatnost. Čast nam je obavjestiti vas kako je
Ogranak Matice hrvatske u Osijeku postao dobitnik Zlatne povelje Matice hrvatske za djelo Divanimo, dakle postojimo – Književnojezične i jezičnopovijesne studije Milice Lukić (voditeljica Odjela za hrvatski jezik) i Vere Blažević Krezić. Knjiga je izdana 2014. godine kao rezultat višegodišnjih znanstvenoistraživačkih interesa i napora autorica i veliko je priznanje osječkom ogranku.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
Moda i kultura blagovanja na dvoru Zrinskih
Tko su bili Zrinski? Kako su se odijevali? Što su jeli na svom dvoru? Koje su posjede imali? Koja su književna djela nadahnuta tom hrvatskom plemićkom obitelji?
Na ta, ali i brojna druga pitanja odgovor su pronašli posjetitelji glagoljaške večere Gastronomia Zriniana Glagolitanska, priređene na Filozofskom fakultetu. Tamo je predstavljena svakodnevica, glagoljica i osječka poveznica sa Zrinskima 16. i 17. stoljeća.
– Predstavili smo, uprizorili i blagovali glagoljašku večeru Gastronomia Zriniana Glagolitanska, kao projektni dan kojim je obilježen završetak nastave u akademskoj 2015./2016. godini te kao svečanost kojom je okrunjen rad na ovom interdisciplinarnom i intermedijalnom nastavnom projektu Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta – rekla je u uvodom dijelu voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Milica Lukić, voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta i voditeljica Odjela za jezik Matice hrvatske – Ogranak Osijek.
Dr. sc. Vera Blažević Krezić, znanstvena novakinja – asistentica, dodaje da su projekt pripremili studenti izbornih kolegija Jezik hrvatskih glagoljaša i Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma pod njihovim vodstvom. Naše sugovornice ističu da su raznorodni sadržaji, metode i oblici rada na projektu Gastronomia Zriniana Glagolitanska (rad na izvorima i sekundarnoj literaturi, terenski rad, kaligrafski rad, šivanje i dizajn, priređivanje recepata) nadahnuti potrebom za prevrednovanjem novije povijesti hrvatskog glagolizma i odgajanjem mladih slavonskih glagoljaša, uz želju da se dostojno obilježi 450. obljetnica Sigetske bitke i pogibije Nikole IV. Zrinskog.
Projekt je obogaćen istraživanjem svakodnevice na dvoru Zrinskih u 16. i 17. stoljeću (stanovanje, unutarnje uređenje, portreti, odjeća, kultura stola), za koje je iscrpnu građu, između ostaloga, pružila knjiga osječkog autora Darka Varge o hrani, kuhinji i blagovanju u doba Zrinskih. A hranu iz doba Zrinskih moglo se kušati i u njoj uživati zahvaljujući hotelu Waldinger. Vesna LATINOVIĆ
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik
Nove mogućnosti znanstvenoga tumačenja glagoljice iz pozicije broja
U svečanoj dvorani Instituta za novu evangelizaciju “Sv. Ivan Pavao II.” u Osijeku održano je javno – interaktivno i intermedijalno – predavanje “Glagoljica rediviva – nova jezičnokulturna paradigma”. Bilo je posvećeno oživljavanju glagoljice i vezano uz spomen 1254. i dana kada je papa Inocent IV. krčkim (omišaljskim) benediktincima odobrio uporabu tog drevnog hrvatskog pisma.
Riječi dobrodošlice okupljenima su uputili mons. dr. sc. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta, te Ivica Završki, predsjednik osječkoga ogranka Matice hrvatske, čiji je Odjel za hrvatski jezik predavanje i organizirao.
Predavanje su na atraktivan i zanimljiv način vodile tri izlagačice: dr. sc. Milica Lukić, izv. prof. na Filozofskom fakultetu u Osijeku, te voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost pri Filozofskome fakultetu u Osijeku i nova pročelnica Odjela za hrvatski jezik osječkog Ogranka MH, potom dr. sc. Jasna Horvat, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, predsjednica Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet i nagrađivana osječka književnica, te Vera Blažević Krezić, znanstvena novakinja – asistentica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku.
Prof. Lukić je uz pomoć svoje asistentice Vere Blažević Krezić pružila znanstveni okvir za simboličko tumačenje glagoljice te izložila novi, interdisciplinarni pristup tumačenju glagoljice.
Književnica i znanstvenica Jasna Horvat ilustrirala je komunikacijski potencijal glagoljice ugrađen u većinu tekstova svoga književnoga opusa. Ponajprije je razložila ulogu glagoljice u svom romanu “Az” (2009., Nagrada HAZU 2010.), a zatim i u ostalim konceptualnim romanima svojega opusa. Tako je, primjerice, razložila ulogu glagoljice u “Auronu” (2011.), romanu s marginom, koji tematizira ljepotu izraženu omjerima zlatnoga reza, a potom i u “Alikvotu” (2014.), romanu u kojem su poglavlja naslovljena glagoljičkim slovima/brojkama. Jasna je Horvat najavila i izlazak “Vilijuna” (2016.), romana koji kroz dijalog Marka Pola i Kublaj-kana otvara nove mogućnosti znanstvenoga tumačenja glagoljice iz pozicije broja, odnosno kroz vektorsko čitanje glagoljske matrice.
Objavljeno na Odjel za hrvatski jezik
Počinje ciklus predavanja Na satu s Maticom hrvatskom
Dodatna stručna znanja dobit će učenici 14 osječkih škola
Odjel za hrvatski jezik pri Ogranku Matice hrvatske Osijek pripremio je niz predavanja pod nazivom “Na satu s Maticom hrvatskom”, koja će se tijekom travnja i svibnja održati u osječkim osnovnim i srednjim školama.
Ciklus počinje sutra (3. travnja), kada će predavanje o slavonskim gramatičarima u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji održati dr. Silvija Ćurak. Tijekom predavanja učenici će se potanko upoznati s gramatičarskim djelovanjem Blaža Tadijanovića, Antuna Matije Relkovića i Marijana Lanosovića, koji su gramatike napisali u 18. stoljeću. Tumačenjem strukture pojedine gramatike i grafijskih rješenja načinit će se njihova međusobno usporedba, a uspostavit će se i poveznica sa suvremenim hrvatskim gramatikama. Isto će se predavanje održati i u Ugostiteljsko-turističkoj školi 17. travnja.
Programom “Na satu s Maticom hrvatskom” u travnju i svibnju nastava hrvatskoga jezika u osječkim osnovnim i srednjim školama nastoji se obogatiti filološkim i jezikoslovnim iskustvima kroatista s Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Prijedlog je naišao na iznimno dobar odjek u školama. Osim u spomenute dvije škole predavanja iz tvorbe riječi, dijalektologije, leksikografije, povijesti pisma, lingvistike javne komunikacije i povijesti hrvatskoga jezika održat će se i u Prvoj, Drugoj i Trećoj gimnaziji, Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u RH, Ekonomskoj i upravnoj te Graditeljsko-geodetskoj školi. Istodobno, predavanja u osnovnim školama bit će priređena u Mladosti, Retfali, Grigoru Vitezu, Svetoj Ani, Franji Krežmi i osnovnoškolskim odjelima Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u RH. Predavanja će biti prilagođena iskazanim potrebama nastavnika hrvatskoga jezika u tim školama. Neka će predavanja biti izvedena za cijelu smjenu i održana u svečanim dvoranama, a češće će određene teme biti obrađene u učionicama, u trajanju od jednog ili dva sata.
– Zadaća je svakoga predavača u sklopu programa jačati spoznaje učenika o jeziku kao identitetskom vezivnom elementu hrvatskoga društva, poticati učeničku kreativnost te povijest i djelovanje Matice hrvatske približiti školi i tako stvarati preduvjete za ulazak novih ideja i mladih ljudi u najstariju hrvatsku kulturnu ustanovu – kaže prof. Branko Kuna, voditelj Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske Osijek.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik