Category Archives: Odjel za izdavačku djelatnost

Novi broj Književne revije

U prostorijama osječkog ogranka Matice hrvatske jučer je promoviran prvi ovogodišnji broj Književne revije, časopisa za književnost i kulturu. Uz predsjednika Ogranka Ivicu Završkog novinarima su se obratili i glavni urednik Revije Ivan Trojan i njegova zamjenica Tatjana Ileš. Cilj uredništva za ovo godište časopisa je uspostavljanje modela prema kojemu bi se svake godine u jednom broju Književne revije predstavila suvremena književnost neke od europskih zemalja. Za prvi broj izabrana je Rumunjska, zemlja koja nam ni prostorno niti mentalitetno nije predaleka, ali malo znamo o preokupacijama u suvremenoj rumunjskoj književnosti. Za izbornika suvremene rumunjske proze koja je objavljenja u ovom broju izabran je Cosmin Perta, rumunjski pjesnik i spisatelj. Odabranim naslovom dodiri.ro uredništvo sugerira što se ovakvim brojevima Književne revije želi postići, a to je uspostavljanje dodirnih točaka i komunikacije dvaju naroda i prostora .

Predsjednik Ivica Završki predstavio je novoustrojenu knjižnicu Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, otvorenu za sve članove i građane. U fundusu male priručne knjižnice koja će se u idućim mjesecima popunjavati naslovima i formirati, nalazi se oko 700 knjiga i časopisa čiji popis će se uskoro naći i na internet stranicama ogranka. Posudba je besplatna uz uvjet vraćanja knjiga u roku od 15 dana. Svi zainteresirani za korištenje knjižnice pozivaju se u prostorije Ogranka Matice hrvatske na adresi J.J. Strossmayera 1.

Predsjednik se na upit medija očitovao i na tzv. Sarajevsku peticiju o jedinstvenom jeziku. Stručnjaci Matičinog odjela za književnost u Osijeku istu smatraju političkom akcijom bez ikakvog znanstvenog temelja kojoj ne treba pridavati ozbiljan značaj jer je baš to i cilj potpisnika iz drugih zemalja, a i onih iz Hrvatske koji za samostalan hrvatski jezik ionako ne žele čuti. Podsjećamo da je prije 50 godina zbog potpisivanja Peticije o položaju hrvatskog jezika dio čelnika Matice hrvatske od Franje Tuđmana do Vlade Gotovca završio u Staroj Gradišci, gdje su ih poslali duhovni očevi današnjih potpisnika ove peticije. Podsjećamo međutim na jednu drugu Sarajevsku peticiju koju su 23. ožujka 1971. popisali hrvatski intelektualci iz BiH koja niti danas nije realizirana, jer primjerice ni danas Hrvati kao konstitutivni narod u BiH nemaju pravo na vlastiti tv kanal na hrvatskom jeziku.

IMG_20170407_0001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Likovnost u Književnoj reviji

Pozivamo Vas na predstavljanje časopisa za književnost i kulturu

KNJIŽEVNA REVIJA

god.56., br.3-4., 2016. s temom

LIKOVNOST U KNJIŽEVNOJ REVIJI

Sudjeluju:
Ivan Trojan, glavni odgovorni urednik Književne Revije
Anđelko Mrkonjić, doc., stručni suradnik Književne Revije
Vlastimir Kusik, muzejski savjetnik i kritičar, suradnik za priloge o likovnosti
Igor Loinjak, umjetnički kritičar

u utorak, 21.veljače 2017. u 19 sati
Europska avenija 9, Osijek

IMG_20170220_0001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Predstavljena knjiga Darka Kovačevića

Dvije priče koje se međusobno isprepleću, ona biografska, o Darku Kovačeviću, novinaru i uredniku u Glasu Slavonije, te ona o gradu Osijeku, u vremenu od 1996. do 1998., ispričane su u petak navečer u Poetry caffeu Magis. Ondje je održana promocija “Essekerovog O-Gledala, Osječke kronike 1996. – 1998.”, prve knjige našeg kolege poznatijeg kao D.Kć. ili Baltazar, prema nadimku koji mu je dao njegov prijatelj Arsen Dedić.

osijek, 10 veljaèe 2017, 19.00 sati - dkc, Magis, Promocija knjige Darka Kovaèeviæa Essekersko O-Gledalo, Novinar: Vesna Latinoviæ/Tomo Levak snimio zdenko pušiæ ------ Osijek 2 stupca color

Ili, kako je to ljepše rekla recenzentica Helena Sablić Tomić: “Jedno je sigurno – težnja ove knjige koja pripada dokumentarističko-publicističkom žanru i jest ponovnim objavljivanjem rasutih tekstova zaustaviti vrijeme. Male osobne priče na svoj originalan način bilježe odabrane detalje iz života jednog grada, njegovih novina i jednoga autora.”

I doista, ovaj prvijenac Darka Kovačevića, predstavljen u organizaciji osječke Matice hrvatske, na jednom mjestu sadrži tjedne kolumne, njih 128, koje je autor napisao i objavio na regionalnoj stranici Slavonija u dnevnom listu “Slobodna Dalmacija” od 14. travnja 1996. do 12. listopada 1998. godine.

– Bilo je tu politike, gospodarstva, kulture, sporta i svega što se zanimljivo događalo u Gradu. No, Osijek je bio i ostao glavna tema, jer osječki su se događaji zrcalili u mom o-gledalu. A ja sam neko “osječko gledalo”, čovjek koji gleda, zapisuje, kritizira, šaljivo, nostalgično, ponekad cinično, no nikada s namjerom da nekoga uvrijedim – rekao je Kovačević.

A da se nisu uvrijedili, već da cijene rad našeg kolege, pokazali su svojim dolaskom čelni ljudi Grada i Županije, gradonačelnik Ivan Vrkić i župan Vladimir Šišljagić. Ulomke iz knjige čitale su Kruna Fürst Medić (onaj koji je sama napisala pod nazivom Darkić) i Ljerka Antonić, Glasova novinarka u mirovini, koja je njega i mnoge druge naučila abecedi novinarstva. Darko Kovačević posebno je istaknuo svoje kolege iz “Slobodne

osijek, 10 veljaèe 2017, 19.00 sati - dkc, Magis, Promocija knjige Darka Kovaèeviæa Essekersko O-Gledalo, Novinar: Vesna Latinoviæ/Tomo Levak snimio zdenko pušiæ

Dalmacije”. Osječko je dopisništvo tih novina u vrijeme pisanja Kovačevićeve kolumne vodio Bojan Divjak, a radili su novinari Tomislav Prusina, Nenad Rizvanović, Kristina Peternai, Igor Mikulić i Tomislav Levak. “Na sreću osječkog novinarstva i znanosti, svi su svoje iskustvo iskoristili u svojem daljnjem radu, zanimanju ili struci”, zaključio je Darko Kovačević.

Knjiga Darka Kovačevića može se kupiti u osječkim knjižarama “Nova” i “Antun Gustav Matoš”.

Vesna LATINOVIĆ

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Predstavljanje knjige Darka Kovačevića “Essekerovo o-gledalo”

IMG_20170207_0001-page-001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Promocija knjige Vanje Zanze “Svemirske tuge”

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

poziva Vas na promociju knjige

SVEMIRSKE TUGE

Vanja Zanze

IMG_20170124_0001

25. siječnja 2016. (srijeda) 

u 19 sati

Knjižara Nova Osijek

Sudjeluju:

Kristina Peternai Andrić

Nevenka Špoljarić

Josipa Oršolić i Antonia Mrkonjić, studentice glume

 te Vanja Zanze

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Nagrađeni tekstovi natječaja za neobjavljeni tekst iz 2016. godine

U prostorijama osječkog ogranka Matice hrvatske jučer je promovirana nova Književna revija (broj 3-4 2016.) čiji je veći dio posvećen najuspješnijima na tradicionalnom natječaju Ogranka Matice hrvatske u Osijeku za neobjavljeni prozni tekst. Uz predsjednika Ogranka Ivicu Završkog novinarima su se obratili i glavni urednik Revije Ivan Trojan i njegova zamjenica  Tatjana Ileš, ujedno i članovi prosudbenog povjerenstva, te stručni suradnik za likovnost Anđelko Mrkonjić, koji je uputio na likovne događaje iz pera Vlastimira Kusika, Daniela Zeca, Valentine Radoš i Igora Loinjaka. U Reviji su i Izabrane pjesme Valentine Stantić.

------ Kultura 3 stupca

 

Pobjednik natječaja je Dino Pletikapić s romanom Metafizika misli, a pohvaljeni su za zbirke kratkih priča Denis Vidović (Normalni ljudi), Edgar F. Smith (Julije Knifer – Crno, bijelo, meandri, sjaj, beskraj) i Paula Rehm (Zlatna hrvatska mladež). Osim dijela nagrađenog romana, koji će uskoro u cjelini biti objavljen u izdanju Matice hrvatske Osijek, u novoj Književnoj reviji su i po jedna kratka priča pohvaljenih autora.

Autor Dino Pletikapić, zahvalivši na nagradi, objasnio je SMS poruke na mobitelu, koje su bile osnova njegova romana te na pitanje novinara odgovorio da nastavlja pisanje, ovaj put romana na engleskom jeziku.

“Metafizika misli naslov je njegova romana u rukopisu koji je pobijedio na Matičinu Anonimnom natječaju za najbolji neobjavljeni prozni tekst na hrvatskom jeziku u 2016. godini. Riječ je o prozi struje svijesti s idejno-misaono-filozofskim preokupacijama unutar koje je okidač smješten u poprilično začudnoj vrsti komunikacije – SMS porukama, i to, u našem slučaju, prjetećeg sadržaja. Vulgarne SMS-poruke nepoznatog pošiljatelja u autora razvijaju težnju za rekonstrukcijom dana, životne situacije ili određenog događaja koji ga nagoni da pošalje točno određenom primatelju kratki, prostački i uvredljiv tekst. Nepoznavanje identiteta nasilnika ili nasilnice projicirat će autorovo konstruiranje asocijativnog mozaika misli i osjećaja na desetke likova koji će u prvom licu jednine pristupiti pojašnjenju situacije koja ih je dovelo do čina slanja SMS-poruke. Pripovjedač je u cijelosti isključen iz teksta kako bi se događanja prenijela čitatelju što izvornije i realnije, katkada i začudno i nerazumljivo, bez izlišnog autorskog komentara, upravo u skladu s najboljim produktima proza koje čitatelja izravno suočavaju s vizijom životnih situacija i procesa, i to – prije procesa racionalizacije”, napisao je u obrazloženju Ivan Trojan.

“Metafizika misli autorski je rukopis koji već na prvu ostavlja dojam zrelog literarnog pisma, autorskoga promišljanja svjesnog, ponajprije duhovnog stanja u kojemu se nalazi današnje društvo u cjelini. Kako je metafizika stvar dubljeg promišljanja, a ne razumskog odnosa, autor nas već naslovom upućuje kako jedino mislima možemo povezati realno i irealno, ponekad i nadrealno. Riječi su pak materijalnost u kojoj se ogledaju čovjekove misli, a mudri su ljudi oduvijek upozoravali kako treba voditi računa o tome što se govori, jer su riječi snažne i posjeduju gotovo magičnu moć. Sve češće se i znanosti bave odnosima jezika, riječi, misli i uma. Autor ovoga rukopisa spomenute odnose propituje u svakodnevici svojih likova, jednoga u realnosti, a drugoga onkraj. S one strane žice – u ovom slučaju ljudskoga uma, pokušavajući proniknuti u misli onoga (ili one) čije stanje duha može tek pretpostaviti, ogledano samo u jeziku, odnosno riječima koje svakodnevno prima.

Riječ je, naime, o SMS porukama uvredljivog sadržaja koje glavni protagonist ovoga romana svakodnevno prima s nepoznatoga broja mobitela. Kondenzirana negativna energija, gorčina i očaj koji se iščitavaju u toj suvremenoj kratkoj formi međuljudske komunikacije, pa bila ona samo jednosmjerna, u stanju je oblikovati svijest koja cjelini bića daje i formu i sadržaj. Kako se oduprijeti tom mogućem eho-efektu? Treba li upoznati, pokušati spoznati um iz kojega se emitiraju takve negativne frekvencije? I što će se time postići? Razvoj metafizičke misli na europskim je prostorima u filozofiji uvijek bio usmjeren doprinosu razumijevanja ljudske osobe, tzv. personalizmu iz kojega razumijevamo tezu da se etički problemi suvremenog društva ne mogu riješiti, ako se čovjeka ne promatra prvenstveno kao osobu, nositelja dostojanstva i odgovornosti. Nadalje, kaže se i kako nije moguće izgraditi pravedno i dobro suvremeno društvo, ako se ne poznaje metafizička specifičnost osobe, ako se ne spoznaju posebne vlastitosti iz kojih proizlazi njezino dostojanstvo i etička odgovornost. Možemo reći kako se autor ovoga književnog djela uvelike vodio rečenim postavkama, pokušavajući konstruirati fiktivni svijet u koji postavlja likove, nositelje osobina razumnoga i nerazumnog, dobra i zla, pozitiva i negativa, misli i riječi ili riječi i misli. Detektirajući jedan od temeljnih problema ljudskoga društva u cjelini, prepoznajući ga u međuljudskoj (ne)komunikaciji, postavljajući ga u virtualni prostor komunikacije dvaju strojeva – zlih mobilnih telefona – autor donosi slijed dinamičnih slika iz svakodnevice koje čas gledamo licem u lice, čas u zrcalnom odrazu ekrana, čas u mjehurićima mineralne vode, ili iz perspektive potpune izmještenosti iz narativnoga tijeka. Takvim pripovjednim tehnikama, zanimljivim grafičkim rješenjima i rečenicom nepretencioznog filozofijskog karaktera autor svoju priču veoma uvjerljivo predočuje čitatelju. Sav svoj literarni napor autor tako usmjerava u pokušaj odgonetanja metafizike misli, odnosa dobra i zla, slobode i/ili neslobode pojedinca, odbacujući shvaćanje čovjeka kao sredstva, kao onoga bez slobode, onoga kojega se može zloupotrijebiti, a na čemu mu danas možemo iskreno čestitati”, napisala je Tatjana Ileš.

Darko KOVAČEVIĆ

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Književne kritičarke pohvalile roman “Vožnja na mjestu”

U Muzeju likovnih umjetnosti Osijek promoviran je novi roman osječkog književnika Josipa Cvenića “Vožnja na mjestu” tiskan u izdanju Matice hrvatske Osijek. O poznatom i nagrađivanom osječkom književniku i njegovu novom, 24. objavljenom djelu govorili su prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, književna kritičarka i profesorica književnosti, prof. dr. sc. Tatjana Ileš, recenzentica, a moderator je bio prof. dr. sc. Ivan Trojan. Tekstove iz knjige govorio je dramski glumac Domagoj Mrkonjić. Na taj su način završeni Dani osječkog ogranka Matice hrvatske, koji su posljednja dva mjeseca obogaćivali kulturni život Osijeka.

– Zahvaljujem promotorici Tatjani Ileš, koja je govorila o knjizi, ali mi i mnogo pomogla u rukopisu ispravljajući pogreške, koje se uvijek i svakom autoru dogode u pisanju. Te sitne propuste autor često ne vidi u prvom čitanju. Zbog toga je tu uvijek netko tko bude redaktor i urednik. Ona je na promociji bila ujedno i recenzentica i dala svoje stručno mišljenje o knjizi. Prva govornica, Helena Sablić Tomić, ocijenila je knjigu te govorila o mom autorskom radu. Podsjetila je publiku što sam sve napisao, koje sam nagrade dobio i na kraju je dala svoje mišljenje o samoj knjizi – prepričao je na kraju promocije autor romana Josip Cvenić, zahvalivši i glumcu Domagoju Mrkonjiću, koji je izvanredno čitao na promociji, iskoristivši svoje zavidno glumačko umijeće. D. Kovačević

------ Kultura 2 stupca

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Monografija o osječkom električnom tramvaju

Svečanosti u HNK-u Osijek u ponedjeljak je obilježena 90. obljetnica električnog tramvaja GPP-a u Osijeku, točno na dan kada su strujom pogonjeni zamijenili konjske tramvaje. Bila je to prigoda da se okupe i GPP-ovi umirovljnici na promociji monografije “90 godina osječkog tramvaja” Josipa Nađa, u izdanju Matice hrvatske – ogranka Osijek, koja je izdana pod pokroviteljstvom GPP-a Osijek i Udruge umirovljenika GPP-a. Knjigu su predstavili autor Nađ, korektorica prof. Nevenka Špoljarić, direktor GPP-a Mario Šapina, recenzentica dr. sc. Anamarija Lukić (recenzentica je i prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže), urednik prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo iz Instituta Ivo Pilar Osijek i predsjednik MH Osijek Ivica Završki.

Brekalo je istaknuo kako je Nađ kroz monografiju dao ne samo presjek razvoja tramvaja nego i Osijeka s kraja 19. i početka 20. stoljeća, pa je podsjetio na brojne danas ugasle tvornice. Šapina je kazao kako je knjiga, koju je GPP rado podržao, zapravo putovanje tramvajem po gradskoj i GPP-ovoj povijesti, a izdana je u prijelomnom trenutku za tu tvrtku jer upravo počinje projekt njene modernizacije i ulaganja vrijedan 100 milijuna eura. Nađ se prisjetio kako mu je od kolijevke pa sve do mirovine život vezan uz tramvaj. Naime, otac mu je vozio tramvaj i darovao mu je za igru model tramvaja, pisao je maturalni rad o tramvaju 1970., a nakon 46 godina napisao je i monografiju – samo nekoliko mjeseci nakon odlaska u mirovinu u travnju ove godine. Zanimljivo je i to što se Nađovo umirovljene poklopilo s mjesecom kada je i konjski tramvaj umirovljen (1. travnja 1926.). Knjiga daje kratak, efektan i detaljan osvrt na važan aspekt urbane povijesti, a očito je da smo ponosni na tramvaj isto kao naši sugrađani prije 90 godina. Župan Vladimir Šišljagić istaknuo je kako je dirnut i oduševljen kada se govori o tramvaju kao jednoj od osječkih jedinstvenosti. “Osijek je grad bogate povijesne tradicije, i gospodarske i kulturne, pa čak u svjetskim mjerilima. Možda ponekad to smetnemo s uma jer je to nama svakodnevica, ali sjetimo se akademika, nobelovaca, svjetskog rariteta Tvrđe, secesije… A kad govorim o tramvaju, sjećam se i ‘kešanja’ na tramvajskoj rudi, što je svojednobno bio običaj”, kazao je župan Šišljagić.

I gradonačelnik Ivica Vrkić prisjetio se mladosti vezane uz tramvaj. “Volio sam tramvaj, ali volio sam i svoju Zoru, pa sam ponekad psovao što sam propustio zadnji tramvaj od cure iz Gornjeg grada do kuće u Donjem gradu. Ali bez obzira na to što sam onda morao kući pješice, istodobno sam bio zadovoljan jer sam mogao ostati duže s njom”, kazao je Vrkić. D. Pejić

osijek, 12 prosinac 2016, 12.00 sati - HNK, Predstavljanje monografije “90 godina elektriènog tramvaja u Osijeku”, Novinar: Darko Pejiæ snimio zdenko pušiæ ------ Osijek 3 stupca color

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

Promocija knjige Josipa Cvenića “Vožnja na mjestu”

img_20161209_0001 img_20161209_0002

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

“90 godina električnog tramvaja u Osijeku”

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

i

Društvo umirovljenika GPP-a Osijek

imaju čast pozvati Vas na

promociju monografije Josipa Nađa

“90 godina električnog tramvaja u Osijeku”

koja će se održati

12. prosinca 2016. u 12 sati

u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.

img_20161207_0002

Istom prigodom bit će otvorena izložba fotografija prvih osječkih električnih tramvaja

u Muzeju Slavonije, Trg Svetog Trojstva 6.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost