Književna revija | God. 62., br1., 2022.

revija-1-2022-naslovnica

Poštovani čitatelji i prijatelji časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkoga Ogranka Matice hrvatske, pred vama je prvi broj 62. godišta našega časopisa tema kojega je kontinuitet. Ovim se brojem dakle pridružu­jemo obilježavanju 180. godišnjice osnutka Matice hrvatske (1842 – 2022).

Kontinuitet u državotvornom i kulturnom djelovanju Matice hrvatske te na­sljedovanje matičarske baštine općenito, ali i u djelovanju osječkoga Ogranka dio je sadržaja ovoga broja. No namisao je bila propitivati i neprekinuto na­sljedovanje kulturnih i umjetničkih dosega u okvirima oblikovanja kulturnoga i nacionalnoga identiteta kroz povijest, posebice danas u vremenu ponovnih uzurpatorskih zadiranja u hrvatsku kulturnu baštinu, jedinstvo hrvatskoga jezika, temelje hrvatske književnosti i književno-umjetničku tradiciju.

U prvom ovogodišnjem izdanju Književne revije poticali smo na obliko­vanje (raznorodnih) tekstova čija je zajednička nit vodilja upravo tradicija i gotovo dvostoljetno djelovanje institucije kakva je Matica hrvatska, ali i različiti drugi značajni kontinuiteti u kulturi i društvu. Stoga su pred nama tekstovi Josipa Cvenića i Ivice Završkoga o odsječcima u trajanju Ogranka Matice hrvatske Osijek u regionalnoj i nacionalnoj kulturi, Zlatka Kramarića o svim našim (dis)kontinuitetima, Ljudmila Spasova koji prilaže tekst o makedonskom književniku i jezikoslovcu Blaži Koneskom, Igora Gajina o novoj epici i „prozama bez predaha”, Anite Pavlović o elementima tradicijske kulture u hrvatskim Juditama. In memoriam donosi tekst Helene Sablić Tomić napisan povodom smrti Igora Mandića. U bloku o književnosti predstavljamo poeziju Brankice Bošnjak, nastavak romana u nastajanju Anđelka Mrkonjića te prozni tekst Gabrijela Perića. U književnim prikazima pronaći ćete tekst Ivane Buljubašić Srb o romanu U ime kapitala Paule Rem te Tatjane Ileš o novoj zbirci priča Adama Rajzla pod naslovom Zidni sat i druge priče.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

KNJIŽEVNA REVIJA 4/2021.

revija 4-2021, naslovnica

Poštovani suradnici, čitatelji i prijatelji časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkoga Ogranka Matice hrvatske, pred vama je i 4. broj za 2021. godinu, a oblikovali smo ga u suradnji s udrugom Oksimoron iz Osijeka koja je partner na vrijednom europskom Interreg projektu (HUN­CRO) pod nazivom Promotion of Contemporary Art Across the Border. U skladu s nazivom toga projekta četvrti broj Književne revije naslovili smo granice. Temu smo, dakako, mislili veoma semantički široko — od jezičnog, književnog, umjetničkog do kulturološkog, antropološkog, filozofijskog i drugih razumijevanja granice.

Svezak smo otvorili književnim prilozima, tekstovima poezije i proze suvremenih hrvatskih autora Livije Reškovac, Mire Škugora, Ivane Turudić i Tomislava Šovagovića, a nastavili poglavljem Pogled preko granice otvorivši prostor Književne revije panoramskom prikazu suvremenog dijalektalnog pjesništva na novoštokavskoj i staroštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj. Naime, u trenutcima kada Hrvati u Bačkoj isponova moraju dokazi­vati cjelovitost svoga jezika, njegovu baštinu, ali i trajanje u suvremenosti, a time onda i opstojnost svoga nacionalnog identiteta na prostoru u kojemu su ukorijenjeni stoljećima, donosimo ovaj važan prinos prirediteljice Katarine Čeliković i uvodni tekst Tomislava Žigmanova, a nadajući se i tim činom ohrabriti i poduprijeti njihova nastojanja.

U Granicama kazališne igre tekstom Anđele Vidović dobivamo uvid u dosege suvremene hrvatske drame na stranom jeziku, Igor Tretinjak piše o poništavanju granica u izabranim lutkarskim predstavama, a Teodora Vigato donosi promišljanja o folklornoj lutki u novom kontekstu. Autorice Tena Babić Sesar i Marija Raguž svojim tekstom otvaraju poglavlje Kultura sjećanja pišući o granici kao vječnoj preokupaciji Franje Babića — hrvatskog književnika, novinara i etnografa iz Babine Grede koji je kulturno djelovao u prvoj polovici 20. stoljeća, sve do nestanka u travnju 1945., negdje između Dravograda i Bleiburga. Darija Kuharić prikazuje dio svoga znanstvenog istraživanja privatnosti kao kategorije svakodnevice iz života Rozalije Gearard­ Nagy, obogaćujući kulturu sjećanja unutar vlastite obiteljske povijesti, ali i povijesti mikroprostora kojega je Ružica Nađ obilježila. Nadalje, donosimo i tekst Josipa Cvenića o časopisu Revija/Književna revija objavljen početkom 9o-ih godina 20. stoljeća, a ovdje izravno prenesen iz publikacije u kojoj je prvotno objavljen, bez izmjena i dopuna, a prema želji autora. Kulturnu memoriju grada potičemo i transkriptom predavanja Gorana Rema o „kulteru” Ivici Zecu, održanog 25. listopada 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

U dijelu nazvanom Eseji, graničje donosimo raznorodne priloge promi­šljanja i tumačenja granice. Tako Višnja Altus prilaže tekst o popkulturnim utjecajima, elementima karnevala te etnografiji candombl&I u filmskoj kulturi Brazila kasnih 50-ih godina 20. stoljeća; Domagoj Tomas piše tekst o francuskom filozofu Alainu Finkielkrautu koji piše o sebi u prvome licu; Lazar T. Damjanić se filozofijski pita o granici i njezinim ograničenjima, ali i granicama spoznaje čovjeka; Igor Gajin prilaže tekst o opasnostima (ne) propitivanja i površnoga razumijevanja svega što smo danas skloni nazvati hibridnim; a Josip Janković u opširnome prilogu pruža uvid u (aktualnu) problematiku granica u roditeljstvu.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Književna revija dvobroj 2 – 3 za 2021. godinu

revija 2-3 2021, naslovnica

Poštovani suradnici, čitatelji i prijatelji časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkoga Ogranka Matice hrvatske, pred vama je dvobroj 2 – 3 za 2021. godinu, a s obzirom na okolnosti u kojima živimo zaključili smo kako termin hrabrost, kao tema ovoga dvobroja, simbolički predstavlja sadržaj koji ćemo ponuditi u novome broju našega časopisa.

Prije svega, nakana je ovim brojem obilježiti 50. godišnjicu Hrvatskog proljeća te 3o. godišnjicu od osamostaljenja Republike Hrvatske. I za jedno su i za drugo bili potrebni ponajprije politička hrabrost, državnička mudrost, ali i zajedništvo i neustrašivost hrvatskoga naroda. Vjerujemo kako će tekstovi pristigli na temu obilježavanja ovih dvaju za cjelokupno hrvatsko društvo značajnih obljetnica dodatno doprinijeti poznavanju, razumijevanju te poštovanju spram aktera i događaja iz suvremene nacionalne povijesti, a na korist ponajprije mladim generacijama koje danas odrastaju u slobodnoj i neovisnoj zemlji.

Temu hrabrosti time ne iscrpljujemo, već otvaramo časopisni prostor za raznorodna ostvarenja, prve „hrabre” pokušaje književnoga stvaranja, tekstove koji nas sve mogu ohrabriti u ovim nesigurnim i po zdravlje i život opasnim vremenima.

U izvrsnome tematu donosimo priloge suvremenih hrvatskih povjesni­čara poput Miroslava Akmadže, Domagoja Tomasa i Marijane Bošnjak te Branimira Jankovića, zatim filologa i kulturologa Zlatka Kramarića, novinara i teologa Tomislava Šovagovića, književnika i kulturnoga djelatnika Mirka Ćurića te etnomuzikologinje Miroslave Hadžihusejnović-Valašek.

Književni dio ovoga dvobroja Književne revije donosi poeziju Katarine Čeliković, Peje Šimića, Gordane Kurtović, Petra Eleza, Marijane Kaurin, Anđelka Kovačevića i Vinka Juzbašića te prozu Sanje Beraković i Stijepe Mijovića Kočana. Esejistički dio obogatili su teatrološki prilozi Aide Alagić, Ljubomira Stanojevića, Luke Huzjaka, Teodore Vigato i Borisa Čuturića.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Obljetničko izdanje Književne revije

revija-1-2021,-naslovnica

Poštovani suradnici, čitatelji i prijatelji časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkoga Ogranka Matice hrvatske, čast mi je podsjetiti vas da je 1. broj 1. godišta Revije — književnosti, kulture i društvenih pitanja objavljen u ožujku — travnju 1961. godine te da će prvi broj 61. godišta biti OBLJETNIČKI, posvećen upravo časopisu čiji smo danas ponosni sljednici, ali i svima onima koji su doprinijeli njegovu pozicioniranju kao jednoga od najznačajnijih književno-kulturoloških časopisnih izdanja na našim prostorima.

U prvome su broju Revije svoje književne priloge objavili Miroslav Slavko Mađer, Dubravko Jelčić, Milivoj Polić, Dionizije Švagelj, Ivo Bogner, Fedor Vidas i drugi, o kulturnim prilikama pisali su Julije Njikoš, Pavle Blažek i Ljubomir Stanojević, o društvenima Zdenko Jurašek i Geza Stantić, a likovnim je prilozima prvi broj obogatio vinkovački akademski slikar i scenograf Joza Mataković.

Uređivački odbor tada su činili Ivo Bogner, Vojislav Pelajić, Slobodan Kovačević, Nada Pivac, Ive Mažuran, Nada Murat, Dragutin Savin, Stjepan Brlošić, Stanka Pavuna, Pavle Blažek, Ljubomir Stanojević, Franjo Hegeduš i Geza Stantić. Odgovorni urednik bio je Branko Božić, a glavni urednik Milivoj Polić.

U ovome smo obljetničkom izdanju Književne revije stoga poticali objavljivanje (raznorodnih) tekstova čija je nit vodilja jednim dijelom upravo tradicija i višedesetljetna opstojnost ovoga časopisa u izdanju Ogranka Matice hrvatske Osijek. Kvaliteta priloga, vidljivost i značaj takvoga časopisa u lokalnome, regionalnome, ali i nacionalnome prostoru te njegovo kontinuirano objelodanjivanje rezultat su napora mnogih generacija urednika, autora i suradnika, grafičkih i likovnih dizajnera, lektora i korektora, pa i vas, vjernih čitatelja naše Revije, a kojima redom, bez iznimke, i ovim putem zahvaljujemo.

U prvome broju 61. godišta objavljujemo tekstove Ljubomira Stanojevića i Zlatka Kramarića Reviji u čast, tekst Tatjane Ileš i intervju Daniela Zeca povodom obilježenih 90 godina života i 7o godina književnoga stvaranja Bogdana Mesingera, zatim raznorodne eseje autora Hrvoja Pavića, Juraja Makaruna, Sanje Trojan i Marte Brkljačić te novi i do sada neobjavljeni dramski tekst Mire Gavrana. Nakon dugo vremena donosimo i dječju poeziju, ovoga puta Josipa Jankovića te dio romana u nastajanju Anđelka Mrkonjića.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Charcoal

Damir Sokić jedan je od najznačajnijih hrvatskih suvremenih likovnih umjetnika. U svome stvaralaštvu – nepredvidljivom ali istodobno prepoznatljivom te prožetom nadasveo sobnom asocijativnošću odnosno intimnom simbolikom – Sokić se najčešće referira na dvije važne odrednice proizišle iz korpusa modernizma: geometrijsku apstrakciju i fenomen siromašne umjetnosti  (arte povera).

_MG_5074p

Na izložbi u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Osijeku u Galeriji Knifer pod nazivom Charcoal te nastaloj u suradnji s Galerijom Matice hrvatske Zagreb i Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku, Sokić prezentira novi ciklus slika rađenih u kombiniranoj tehnici ugljena i tempere na papiru s pripadajućim pismom koje on tretira kao svojevrsni prošireni naslov izloženih radova. Ovom prigodom prikazane slike nastavak su autorovih promišljanja začetih još u vrijeme njegova boravka u New Yorku (1986.-93.), kada je izradio – i ubrzo na njih zaboravio – nekoliko geometrijski i koloristički tretiranih slika manjih dimenzija, da bi se srodnim vizualnim promišljanjima, ovoga puta iskazanim posredstvom trodimenzionalnih objekata,vratio tek posljednjih godina izložbom Skladište moderne realiziranom sredinom 2019. u Francuskom paviljonu Studentskoga centra u Zagrebu. Slike na izložbi Charcoal ovećih su dimenzija te predstavljaju svojevrsnu na radikalan način iskazanu intimnu stilizaciju autorovih misli i osjećaja iskazanih u pripadajućem pismu dojmljive poetičnosti.

Otvorenje:

Srijeda, 26. listopada 2022. u 19h

Galerija Knifer, Istarska bb

Izložba ostaje otvorena do 7. studenoga 2022.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Izložba – Stripovi iz Prefiksa

10. rujna – 2. listopada 2022., Kulturni centar Osijek/Galerija Kat

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Osijek i u suradnji s Kulturnim centrom Osijek, Udruga Hrvatski autorski strip u subotu 10 rujna u 20 sati otvorena je izložba „Stripovi iz Prefiksa“. Prostor Galerije Kat u Kulturnom Centru zauzele su  odabrane table stripa iz prva dva broja časopisa za umjetnost i kulturu – „Strip-Prefiks“.

mh

Strip-Prefiks je autorski projekt četvero urednika – Mihaele Erceg, Korine Hunjak, Marka Dješke i Saše Paprića koji je realiziran unutar izdavačkog programa udruge Hrvatski autorski strip. Sam časopis ima za cilj predstaviti čitateljima recentnu domaću produkciju stripa i izlazi dva puta godišnje u najboljoj mogućoj opremi i kolor tisku. Tematski šarolik, kao što su i sami autori koji objavljuju u njemu, može se svesti i na neke žanrovske odrednice poput fantastike, znanstvene fantastike, cyber-punka, noira, fikcije, spekulativne fikcije, magičnog realizma, aktivističkog stripa, humora, satire, karikature i poetskog stripa. Pored samih stripova, časopis donosi i intervjue s autorima, galerije ilustracija i kolumnu Stripotips sa savjetima za izradu stripova.

Na otvorenju izložbe voditelj programa Igor Loinjak, predstavnik udruge Hrvatske autorski strip Saša Paprić te Marko Dješka strip crtač i jedan od članova uredništva predstavili su časopis i otvorili izložbu. Uz izložbu su za vrijeme njezina trajanja svake subote od 10 – 12 sati organizirane radionice izrade stripa pod vodstvom osječkoga strip crtača i profesora na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Dražena Brkića.

U sklopu programa izložbe 17. rujna u 17 h predstavljen je strip-album „Ljubav&cigarete“ Tihomira Matijevića, a u subotu 24. rujna u 17 sati u izložbenom će se prostoru održati predavanje i razgovor s Korinom Hunjak, asistenticom na riječkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti.

Dobro nam došli!

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Susret hrvatske kulture

20220606_145835

U subotu 4. lipnja 2022. godine u KŠC „Don Bosco“ u Žepču , u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske u Žepču i Osijeku, Družbe Braće Hrvatskog Zmaja Zmajskog stola u Osijeku, Katoličkog školskog centra Don Bosco u Žepču, Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Đakovačko-osječke nadbiskupije upriličen Susret hrvatske kulture. U okviru bogatog programa potpisan je i Sporazum o suradnji između Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Katoličkog školskog centra “Don Bosco”, Žepče. Rezultat je to dugogodišnje suradnje osječkih i žepačkih matičara i navedenih institucija koja je započela još 2000. godine izgradnjom školskog centra prema projektu akademika i jednog od najcjenjenijih živućih hrvatskih arhitekata Andrije Mutnjakovića o čijem djelu osječka Akademija snima dokumentarni film.

20220606_145642

Skupu su se pozdravnim govorima obratili Ivica Završki, član Glavnog odbora Matice hrvatske i potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Osijek pozdravivši skup prenijevši i pozdrave predsjednika MH Mire Gavrana i predsjednika osječke Matice dr. sci Ivana Trojana, Veliki meštar Družbe Braće Hrvatskog Zmaja prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, prof. dr. sc. Helena Sablić-Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. emeritus Antun Tucak, pročelnik Zmajskog stola u Osijeku načelnik općine Žepče Mato Zovko  i veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.

20220606_145716

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Predstavljanje knjiga

Udruga katoličkih intelektualaca i Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

pozivaju Vas na predstavljanje knjiga

Klub knjižare Nova (Trg Ante Starčevića 4)
Četvrtak 31. ožujka 2022. u 19 h

 

POZIVNICA-S-Kljajic-31

 

Dr. sc. Stipe Kljaić: Nikada više Jugoslavija Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929. 1945.)
Autor je u ovom iznimno važnom djelu ponudio posve originalnu interpretaciju bitnih promjena što ih je u hrvatskoj nacionalnoj ideologiji izazvala Šestosiječanjska diktatura. Ovo će pionirsko djelo odgovoriti na niz relevantnih pitanja o našoj recentnoj povijesti, te će otvoriti novu i korisnu raspravu o fenomenima fašizma i demokracije, nacionalizma i društvenog angažmana hrvatske inteligencije u navedenom razdoblju.

Dr. sc. Stipe Kljaić: Povijest kontrarevolucije Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.
Autor je za ovu knjigu izabrao 12 paradigmatičnih, pretežno zaboravljenih konzervativnih mislilaca (i boraca) iz hrvatske povijesti, koji su smatrali da sve što je novo nije i ne mora biti bolje od onoga što je bilo prije, a da su stare, provjerene vrijednosti jedini siguran temelj nove društvene gradnje.

Milivoj Magdić: U vučjoj jami Hrvatska politika od Supila do Tita (urednik dr. sc. Stipe Kljaić)
Rukopis Milivoja Magdića, nastao u emigraciji prije nego su ga 1947. saveznički organi u Italiji izručili Titovu režimu, izuzetno je važan povijesni dokument. Milivoj Magdić prošao je vrlo dug put od integralnog lijevog jugoslavenstva do hrvatskog nacionalizma u prizmi katoličkog socijalnog nauka, uz naklon HSSovskom „konzervatizmu“ nakon rata. Njegov nedovršeni rukopis predstavlja niz skica izuzetno korisnih za razumijevanje hrvatske politike 20. stoljeća.

U programu sudjeluju:
Borislav Ristić, kolumnist Večernjeg lista

doc. dr. sc. Domagoj Tomas, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku

dr. sc. Stipe Kljaić, Hrvatski institut za povijest (autor i urednik)

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Dnevnik galeba Marka 1

Matica hrvatska Osijek i Lions club Mursa Vas pozivaju na predstavljanje slikopriča “Dnevnik galeba Marka 1” autorice Martine Markov.

Na predstavljanju će sudjelovati Martina Markov, Irella Bogut, Emina Berbić Kolar i Ivica Vuletić.

Predstavljanje će se održati u subotu, 26. ožujka u 11:00 sati u Klubu knjižare Nova, Trg Ante Starčevića 4, Osijek.
Radujemo se Vašem dolasku!

matica-pozivnica

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

SADAŠNJIM I BUDUĆIM ČLANOVIMA MATICE HRVATSKE U OSIJEKU

Poštovane gospođe i poštovana gospodo, dragi prijatelji Matice hrvatske,

obavještavam Vas da odlukom Predsjedništva Matice hrvatske od ove godine uplatnice za članstvo u Matici hrvatskoj Središnjica šalje u mjesecu uplate članarine u prethodnoj godini. Članarina je godišnja, dakle vrijedi dvanaest mjeseci, a članovi će ovisno o mjesecu u kojemu članarina istječe primiti uplatnice kako bi ju obnovili.

Ove će godine uplatnice biti dostavljene svima, pa i onima koji nikada nisu podmirili članarinu. Molimo Vas da uslijed težnje za ažuriranjem baze podataka članova Matice hrvatske u Osijeku, javite informacije o promjeni statusa članova tajnici Matice hrvatske u Osijeku gospođi Jasminki Mesarić na e-mail adresu jasminka.mesaric@gmail.com ili broj telefona 091-206 4425. Želja nam je u ovoj godini ažurirati bazu podataka svih naših članova.

Zainteresirane za članstvo u Matici hrvatskoj u Osijeku upućujemo na elektroničku formu na poveznici: https://www.matica.hr/clan/ gdje ćete jasno upisati želju za pripadnost osječkom ogranku Matice hrvatske. Poveznica je dostupna u izborniku na naslovnici mrežne stranice Matice hrvatske pod “Učlanite se”.

Srdačno Vas pozivam da pristupite našoj najstarijoj i najvrjednijoj kulturnoj instituciji!

Srdačno i s poštovanjem,

Ivan Trojan,

Predsjednik Matice hrvatske u Osijeku

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna