TRAUMA I KNJIŽEVNOST NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

Knjigom u pleksus Matice hrvatske Osijek na 20. Osječkom ljetu kulture

Osječka Matica hrvatska organizirala je vrhunske književne tribine okupljene pod nazivom Knjigom u pleksus na Osječkom ljetu kulture u večernjim satima u utorak i srijedu, 30. lipnja i 1. srpnja, u dvorištu GISKO-a. U produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka imali smo prigodu ne samo detaljno upoznati književne opuse Damira Karakaša, Đurđice Čilić i Tomice Ščavine, ponajboljih hrvatskih književnika srednje generacije, već i razotkriti njihove motive upuštanja u borbu s bjelinom papira, odčitati njihova promišljanja o hrvatskoj društvenoj zbilji, statusu književnika u nas, recepciji njihova djela – u konačnici – i traumama koje su obilježile njihove živote, a koje su utisnuli u svoje književno djelo i umjetnički obradili.

mf02Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Povratak Matice hrvatske Osijek nakon više od desetljeća među glavne oblikovatelje i stratege književnog i kulturnog života Grada nije mogao bolje započeti od detaljnog upoznavanja Osječana s Damirom Karakašem, elitnim hrvatskim književnikom koji je svojim impresionističkim romanima Sjećanje šume i Proslava zaintrigirao ne samo hrvatsko čitatateljstvo i povjerenstva domaćih književnih nagrada, već je njegova prozna produkcija dramatizirana i uprizorena u hrvatskim kazalištima (Sjajno mjesto za nesreću, Sjećanje šume, Blue moon), ekranizirana (Kino Lika, uskoro i Proslava), ali i predmetom interesa uglednih stranih izdavača te redovito prevođena na njemački, talijanski i francuski jezik.

U opuštenom i zanimljivom razgovoru Damira Karakaša, Nebojše Lujanovića i Ivana Trojana, autor Proslave se prisjetio tragičnih događaja iz Domovinskog rata u kojem je izravno sudjelovao, ali i boemskog života u Parizu, nategnutog odnosa i spona sa svojom rodnom Likom nakon hajkačkog čitanja Sjećanja šume i Proslave te poziciji autora-slobodnog umjetnika u našem društvenom okružju. Trojan je inzistirao na pitanjima vezanim uz dramski i scenaristički Karakašev rad te brojnim dramatizacijama i ekranizacijama njegova djela i autorovom odnosu spram tih žanrovskih transformacija. Uz taj manje poznat umjetnički izričaj Damira Karakaša, najavljen je i dovršetak novog Karakaševog romana za koji autor kaže da mu njegova izrada često provocira tupu fizičku bol s obzirom na odabranu tematiku. Zvat će se – Okretište!

mf01Foto: Marin Franov

Foto album OLJK-a

Druge večeri književne tribine Knjigom u pleksus u produkciji Matice hrvatske Osijek na ovogodišnjem Osječkom ljetu kulture gostovale su autorice Đurđica Čilić i Tomica Šćavina s kojima su razgovor vodili Nebojša Lujanović i Tatjana Ileš. Đurđica Čilić rođena je u Livnu, u BiH, odrasla u Vitezu. Docentica je na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2010. obranila je doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Tomica Šćavina diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se psihološkim savjetovanjem i piše kolumne za časopis Sensa. Uz tri romana (Brod za Lajku, Povratak genija i Soba na dnu mora), objavila je i zbirku poezije te dvije slikovnice za djecu. Objavljene su joj i dvije knjige psiholoških kolumni Unutarnji kompas i Koordinate sreće. Predaje psihologiju kreativnosti na veleučilištu Vern, a u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu vodi psihološko-kreativnu radionicu S one strane pisanja.

mf04Foto: Marin Franov

Na tribini se ponajprije razgovaralo o najnovijim književnim naslovima – prvijencu Đurđice Čilić pod naslovom Fafarikul (Disput, ožujak 2020.) te trećem romanu Tomice Šćavine Soba na dnu mora (Hena com, kolovoz 2019.), o „malim“ i „velikim“ književnim temama, jakim i slabim, ponajprije ženskim likovima, isprepletenosti i utjecaju zanimanja na književnost koju pišu. O Fafarikulu se govorilo kao o zbirci stotinjak kratkih pripovijesti, crtica, anegdota i sjećanja, u kojima pripovjedni subjekt bez zadrške progovara o emocijama, intimnim slabim mjestima, o strahovima, pogreškama i krivim odabirima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje vlastite.

mf03Foto: Marin Franov

Soba na dnu mora predstavljena je kao intrigantan i emocionalno zapljuskujući roman u kojemu pratimo događanja unutar kraćeg vremenskog odsječka u životu protagonistice, isprekidana intimnim obraćanjima junakinje svojoj najboljoj prijateljici iz djetinjstva, a koja je u njihovim formativnim godinama počinila samoubojstvo. Pisma pisana Tei svojevrsna su metafora o pravu na izbor, o hrabrosti da se izabere i drugačiji put, o odluci da se ne prilagodimo već budemo svoji te o posljedicama tih odluka.

Tatjana Ileš i Ivan Trojan

Poveznica na tekst objavljen u Glasu Slavonije, 4. srpnja, 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

KNJIŽEVNE TRIBINE S MATICOM HRVATSKOM NA OSJEČKOM LJETU KULTURE

U Osijeku 29. lipnja 2020. godine

KNJIGOM U PLEKSUS, naziv je književnih tribina u produkciji Matice hrvatske Osijek i Grada Osijeka, kojima je namjera obogatiti književni i kulturni program 20. Osječkog ljeta kulture te ukazati na snagu književne riječi koja je u stanju detektirati i opisati širok raster društvene patologije te ukazati i na moguće nove smjerove. U dvorištu će GISKO-a 30. lipnja u 18 sati Ivan Trojan ugostiti DAMIRA KARAKAŠA i NEBOJŠU LUJANOVIĆA, a 1. srpnja TOMICI ŠĆAVINA i ĐURĐICI ČILIĆ domaćini će biti Tatjana Ileš i Nebojša Lujanović.

Karakaš se od 2002. do 2007. u Parizu uzdržavao sviranjem harmonike. Na Novoj Sorboni studira i francuski, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Još kao tinejdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama. Šćavina je autorica niza dokumentarnih radiodrama. Đurđica Čilić piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, posebice poeziju. Njezin prozni prvijenac Fafarikul zbirka je od stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Knjiga na dar

Pozivamo vas u subotu, 2. svibnja 2020. godine u prostore Matice hrvatske Osijek (J. J. Strossmayera 1) u vremenu od 9,30 do 11,30h kako biste pronašli za svoju biblioteku nekolicinu kvalitetnih naslova iz knjižne i časopisne produkcije naše Matice hrvatske.

Knjiga na poklon članovima MHO_29.4.2020-page0001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOĆ KNJIGE: predstavljanje ” Književne revije”

Molim kliknite na poveznicu dolje:

NOĆ KNJIGE: Predstavljanje “Književne revije”

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

NOĆ KNJIGE: Šezdeset godina Književne revije

Program će biti večeras (četvrtak, 23.04.2020.) u 20:00 sati

Kliknite na poveznicu dolje:

NOĆ KNJIGE: Šezdeset godina Književne revije

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

POZIV NA SURADNJU

KNJIŽEVNA REVIJA
Časopis za književnost i kulturu
God. 60., br. 1., 2020.
Tema: održivost

Nastanak i objavljivanje prvoga broja 60. godišta časopisa za književnost i kulturu Književna revija događaju se u veoma ozbiljnim, možda i prijelomnim, vremenima za čovječanstvo. Dok u jeku pandemije izazvane virusom COVID-19, uređujemo ovaj broj, pokušavamo misliti temu održivosti. Možda nikada aktualniju koliko u ovome trenutku (ožujak-travanj 2020.).

Naime, o temi ovoga broja započeli smo razgovarati još u prosincu prošle godine, prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih područja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo ovaj broj časopisa. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajedničke učinke. I u tom je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika Europske unije razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No, na koji će se način odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojemu živimo, pa i u području kulture treba tek vidjeti…

Ovim vas pozivom zovemo na suradnju u novome broju Revije te potičemo promišljanja o kulturi i održivosti u doba krize, o kulturnome naslijeđu i održivom razvoj lokalnih zajednica, održivosti medijskih i umjetničkih praksi, o raznolikosti u kulturi i interkulturnoj komunikaciji kao pokazatelju održivosti u kulturi…

Rok za predaju priloga: 20. 5. 2020.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost

USKRSNA ČESTITKA

Uskrsna čestitika_MHO_10.4.2020-page-001

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

IMUNITET OSJEČKE MATICE HRVATSKE U IZOLACIJI Trojan: Jačamo tim i gradimo projekcije za budućnost

470409

Osječka se Matica hrvatska, u suradnji s partnerima – Ministarstvom kulture RH, Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom – odnedavna vrlo jasno profilira u kulturnu udrugu koja inzistira na suradnji sa studenskom i srednjoškolskom populacijom u svom okružju kroz inventivne projektne prijedloge Mladi u kulturi, Komorni teatar, Pop kultura u Osijeku 50-ih i 60-ih, književni časopis Književna revija, Dane Matice hrvatske za vrijeme kojih, uslijed inzistiranja na alternativnom u umjetnosti i kulturi, prizivaju mlađe generacije sugrađana.

Pri tom se razlikuju, kako od Središnjice, tako i od svih ogranaka Matice hrvatske, težeći k obnovi aktivnog članstva i novoj energiji koja bi osvježeno i osmišljeno gradila kulturni identitet grada i županije. Uz to se osječka Matica nudi kao primamljiv i ozbiljan inkubator za izvornu misao pri oblikovanju kulturnih sadržaja, potičući u svakom trenutku različitost dok je god afirmativno atribuirana.

Održivost kulture

– Početak je 60. godišta časopisa urednica Tatjana Ileš osmislila provocirana recentnim trenutkom, u jeku javnozdravstvene ugroze tijekom koje sa suradnicima pokušava misliti iznimno aktualnu temu održivosti. Naime, o temi prvoga broja, koji ćemo uskoro ponuditi javnosti, započeli smo razgovarati još u prosincu 2019., prikupljajući ideje i kreativne poticaje stručnjaka iz različitih područja znanosti, kulture i umjetnosti. Održivost u kulturi i održivost kulture primarni su pravci u kojima promišljamo na početku godišta. Dakako, u najširem smislu pojma kulture i prema svim rukavcima održivoga razvoja. Znanost i kultura, a time i umjetnost, prostori su unutar kojih je potrebno poticati, afirmirati i podržati punktove suradnje te javno prezentirati zajedničke učinke. I u tom je smislu Književna revija otvorena platforma zdravim novim idejama, nekonvencionalnim pristupima i zanimljivim kulturnim eksperimentima jer, stavljajući u fokus održivost kulture, naglašavamo činjenicu da održivi razvoj bez kulture nije moguć. Iz kulturnih politika EU razvidno je dvosmjerno poimanje kulture – i kao cilja i kao sredstva društvene transformacije. No, kako odgovoriti na izazove (post)globalizacijskoga doba u kojem živimo pa i u području kulture treba tek vidjeti, a sve u smislu promišljanja o kulturi i održivosti u doba krize, o kulturnom nasljeđu i održivom razvoj lokalnih zajednica, održivosti medijskih i umjetničkih praksi, o raznolikosti u kulturi i interkulturnoj komunikaciji kao pokazatelju održivosti u kulturi – doznajemo od Ivana Trojana, koji dodaje da je u procesu i izrada drugog broja koji će biti posvećen 100. godišnjici lutkarstva u Hrvatskoj, a koji rade u suradnji s europskim teatrolozima koji promišljaju lutkarsko kazalište, sa svim hrvatskim lutkarskim kazalištima te strukovnom udrugom lutkarskih kazališta UNIMA, uz veliku podršku predsjednice, ujedno i tajnice osječke Matice, Jasminke Mesarić.

Usmjereni na mlade

Treći broj Revije bit će povezan s realizacijom Dana Matice hrvatske 2020. koje su uslijed virusne ugroze morali odgoditi za rujan/listopad/studeni tijekom kojih će realizirati desetak interaktivnih predavanja i radionica usmjerenih k mlađoj (srednjoškolskoj i studentskoj) populaciji grada Osijeka kojim bi se preko vrhunskih predavača sa Sveučilišta, matičinih članova, prezentirao i popularizirao u mlađe publike njihov trenutni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti, kulture i umjetnosti. Predavanja i radionice obuhvaćale bi široki spektar tema: od vezanih uz izvedbene umjetnosti do hermetičnijih sadržaja koji bi bili vezani uz određene kulturološko-poetičke odrednice slavonskog i hrvatskog prostora 20. i 21. stoljeća s inzistiranjem predavača na feedback publika i konstruktivni razgovor tijekom nastavnog procesa.

– Očekuje nas do kraja godine i produkcijska briga za književni segment Osječkog ljeta kulture i zahvalni smo Gradu Osijeku što je prepoznao organizacijski i stručni potencijal novoga vodstva osječke Matice. Nadamo se i istovjetnom povjerenju i potpori Županije pri ukoričenju sedam rukopisa vrsnih slavonskih esejista, prozaista i pjesnika… Ideja i energije u osječkoj Matici ne nedostaje. Žao nam je što nas je aktualno socijalno udaljavanje na trenutak zaustavilo u jačanju tima, a time i u snažnijem kritičkom promišljanju osječke i slavonske kulturne i umjetničke prošlosti i sadašnjosti, uz pomoć kojih gradimo projekcije za budućnost. No, uvjeren sam da će uskoro maknuti s televizijskog ekrana onaj jezično problematični imperativ – zaključuje predsjednik Trojan.

Narcisa Vekić

 

 

Realizacija programa čim popusti zdravstvena ugroza

Nažalost, još neobuzdani koronavirus spriječio nas je u realizaciji dviju vrhunskih kulturnih manifestacija koje smo planirali za ožujak: promociju sjajnog romana Milovana Tatarina čija je radnja smještena u našu Tvrđu koju smo planirali zajedno s prijateljima i kolegama iz Muzeja Slavonije te obilježavanje 90 godina života i 70 godina rada iločko-osječkog zaslužnog književnika i humanističkog znanstvenika Bogdana Mesingera koje smo produkcijski uobličili u suradnji s osječkim Filozofskim fakultetom i Akademijom za umjetnost i kulturu. Svakako se radujemo realizaciji programa čim popusti zdravstvena ugroza.

No, aktualna nas kriza nije sputala u osmišljavanju koncepcije novih „Književnih revija“, nacionalno vrijednog časopisa za književnost osječke Matice koja ove godine proslavlja 60 godina neprekinuta izdavačkog niza. Valja zabilježiti kako ćemo okrugli rođendan proslaviti u Zagrebu tijekom skorašnje Noći knjige prezentirajući brojne kulturne, umjetničke i znanstvene dosege koji su ostali zabilježeni ne samo unutar korica „Književne revije“, već naknadno i u brojnim hrvatskim kulturnim leksikonima i povjesticama – napominje Ivan Trojan.

AKCIJE KOJE NOSE POTPIS MATICE

– Netom prije aktualnih restrikcija vezanih uz socijalnu kontaktnost približavali smo opsege kulturne djelatnosti Matice osječkoj javnosti početkom ožujka na Sajmu antikviteta. Tom prigodom smo u opuštenom razgovoru s brojnim zainteresiranim građanima uz šalicu čaja prezentirali nakladničku djelatnost osječke Matice hrvatske te kulturno-umjetničke akcije koje nas sve zajedno očekuju tijekom godine, a nose potpis Matice – doznajemo od izv. prof. dr. sc. Ivana Trojana, predsjednika Ogranka.

U istom je tjednu osječka Matica darovala par stotina svojih kvalitetnih knjižnih izdanja knjižnici osnovne škole u Laslovu te je imala u planu isto učiniti osnovnoškolskoj knjižnici u Petlovcu, slijedeći drevne statutarne odluke o pomaganju hrvatskih učenika i studenata te promicanju narodne prosvjete i kulturne samosvijesti.

60. godište Književne revije: provocirani su temom održivosti

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Novi imidž osječke Matice – studenti i srednjoškolci u fokusu

Izvor: Slavonska Televizija (subota, 07.03.2020.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

OSvajanje glagoljicom

Glagoljica je 2014. godine proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske, a od 2019. godine 22. veljače proslavlja se kao Dan hrvatske glagoljice. Glagoljica je jedna od temeljnih oznaka hrvatskoga kulturnog identiteta, u svojoj uglatoj inačici (ali i kulturnih identiteta drugih slavenskih naroda), te time posjeduje kulturni, gospodarski, turistički i izvozni potencijal. Natjecatelji Milenijskog natjecanja pozvani su ponuditi rješenje kroz jedan ili više sektora kreativne industrije koje odgovara na pitanje:
kako OSvajati glagoljicom u novom mileniju?

MILENIJSKO NATJECANJE IZ KREATIVNE INDUSTRIJE

OSvajanje glagoljicom tema je Milenijskog natjecanja iz kreativne industrije koje će se održati 23. travnja. Još se stignete prijaviti na ovo nacionalno i međunarodno natjecanje za srednjoškolce i studente.

Više na poveznici: milenijsko.efos.hr

izv.prof.dr.sc. Josipa Mijoč predstavila je Milenijsko natjecanje na STV-u. Prilog možete pogledati na poveznici.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna