Otvorena izložba u suorganizaciji osječke Matice i u Salzburgu

20200208_183112

 

U sklopu obilježavanja obljetnice smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca- Stepinčeva, u organizaciji  Ogranka Matice hrvatske Osijek, Družbe Braća Hrvatskog Zmaja Zmajskog stola Osijek te Središnjice Družbe i Đakovačko- osječke nadbiskupije, u subotu 8. veljače 2020. godine, u prostorijama Hrvatske katoličke župe blaženog Alojzija Stepinca u Salzburgu u Austriji otvorena je izložba :„Alojzije Stepinac –izložba karikatura- utjecaj komunističke propagande na stvaranje negativne slike o zagrebačkom nadbiskupu“. Dobrodošlicu gostima iz Osijeka, Požege i Vukovara te Zagreba  izrekao je župnik misije fra Zlatko Špehar. Skup je u ime Ogranka Matice hrvatske u Osijeku nazočio Ivica Završki član Glavnog odbora Matice hrvatske u Zagrebu i podpredsjednik osječkog ogranka. Skupu se obratio i veliki meštar Družbe BHZ prof. dr. sc Nevio Šetić, u ime osječkog stola prof. emeritus Antun Tucak te na koncu prof. Vladimir Dugalić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu koji je izložbu i otvorio. Slijedeći su dan nakon svečane mise kojoj je nazočilo preko 1000 ljudi  izložbu imali priliku vidjeti i brojni Hrvati Salzburga i okolice.

B.Šnajder

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Izložba: „Komunističke karikature o zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu nastale između 1945. i 1947.“

83750899_991033454612627_3099402688903774208_n  84356604_781946158967840_2221243109944066048_n

Danas je u KŠC Don Bosco otvorena izložba „Komunističke karikature o zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu nastale između 1945. i 1947.“ te je prikazan komunistički propagandni film iz 1946. godine o procesu i osudi kardinala Stepinca.

Organizatori ove izložbe su Matica hrvatska, ogranak Žepče; KŠC Don Bosco; Družba „Braća hrvatskog zmaja“; Đakovačko-osječka nadbiskupija i Matica hrvatska, ogranka Osijek.
Sve nazočne su pozdravili ravnatelj KŠC-a Don Bosco don Milan Ivančević i predsjednik Matice Hrvatske, ogranak Žepče, Perica Jukić.
Ivica Završki, potpredsjednik ogranka Matice hrvatske u Osijeku i zmaj Gornjogardski, istaknuo je da je cilj da izložba predstavi diljem Hrvatske i BiH, ali i šire, o kakvoj se laži i obmani komunističke ideologije radi kada je u pitanju kardinal Stepinac podcrtavši da je u pitanju čovjek koji je bio svetac, a ne zločinac. Dodao je da je izložba u Žepče došla iz plehanskog samostana, a da će iduća postaja biti Hrvatska katolička misija u Salzburgu.

83164524_175249307218478_5229870853298061312_n
Akademik Antun Tucak, zmaj Sovićki, upravitelj Zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Osijek i osnivač Družbe Braće Hrvatskog Zmaja u Osijeku, predstavio je djelovanje družbe Braće Hrvatskog Zmaja osnovane 1905. godine, zabranjene 1946. i ponovo obnovljene 1990. godine s ciljem da bi propagirala svijetu poznate Hrvate koji su dali svoj doprinos u znanosti, kulturi i drugim područjima društvenog djelovanja među kojima je nezaobilazni lik i onaj kardinala Stepinca.
Izložbu je otvorio mons. dr. Vladimir Dugalić, dekan na đakovačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Prof. Dugalić je naglasio da izložbi treba pristupiti kritički jer ona otkriva zašto i danas mnogi kardinala Stepinca gledaju u lošem svjetlu, da izložba otkriva pogubne posljedice ideološke manipulacije u kojoj su mnogi odgajani, uskraćeni za istinu i ostavljeni živjeti u svojim zabludama. Kazao je da izložba istovremeno daje i snažnu kritiku medija te otkriva pogubne posljedice kada se umjetnost i mediji stave u službu određene ideološke propagande.
„Ova izložba stoga je snažna kritika zloporabe medija od strane komunističke ideologije jer nam otkriva njezinu zloću, isključivost propagande u kojoj cilj opravdava sredstvo, zatvorenost prema istini, jer ideologija stvara istinu. Izložba nam otkriva i pravu sliku komunizma, ideologije zla koja ne poštuje čovjeka i njegovo dostojanstvo te ne preza od laži“, istaknuo je, među ostalim dr. Dugalić.
Potom je prikazan i propagandni film iz 1946. godine kojeg je komunistička vlast snimila da bi optužila i oblatila zagrebačkog nadbiskupa. Podsjetimo, zagrebački Županijski 22. srpnja 2016. godine je u cijelosti poništio presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu kojega su komunističke vlasti 1946. osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Prije toga 1992. godine Sabor Republike Hrvatske donio je „Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu“ u kojoj stoji da je na montiranom političkom sudskom procesu nevino osuđen „stoga što je odbio po nalogu komunističkih vlastodržaca, provesti crkveni raskol i odvojiti Katoličku crkvu Hrvata od Rima i Vatikana, s dalekosežnim ciljem uništenja Katoličke crkve kao vjekovnog čuvara i zaštitnika očuvanja identiteta i slobode hrvatskog naroda“.

83198315_205650903948617_3292927979616731136_n
U glazbenom dijelu programa sudjelovala je Ženska vokalna skupina „Emptiane“ i učenici Glazbene škole Katarina Kosača Kotomanić iz Žepča. Izložba ostaje otvorena idućih šest dana.

Brane Vrbić/Radiopostaja Žepče

Izvor: Radiopostaja Žepče (subota, 1.2.2020.)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Nastupaju solisti na tamburi Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku

Večeras će u sklopu ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupiti solisti na tamburi Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku: Hrvoje Harkanovac (bisernica), Renato Škarec (brač), Ivan Antičević (bisernica), Martin Marijanović (brač), Fran Pogrmilović (brač), Dominik Milošević (bisernica), Luka Juriša (brač).
Pridružite nam se u 20 sati u Dvorani Jure Petričevića! 

84036574_2477165429062044_3519840662461612032_o

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

MH OGRANAK ŽEPČE I KŠC “DON BOSCO” ŽEPČE pozivaju Vas na otvorenje izložbe

83209156_605955773311496_8285532856524996608_n

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA

MHOO_2020

Bozicna cestitka_MHO_19.12.2019

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

IVAN TROJAN, 20 GODINA AKTIVNI ČLAN, SADA I PREDSJEDNIK OGRANKA MH Svoj osobni pečat bazirat ću na afirmaciji stručnosti i različitosti

SONY DSC

Matica od 1842. pridonosi repozicioniranju humanističkih vrijednosti u središte svih budućih društvenih aktivnosti

Iza 40-godišnjeg Ivana Trojana sudjelovanje je na 50-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih simpozija, objavljenih 60 znanstvenih i stručnih radova, od kojih je 13 izvornih znanstvenih radova objavljenih u domaćim ili stranim časopisima ili zbornicima po vrsnoći izjednačenima s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom te pedesetak većinom kazališnih kritika i eseja. Bio je glavni urednik časopisa za književnost i kulturu Književna revija od 2009. do 2019. Piše književne i kazališne eseje i kritiku za Vijenac, Kolo, Kazalište, Hrvatsko glumište i kazalište.hr. Dobitnik je Povelje uspješnosti Julija Benešića u 2010., Povelje Vukovarsko-srijemske županije za izuzetna ostvarenja na području znanosti i kulture u 2016. te Povelje uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca za književnu znanost u 2018. Odnedavno je predsjednik Ogranka Matice hrvatske Osijek.

Otkad si članom MH? Sjećaš li se zašto si se uopće pridružio tom timu? Što ili tko je bio okidač?

– “Okidač” za pristupanje timu osječkih “matičara” još kao studenta kroatistike i prijelomna osoba za moju afirmaciju kao humanističkog znanstvenika i kulturnog djelatnika bila je moja mentorica, prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, koja se kao vrlo mlada, ali znanstveno suverena i vizionarski atribuirana, izborila za vođenje osječke Matice hrvatske i usmjerila pogled k širenju temeljne humanističke poruke Matice kroz novoutemeljene odjele, revitalizaciju postojećih, aktivirajući i oslanjajući se ponajprije na mlade stručne ljude, neopterećene izvanumjetničkim “vrijednostima”. Tijekom njezina se mandata osječka Matica doista renesansno nadavala i taj put valja svima nama danas slijediti. Navršilo se 20 godina moga aktivnog djelovanja u osječkoj Matici hrvatskoj. Kroz uredničku brigu za brojna knjižna izdanja osječke Matice hrvatske, 10-godišnje urednikovanje ponajboljeg nacionalnog časopisa za književnost Književne revije, promocije knjiga i časopisa te 15-godišnjeg vođenja Odjela za nakladništvo Ogranka pokušavao sam slijediti visoke estetske standarde usvojene tijekom dodiplomskog studija književnosti na osječkom, poslijediplomskog na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te znanstvenog rada koji sam posvetio izučavanju novije hrvatske drame i kazališta.

Sjećaš li se kakvu si sliku MH imao tada i što se tijekom godina promijenilo?

– Znao sam da je po definiciji riječ o jednoj prastaroj i prevrijednoj, za realizaciju i očuvanje hrvatskog kulturnog sadržaja i misli presudnoj kulturnoj organizaciji, koja je odigrala jednu od vodećih rola i unutar samog procesa hrvatske državotvornosti. Danas, iako stariji, oprezniji, stabilniji, pa i nešto upućeniji, još sam više opčinjen vrhunskim estetskim dosezima hrvatske književnosti i umjetnosti za koje je Matica hrvatska u prošlosti bila mecenom i mentorom. Ujedno sam i svjestan i upoznat s trenutačnim položajem Matice hrvatske u hrvatskom društvu i njezinim recentnim kredibilitetom, ali – najvažnije – osoba sam koja gleda prema naprijed i idealistički je uvjerena kako se s obrazovanjem, inteligentnošću, mudrošću, inventivnošću temeljenoj na priznavanju različitosti, demokratičnosti i etičnosti može pridonijeti repozicioniranju humanističke poruke i vrijednosti u središte svih budućih društvenih aktivnosti u nas. A Matica je poligon koja to čini od 1842.

Vjerojatno donosi više obveza nego privilegija. Funkciju predsjednika Ogranka mogao si je poželjeti samo netko tko ima viziju, konjske živce, mnogo energije, dobar tim?

– Prije svega, i vizija koja se temelji na modeliranju Odjela po uzoru na sektore kreativne industrije i energija koja je produkt odgovornosti vođenja temeljne osječke kulturne institucije te određena hladnokrvnost koja je sastavni dio osobnosti ne pomažu pri realizaciji programa ni približno koliko moje povjerenje i zahvalnost kolegama koji su sastavni dio jednog procesa – povratka Matice hrvatske iskonskim vrijednostima sadržanim u afirmaciji različitosti, poticanju u izradi i propagiranju estetskih (i etičkih) vrijednih umjetničkih sadržaja, u konačnici i ravnopravnosti svih demokratskih političkih programa i uvjerenja koji promoviraju nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. S posebnom težnjom da se o tim kvalitetama progovori studentskoj i srednjoškolskoj populaciji te ih se priključi najdugovječnijem fundamentu hrvatske kulturno-društvene misli. Dijelim taj senzibilitet s mojim kolegama članovima osječke Matice hrvatske (ili koji će to tek postati), a koji su uspješni unutar svojih strukā, vrsnim predstavnicima srednje i mlađe generacije humanistički i društveno orijentiranih obrazovnih institucija te kulturnih udruga u Osijeku s kojima sam surađivao na mnogobrojnim projektima tijekom moga dosadašnjeg profesionalnog rada, i kao sveučilišnog profesora, ali i jednog od aktivnijih članova osječke Matice hrvatske i glavnog urednika Književne revije. Tim kojem težim sadržava mnoga imena koja na ovom mjestu i ne ću uspjeti spomenuti: Tatjana Ileš, Helena Sablić Tomić, Goran Rem, Ružica Pšihistal, Sanja Jukić, Jasna Horvat, Josipa Mijoč, Jasminka Mesarić, Ivica Vuletić, Stanko Andrić, Maja Glušac, Davor Bobić, Igor Loinjak, Marin Balaić, Danijela Lovoković, Davor Vrandečić, Katarina Žeravica, Domagoj Tomas, Marijana Bošnjak, Anđelko Mrkonjić.

Možda nije etički, čije vodstvo Ogranka posebice pamtiš kao uzorno, ono na čijem bi tragu možda i ti svoje gradio, no s tvojom karizmom, ekipom, idejama…?

– Iako su svi predsjednici osječke Matice neosporno benevolentno i većina s mnogo energije te koristeći svoj političko-društveni status sudjelovali u osiguravanju redovne djelatnosti udruge kojoj je u temelju nakladnički rad, što je najvidljivije u 60-godišnjem kontinuiranom (!) objelodanjivanju Književne revije, pokušavam se približiti programskim strukturama osječke Matice kada ju je vodila Helena Sablić Tomić u smislu aktivnog rada Odjela, apolitičnosti, provociranju, očekivanju i uobličavanju reakcije mladih obrazovanih Osječana… Dakako, uz originalni pečat recentnih voditelja Odjela i njihovih suradnika, u konačnici i osobni koji je baziran na afirmaciji stručnosti i različitosti.

Otkrij neke adute kojima kaniš Ogranku vratiti stari sjaj?

– U socioekonomskom okruženju u kojem se nalazimo, budućnost, financijska stabilnost osječke Matice ne može se više osigurati kroz donacije Grada ili Županije. Pokušavamo se usmjeriti na inovativnu programsku ideju koju prezentiramo tijelima javne uprave kroz prijave na natječaje za potrebe u kulturi od kojih će, nakon njezine realizacije, benefit imati upravo građani Osijeka i Osječko-baranjske županije koji posjeduju senzibilitet za kvalitetan kulturni proizvod. Neumorno provociramo suradnju s Gradom, Županijom, Ministarstvom kulture i rijetkim gospodarskim subjektima koji cijene i potpomažu kulturnu djelatnost. Želja mi je u bliskoj budućnosti u suradnji s kolegicama s Ekonomskog fakulteta na fond Europske unije za razvoj kulture aplicirati projekt koji bi uključio ideje humanističko-znanstvene i umjetničke elite grada Osijeka okupljene pod okriljem osječkog Ogranka. Tada bi i bojazan za budućnost Ogranka, i na trenutke prisutan defetizam u prethodnom razdoblju, potpuno minuli.

Prepustio si Reviju kolegici Ileš. Je li bilo teško? Jesi li se posve odrekao uredništva?

– Kolegica Ileš bila je zamjenica glavnog urednika u Reviji deset godina. Jednog od najtežih, logistički gledano, u njezinoj povijesti. No nije raritet da baš u takvim vremenima nastanu i najkvalitetniji kulturni produkti, jer je uredništvo sa svojim suradnicima jednostavno primorano okrenuti se svim stečenim zalihama znanja i umješnosti kako bi realiziralo jedan tako vrijedan kulturni program kao što je časopis za književnost i kulturu na koji možemo svi mi Osječani biti ponosni. Uopće ne sumnjam da će Tatjana Ileš biti mnogo bolja urednica od mene jer sam upoznat s njezinim stručno-organizacijskim kvalitetama, no ja joj, dakako, stojim danonoćno na raspolaganju svojim iskustvom.

Jesi li najmlađi predsjednik Ogranka u povijesti?

– Nisam.

Narcisa Vekić

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

Promocija knjige MATKA MARUŠIĆA “Mi Hrvati”

Pozivnica_Marusic_MH-Osijek

Mi Hrvati_naslovnica

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

POVODOM OTVORENJA STARE PEKARE REPRIZIRAN ČUVAR SRCA DAVORA ŠPIŠIĆA U IZVEDBI KOMORNOG TEATRA FILOZOFSKOG FAKULTETA

IMG_20191202_174811

Na Dan Grada, 2. prosinca 2019. godine ponovno je koncertno izvedena drama Davora Špišića Čuvar srca. Nastup studenata kroatistike s Filozofskog fakulteta u Osijeku pod mentorstvom Ivana Trojana, a u produkciji osječke Matice hrvatske, organiziran je povodom otvorenja Stare pekare, budućeg kulturnog inkubatora grada Osijeka u čije će se prostore uskoro smjestiti i Matica hrvatska Osijek.

IMG_20191202_180736

Studente je prilikom izvedbe iznenadio i sam autor dramskoga teksta u pratnji dramske prvakinje osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Anite Schmidt.

 

IMG_20191202_180842

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ZAVRŠENI DANI OSJEČKOG OGRANKA MH-A Uskoro na novoj lokaciji u Staroj pekari

450459Inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika na fakultete društvenih znanosti iznijela je Josipa Mijoč s Ekonomskog fakulteta

Osvrtom na programe koji su uspješno odrađeni, s naglaskom na desetogodišnje razdoblje Književne revije (u kojemu je glavni urednik časopisa bio današnji predsjednik Ogranka Ivan Trojan), planovima za budućnost i natječajima koje raspisuju, završeni su jučer Dani Matice hrvatske Osijek. Ponosno je dr. sc. Trojan naglasio da bi svi tomovi Književne revije (iz posljednjih desetak godina) na polici činili fini metar i pol dug niz kvalitetne literature o domaćoj književnosti i umjetnosti uopće.

Književnosti okruženja

Dopredsjednica Ogranka Tatjana Ileš bila je desna ruka Ivana Trojana u uređivanju Revije, pa ne čudi da je i nova glavna urednica. Nekoć puni ambicija i planova, uredništvo će nastaviti u tom smjeru, kao i otvoriti časopis što je više moguće u kulturnom smislu, želeći od njega načiniti platformu za okupljanje aktualnih književnih i kulturno-teorijskih tema. Nastojat će u razdoblju koje dolazi približiti ‘manje‘ književnosti prijevodima i tematskim brojevima, kao što su to učinili s rumunjskom, već su kontaktirali autore iz Makedonije, Bugarske, Slovenije, a u planu im je ‘zaviriti‘ i u ono što rade književnici u BiH. Osnovne su to smjernice 59. godišta Revije, naglasila je Ileš, ponosna što im je vrlo blizu i okrugla, 60. obljetnica kontinuiranoga izlaženja Književne revije.

U srpnju ove godine izabrana tajnica Ogranka Jasminka Mesarić ukratko je prošla sve programe ovogodišnjih Dana, od prvoga održanog 16. listopada, do jučerašnje konferencije za novinare, na kojoj su objavili propozicije čak triju Matičinih natječaja, koji završavaju u svibnju sljedeće godine. U sklopu Natječaj za nagrađivanje najboljih stručnih i znanstvenih radova s temom “Matica hrvatska” nagrađivat će najbolje radove srednjoškolaca i studenata kojima je tema MH u prošlosti i ovodobnosti. Riječ je o seminarskim, završnim, diplomskim i poslijediplomskim radovima. Cilj nagrade koju Matica hrvatska ustanovljuje davanje je javnog glasa mladima i osnaživanje njihova djelovanja u programima Matice hrvatske. Natječaj je ujedno i poziv na aktivno sudjelovanje u Matičinim programima upoznavanjem i interpretiranjem djelovanja Matice hrvatske – istaknula je izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, s Ekonomskog fakulteta, zadužena za koordiniranje svih odjela Ogranka.

Dodala je dr. sc. Mijoč kako je jezik živa tvorevina podložna promjenama, a jedna od promjena izloženost je uvozu tuđica neprilagođenih jezičnom smislu.

Natječaj za mlade

– Taj se problem očituje u seminarskim, diplomskim i drugim oblicima izražavanja studenata na fakultetima društvenih usmjerenja. Ističem kako je jezik u društvenim znanostima sredstvo za rad te ovim putem, uime Matice hrvatske, pokrećem inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika kao punopravnog kolegija na fakultete društvenih znanosti. Onako kako se Miroslav Krleža svojedobno izrugivao germanizmima i mađarizmima, danas bismo se mogli izrugivati anglizmima koji se koriste u brojnim iskrivljenim oblicima. Prijedlog o uvođenju hrvatskog jezika na fakultete društvenih usmjerenja upućujemo središnjici MH-a, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu kulture, Saboru te drugim nadležnim ustanovama i tijelima – zaključuje Josipa Mijoč.

O natječaju “Antun Branko Šimić” za najbolju pjesmu, u konkurenciji osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije, govorio je Srećko Tomas, predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca, s kojom u suradnji se natječaj i provodi.
Poveznica studenata kulturologije AUKOS-a i povjesničara s Filozofskog fakulteta je dr. sc. Domagoj Tomas, koji je jučer govorio o vrlo konkretnom planu, premda rok za dovršetak istoga još ne znaju. U planu je, naime, monografija o Ogranku, kojoj je cilj historiografski i kulturološki vrjednovati ulogu Matice kao oblik nacionalne kulture na lokalnoj razini.

Narcisa Vekić

 

 

IZMJEŠTAJU PROSTORIJE U STARU PEKARU

Ivan je Trojan zahvalio na podršci radu Ogranka i osječkom Sveučilištu, udrugama s kojima surađuju, Gradu (s kojim su priveli kraju završetak pregovora o izmještanju na prostor Stare pekare, što bi ‘Matičarima‘ olakšalo komunikaciju s drugim akterima kulture u gradu i učinilo ih interaktivnijima), ali i najavio 12. anonimni natječaj za prozni rukopis (zbirku kratkih priča, roman). Na prošli je pristiglo 40-ak rukopisa, a ovaj se put nadaju jednakom interesu autora, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan, s Filozofskog fakulteta Osijek.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna

ČUVAR SRCA D. ŠPIŠIĆA U IZVEDBI KOMORNOG TEATRA FFOS-A

Suradnja Matice hrvatske Osijek i Filozofskog fakulteta Osijek

75189010_2586342768123647_3883499662287568896_o

Foto: Lana Šuster

Kako bez formalne glumačke izobrazbe, vodeći se nepatvorenim entuzijazmom i kvalitetnim suvremenim hrvatskim dramskim tekstom provocirati čitavu skalu emocija u publike, pokazali su studenti kroatistike Filozofskog fakulteta u Osijeku prigodom koncertne izvedbe Čuvara srca Davora Špišića pod mentorskom pozornošću Ivana Trojana.

75305235_2586343531456904_4411075711008243712_o

Foto: Lana Šuster

U sklopu osječkih Dana Matice hrvatske, a u suorganizaciji Knjižnice Filozofskog fakulteta studenti Renata Matić, Ivona Đurin, Dora Rakipović, Bernarda Brekalo, Ana Gorup, Magdalena Mišetić, Vedrana Lekić, Sonja Milić, Krešimir Vrkić, Petar Petrović, Martina Prce, Iva Šlogar, Antonio Miškić i Andrej Jakopović su se izvedbom Špišićeve drame upisali u povijesnicu kako osječkog Filozofskog fakulteta, tako i osječkog kazališnog života jer je tim činom utemeljen Komorni teatar Filozofskog fakulteta Osijek.

74315719_2586342954790295_5444241664702939136_o

Foto: Lana Šuster

Temeljen na kvalitetnom hrvatskom suvremenom dramskom tekstu koji se tijekom procesa pripreme za izvedbu filtrira kroz niz dramatološko-interpretativnih metoda, Komorni će teatar inzistirati na dvije praizvedbe tijekom svake akademske godine.

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna