Nagradu Osječko-baranjske županije u području kulture za 2015. godinu dobio je Ogranak Matice hrvatske Osijek za iznimne rezultate u poticanju, organiziranju i promicanju ostvarenja koja predstavljaju veliki doprinos kulturi i društvenom razvitku. Ta se nagrada, kao javno priznanje za iznimna postignuća u prošloj godini u različitim sferama života na području OBŽ-a, dodjeljuje na svečanosti 2. lipnja.
O brojnim aktivnostima u prošloj godini, koje su bile i razlog dobivanja ove vrijedne nagrade te aktivnostima u ovoj 2016. za Glas Slavonije govorio je predsjednik osječkog Ogranka Matice hrvatske Ivica Završki.
Brojne aktivnosti osječkog Ogranka u prošloj godini, za mnoge, pa i za Maticu hrvatsku, financijski teškoj, donijele su nagradu. Kako ste uspjeli?
Matica hrvatska Osijek tom je nagradom okrunila svoje djelovanje ne samo u 2015., nego i mnogo prije toga. Od obnove rada 1961. godine pa do danas. Naravno uz onu pauzu kada je Matica bila zabranjena. Činjenica je da je 2015. godina, kao i svima onima koji se bave kulturom, bila teška. Nama posebno, jer već dvije godine sredstva koja su predviđena za MH u Osijeku reducirana su na tridesetak posto iznosa, koji je bio prije toga i omogućavao redovitu djelatnost. Za razliku od drugih mi se nismo mnogo žalili. Matica hrvatska i dalje ima važnu ulogu u našem društvu da promovira hrvatsku kulturu u svim uvjetima. Bilo je i težih vremena za našu organizaciju. Prošla godina je usprkos tome bila vrlo uspješna, a bit će, moram to reći i 2016. Razlog je i što se u Matici okupio vrlo kvalitetan i vrijedan tim uglavnom mladih ljudi, čak vrlo mladih uz podršku naših seniora, poznatih imena osječke kulturne scene. U predsjedništvu Ogranka su, uz književnike Ivanu Šojat i Stjepana Tomaša, i mladi znanstvenici s osječkog Filozofskog fakulteta, Umjetničke akademije, Odjela za kulturologiju… Kao voditelje odjela imamo stručnjake različitih profila. Svi oni sve obveze obavljaju bez ikakve financijske naknade. U radu MH u Osijeku tradicionalno su uključeni i brojni osječki književnici, a ovaj put spominjem primjerice Jasnu Horvat, pa profesori i asistenti osječkog sveučilišta. Upravo zbog toga krenuli smo u potpisivanje sporazuma o suradnji pa smo to učinili s ustanovama u kulturi i sastavnicama osječkog sveučilišta. Ugovori su potpisani s Filozofskim fakultetom, Odjelom za kulturologiju i Umjetničkom akademijom, a planiramo i s Ekonomskim, Pravnim i nekim drugim.
Kako se onda financirate?
Svaki od naših ogranaka je samostalan i financira se kako se sam uspjeva organizirati. Tako je i osječki ogranak samostalan i doista sve što tiskamo, a posljednji smo ozbiljan nakladnik istočno od Zagreba, činimo isključivo vlastitim sredstvima te onima što u djelatnost Matice ulaže Osječko-baranjska županija, Grad Osijek i Ministarstvo kulture. Nakon kvalitetne selekcije naših stručnjaka objavljujemo pripovijetke, romane, poeziju ili monografije, a cilj nam je da dokažemo da se u Osijeku i Slavoniji i dalje kvalitetno piše. Pri tome nas zarada ne zanima, nego da knjiga dođe do svakog zainteresiranog ljubitelja lijepe riječi.
Važna Vam je uloga brojnih specijaliziranih odjela.
Matica je vrlo ponosna na svoje odjele, kako one tradicionalne tako i novoustrojene. Odjel za hrvatski jezik kao i uvijek vode znanstvenici koji se bave lingvistikom. Danas taj odjel vodi prof. dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta, koja predvodi i ostale profesore s tog fakulteta. Novousrojeni nam je Odjel za arhitekturu i kulturu življenja koji vodi dipl. arh. Danijela Lovoković. Vrijedni su i odjeli za povijest i sociologiju u kojima su dr. Miljenko Brekalo, dr. Zlata Živaković Kerže i dr. Domagoj Tomas. U prosincu posljednje dvije godine bili smo suorganizator s Institutom Ivo Pilar znanstvenog skupa o Domovinskom ratu, tako da se prvi put u našim prostorima o tome govorilo i pisalo na znanstvenoj razini. Odjel za školstvo, koji vodi prof. dr. Borko Baraban, organizira različita predavanja u školama. Planiramo osnovati i Odjel za filozofiju i Odjel za gospodarstvo.
U javnosti, a posebice među piscima, mnogo se govori o vašem Anonimnom natječaju za neobjavljenu zbirku kratkih priča ili roman.
To je brand našeg ogranka uz redovito izdavanje naše Književne revije. Kako je anoniman doista se može prijaviti svatko iz bilo kojeg dijela Hrvatske, a naša stručna komisija odabere najbolje. Ponekad otkrijemo i neko novo ime na hrvatskoj književnoj sceni. Zanimljivo je da gotovo nikada najbolji nisu iz Osijeka. Kao nagradu autorima objavljujemo knjigu u našoj nakladi.
Književna revija također je specifičnost osječkog Ogranka?
Naravno da i dalje osobitu pozornost posvećujemo našoj Književnoj reviji. Kao posebnost ističem broj koji je posvećen književnim vezama Osijeka i Krakowa. Želja nam je da što više osječku kulturnu javnost, budući da smo članica EU-a, orijentiramo prema zemljama istočne Europe, od kojih smo bili nekoliko desetljeća dosta izolirani. Izvrsna nam je suradnja s Hrvatskim kazalištem u Pečuhu, gdje je nedavno izvedena predstava, a u čijoj je pripremi teksta sudjelovao i naš tajnik Josip Cvenić. Za koji dan u suradnji s Gradom Osijeku nosimo u Suboticu za učenike tamošnjih škola knjige u izdanju Matice hrvatske. Posebno smo ponosni što smo prošle godine pomogli osnivanju ogranka MH u Žepču u središnjoj Bosni, a u ovoj godini plan nam je pomoći osnivanju ogranka u Odžaku, također u BiH.
Što planirate do kraja 2016. godine?
Izdat ćemo još nekoliko knjiga osječkih i slavonskih autora te još tri broja Književne revije. Svakako, tu su i tradicionalni Dani Matice hrvatske u Osijeku. A svakako možemo se pohvaliti krunom na samo ovogodišnjeg rada, nego i nekoliko posljednih godina. Izdat ćemo hrestomatiju osječkih književnika. Mladi tim autora – Igor Gajin, Ivan Trojan i Tatjana Ileš, upravo dovršavaju opesžnu knjigu o svim kvalitetnim piscima koji su u povijesti djelovali na području Osijeka.
Darko KOVAČEVIĆ
