Božidar Šnajder rođen je u Osijeku 24. prosinca 1952. godine gdje je završio osnovnu i srednju školu, gimnaziju, a nakon toga diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje diplomiranog pravnika. Od 1976. godine zaposlen u RO “Elektroosijek” kao pravnik i direktor zajedničkih i općih poslova, a od 1985. godine zaposlenik je Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, i to prvo kao pravnik i šef zajedničkih i općih poslova, a od 1991. godine do srpnja 2009. godine radi kao pomoćnik intendanta. Od 21. srpnja 2009. godine do 10. prosinca iste godine obnašao je funkciju vršitelja dužnosti intendanta HNK, a od tada do kraja 2013. godine obavljao je funkciju intendanta HNK u Osijeku. Nakon čega od 2015. godine ponovno obnaša funkciju intendanta HNK u Osijeku. Kroz njegovo djelovanje kao intendanta HNK u Osijeku danas su zamjetne manifestacije poput Krležinih dana, te niz nagrada hrvatskog glumišta
Monthly Archives: rujan 2017
Božidar Šnajder
Objavljeno na Nekategorizirano
Ivana Šojat
Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman Šamšiel, 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman Unterstadt, 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimir Nazor (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman Ničiji sinovi izašao je 2012., a Jom Kipur 2014. Objavila je zbirke priča Kao pas, 2006., Mjesečari, 2008., Ruke Azazelove, 2011., i Emet i druge priče, 2016., eseje I past će sve maske, 2006., te zbirke poezije Hiperbole, 2000., Uznesenja,2003., Utvare, 2005., Sofija plaštevima mete samoću, 2009., i Ljudi ne znaju šutjeti, 2016. Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.
Objavljeno na Nekategorizirano
Jasminka Mesarić
Jasminka Mesarić rođena je 1960. godine u Ladimirevcima, općina Valpovo. Školovala se u Osijeku, Kazališnu akademiju (Fakultet dramskih umjetnosti – grupa za Organizaciju scenskih i kulturno – umjetničkih djelatnosti) završila sam u Beogradu. Radni staž u trajanju od 27 godina provela je u osječkim kazalištima: šest godina kao pomoćnica voditelja Propagandno-marketinške službe u HNK u Osijeku i 19 godina u Dječjem kazalištu u Osijeku, gdje posljednjih 18 godina radi na poslovima ravnateljice Kazališta. Za rad na području kulture odlikovana je, odlukom Predsjednika republike dr. Franje Tuđmana, Redom hrvatskog pletera.Za izuzetan doprinos razvoju kulture Grada, ali i afirmaciji i ugledu Grada Osijeka u zemlji i inozemstvu, dodijeljeno joj je javno priznanje Zlatna plaketa „Grb Grada Osijeka“ 2004. godine.
Objavljeno na Nekategorizirano
Stjepan Tomaš
Stjepan Tomaš je književnik iz Osijeka, dugogodišnji je član Matice Hrvatske, u dva mandata i njezin potpredsjednik. Autor je dvadesetak knjiga proze. Niz godina zastupljen je u školskim čitankama i obveznoj lektiri, prevođen je na strane jezike, nagrađivan uglednim republičkim nagradama kao što su K.Š. Gjalski, I.J. Kozarac, Grigor Vitez i druge… Aktivan je i pouzdan suradnik u radu Matice Hrvatske u kojoj je i objavio nekoliko knjiga. Uvijek je spreman da se uključi u rješavanje aktualnih svakodnevnih problema, pa nam je u tom smislu dragocjen suradnik.
Objavljeno na Nekategorizirano
Recenzija romana”Vožnja na mjestu” Josipa Cvenića
Josip Cvenić je tajnik i urednik u Ogranaku Matice hrvatske u Osijeku, a Vlasta Markasović u časopisu “Hrvatska revija” donosi recenziju njegove knjige “Vožnja na mjestu” koju je Matica hrvatska Ogranak Osijek objavila 2016. godine.
Doba tranzicije
Vlasta Markasović
Josip Cvenić: Vožnja na mjestu, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2016.
Predmet romana su individualne sudbine običnih, tzv. malih ljudi koji traju noseći se sa svakodnevnim problemima i iskušenjima. Svakodnevica je određena širim društveno-povijesnim kontekstom koji dodiruje individualne priče. Glavni lik prvog dijela romana, profesionalni vozač Denis Vidović, poveznica je i egzemplar upravo tog utjecaja javnog na privatno. Milje u kojem on gradi svoju profesionalnu karijeru zatrovan je nezdravom klimom uoči Domovinskoga rata, u kojoj caruju lokalni moćnici, bivši »drugovi«, a sada politički konvertiti. Recipijent će se upoznati s kriminalnim radnjama u kojima važnu ulogu ima i međurepublička suradnja, tj. imaju karakter organiziranoga kriminala. Pojedinac se u takvim uvjetima snalazi vezujući se uz lokalnog moćnika.Roman Josipa Cvenića ima svoj ključ već u autorskom prologu. Obrađuje razdoblje »na rubovima Domovinskog rata«. Turbulentno razdoblje uoči, za vrijeme i neposredno nakon rata zahvaća subjekte ovoga romana u svoj svojoj silini.
Autora zanima moralni predznak čina glavnog lika i demistificira njegove poteze karakternim osobinama. Psihološki profilirajući lik Denisa Vidovića kao kvartovskog dečka koji nosi nadimak Lanac jer je u kriznim situacijama znao posegnuti za lancem, koji ima neki svoj moralni kodeks koji se sastoji od odanosti, prijateljstva i dane riječi, autor ga dovodi u paradoksalne situacije. Upravo taj moralni kodeks obrnuto proporcionalno vodi u nemoralne situacije iz kojih Vidović često izlazi kao zatvorenik za tuđe interese. S jedne strane Vidović je svojevrsni dobričina i odani prijatelj koji je spreman žrtvovati se za druge, a s druge kriminalac. Moralna ambivalentnost u središtu je pozornosti romana.
Referiranja na Domovinski rat su česta. Još su svježa sjećanja na bjesomučna granatiranja grada, podrumska i prognanička iskustva. Rat se reflektira na sudbine likova, osobito žena. Ženski likovi romana stoički podnose svoje probleme. U šutnji i osami razrješavaju svoje osobne konflikte potpuno same, ne opterećuju nikoga pa ni najbliže.
Objavljeno na Naslovna
Dvobroj Književne revije sa središnjom temom “Ostanak”
Osječki ogranak Matice hrvatske predstavio je 19. rujna dvobroj Književne revije sa središnjom temom Ostanak. Taj “ostanak” posljednjih se godina često tematizira u raznim medijima, ali i u kafićima, frizerskim salonima, na tržnici i ulici. Glavni urednik Ivan Trojan pokušao je preko članka kolegica, profesorice Lucije Ljubić i diplomirane kulturologinje Doris Pavlović, na jedan znanstveni način, uz bilježenje podataka, shvatiti o čemu je tu riječ kako bi mogao pravilno govoriti o problemu koji je osobito prisutan u našoj regiji.
– Uz problem ostanka, čitatelji u dvobroju revije mogu naći ono najbolje iz hrvatske književne produkcije – prozne i poetske priloge, eseje, književne kritike. Spomenuo bih i to da, uz temu ostanka, odnosno članak koji tematizira migracije, najbolje ide uvodno slovo Stjepana Damjanovića, predsjednika središnjice Matice hrvatske, koji ni jednog trenutka ne bježi u nekakvu depresiju i apatiju. Ovaj broj književne revije pokušava reći “STOP” koji je vizualno istaknut na naslovnici – rekao nam je Trojan. Istaknuo je da već treći put surađuju s Odjelom za kulturologiju osječkog Sveučilišta, i to je suradnja koja potvrđuje njegovo stajalište kako Književna revija mora biti otvorena ne samo svim umjetnostima nego i institucijama koje se vezuju uz Sveučilište.
– Ideja se ponajprije rodila zato što je tema bliska svima nama, pogotovo ovdje u Slavoniji, jer svatko ima nekog svoga tko je otišao u Dublin ili u Irsku, ili bar znamo nekoga komu je netko otišao. Trend je rapidno porastao ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tako da u četiri puta manje razdoblja imamo četiri puta više iseljenih – istaknula je Pavlović.
– Tema je aktualna i jedna je od onih o kojoj najčešće razgovaraju i stručnjaci opće prakse. Potkradaju se i kojekakve katastrofične prosudbe, međutim, nema mjesta nekom defetizmu i katastrofičnosti. Sve to trebalo bi popisati, istražiti i vidjeti što se zapravo događa i na koji to način možemo tumačiti, jer nije važno samo pribaviti podatke. Važno ih je protumačiti, interpretirati, vidjeti ih u svjetlu aktualnih teorija kojima danas raspolažu stručnjaci i koji se bave ne samo demografskom politikom nego i općenito kulturalnom teorijom, pitanjem globalizacije, formiranja identiteta i slično – naglasila je Ljubić. Glavni urednik Ivan Trojan rekao nam je da je novo izdanje već u pripremi. “Vraćamo se suradnji s mađarskom suvremenom književnosti, pripremamo jedan broj koji će donijeti priloge o onom najboljem o čemu se u Mađarskoj trenutno piše, a vezano je uz kratku prozu.”
A.Andrejek
Objavljeno na Naslovna
Predstavljen novi broj časopisa „Književna revija“ 2-3./2017.
U utorak 19. rujna 2017. u prostorijama Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku održana je promocija novog broja našega časopisa „Književna revija“ (2-3./2017.) sa središnjom temom OSTANAK. Novi broj Književne revije predstavili su glavni i odgovorni urednik doc. dr. sc. Ivan Trojan, zamjenica glavnog urednika dr. sc. Tatjana Ileš te doc. dr. sc. Lucija Ljubić i Doris Pavlović koje su autorice studije “Oblikovanje kulturnog identiteta hrvatskih iseljenika u Dublinu” koja se nalazi u novom broju Književne revije. Kako je bilo na promociji, možete pogledati u prilogu Osječke televizije.
Nešto više o samoj studiji autorica Ljubić i Pavlović možete pročitati i poslušati u članku Hrvatskog radija na sljedećoj poveznici: http://radio.hrt.hr/clanak/predstavljena-knjizevna-revija/153825/.
Izvor slike: https://www.facebook.com/mlu.osijek/
Objavljeno na Naslovna
Promocija časopisa „Književna revija“ 2-3./2017.
Ogranak Osijek
Poziva Vas na promociju
našega časopisa
„Književna revija“ 2-3./2017. sa središnjom temom: OSTANAK
Sudjeluju:
Lucija Ljubić
Doris Pavlović
Tatjana Ileš
Ivan Trojan
Promocija će se održati u utorak, 19. rujna 2017. u 19 sati
u Art klubu Muzeja likovnih umjetnosti Europske avenije 9, Osijek
Objavljeno na Naslovna
