U prostorijama osječkog ogranka Matice hrvatske jučer je promoviran prvi ovogodišnji broj Književne revije, časopisa za književnost i kulturu. Uz predsjednika Ogranka Ivicu Završkog novinarima su se obratili i glavni urednik Revije Ivan Trojan i njegova zamjenica Tatjana Ileš. Cilj uredništva za ovo godište časopisa je uspostavljanje modela prema kojemu bi se svake godine u jednom broju Književne revije predstavila suvremena književnost neke od europskih zemalja. Za prvi broj izabrana je Rumunjska, zemlja koja nam ni prostorno niti mentalitetno nije predaleka, ali malo znamo o preokupacijama u suvremenoj rumunjskoj književnosti. Za izbornika suvremene rumunjske proze koja je objavljenja u ovom broju izabran je Cosmin Perta, rumunjski pjesnik i spisatelj. Odabranim naslovom dodiri.ro uredništvo sugerira što se ovakvim brojevima Književne revije želi postići, a to je uspostavljanje dodirnih točaka i komunikacije dvaju naroda i prostora .
Predsjednik Ivica Završki predstavio je novoustrojenu knjižnicu Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, otvorenu za sve članove i građane. U fundusu male priručne knjižnice koja će se u idućim mjesecima popunjavati naslovima i formirati, nalazi se oko 700 knjiga i časopisa čiji popis će se uskoro naći i na internet stranicama ogranka. Posudba je besplatna uz uvjet vraćanja knjiga u roku od 15 dana. Svi zainteresirani za korištenje knjižnice pozivaju se u prostorije Ogranka Matice hrvatske na adresi J.J. Strossmayera 1.
Predsjednik se na upit medija očitovao i na tzv. Sarajevsku peticiju o jedinstvenom jeziku. Stručnjaci Matičinog odjela za književnost u Osijeku istu smatraju političkom akcijom bez ikakvog znanstvenog temelja kojoj ne treba pridavati ozbiljan značaj jer je baš to i cilj potpisnika iz drugih zemalja, a i onih iz Hrvatske koji za samostalan hrvatski jezik ionako ne žele čuti. Podsjećamo da je prije 50 godina zbog potpisivanja Peticije o položaju hrvatskog jezika dio čelnika Matice hrvatske od Franje Tuđmana do Vlade Gotovca završio u Staroj Gradišci, gdje su ih poslali duhovni očevi današnjih potpisnika ove peticije. Podsjećamo međutim na jednu drugu Sarajevsku peticiju koju su 23. ožujka 1971. popisali hrvatski intelektualci iz BiH koja niti danas nije realizirana, jer primjerice ni danas Hrvati kao konstitutivni narod u BiH nemaju pravo na vlastiti tv kanal na hrvatskom jeziku.
