Category Archives: Naslovna

U OŠ Mladost gostovao je osječki pisac Josip Cvenić, lektirski autor, nagrađenik brojnim priznanjima, od kojih je najpoznatije ono iz 2001. kada je dobio nagradu Zlatna arena za filmski scenarij filmskog festivala u Puli, za film Kraljica noći u režiji Branka Schmidta.

Njegov je roman Čvrsto drži Joystick uvršten u redovitu lektiru nastave hrvatskoga jezika i čitaju ga učenici šestih razreda osnovnih škola. Na neuobičajeno je gostovanje pozvan u OŠ Mladost.
– Naime, očekivao sam da ću s djecom razgovarati o tom romanu, to se događalo u mnogim školama, no sjenjački me 6.c iznenadio. Oni su, očito s odličnom iščitanošću romana, preda mnom izveli, pa čak zapravo i pripremili unutar jednog školskoga sata – malu dramatizaciju, u radu jedne skupine. Paralelno je druga skupina izrađivala strip na velikom plakatnom papiru, treća je radila ilustracije za film koji će simulirano biti postavljen prema mojem romanu, a četvrta je u šetnji pokraj tih radnih skupina sa mnom obavljala intervju. Jako sam se nasmijao i izvrsno zabavio i čestitam učiteljici Ivani Bilanđić na dinamičnom radu, osim što joj zahvaljujem na posebnom domaćinstvu – kaže Cvenić.
Najavio je da stiže uskoro i još jedan njegov roman za mlade čitatelje:
– Bit će to roman u kojemu ću “krasti” iz svojeg djetinjstva i iz mladosti mojeg oca, ali priča će biti posve iz mašte nemogućega, no uvjerljivo realističnoga. Volio bih da me češće školska mladež pozove na ovako nastavljenu kreativnost, na praćenje njihovih kreacija u nastajanju, jer i moje, kao i svako književno pisanje, ima smisao u tom da se naše sastavke produlji u kreativnosti njihovih čitatelja – zaključio je Cvenić.

Prof. dr. sc. Milica Lukić i dr. sc. Vera Blažević Krezić, članice Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, dobitnice su ovogodišnje Državne nagrade za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u kategoriji popularizacija i promidžba znanosti, koja se dodjeljuje za 2017. godinu.

U obrazloženju Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost, među ostalim, stoji kako se dobitnice “nagrađuju za projekt Glagopedija – virtualna glagoljska enciklopedija, koji je usklađen s projektom Glagoljaška večer(a) (Gastronomia Cyrillomethodianska). Dobitnice su osmislile mrežnu aplikaciju u koju je uvršteno 220 spomenika pisanih glagoljicom i 71 spomenik pisan hrvatskom ćirilicom od 9. do 21. stoljeća, čime su u golemom mrežnom prostoru novim naraštajima omogućile jednostavno približavanje baštinskih spomenika i kulture davnih vremena. Izvedbeni projekt Gastronomia Cyrillomethodianska višeslojno oblikuje kontekst jer integracijom interdisciplinarnih spoznaja, oživljavanjem svakidašnjice uz pomoć hrane i pića, glazbe i odjeće rekonstruira život izabranoga doba u cjelini. Oba projekta međusobno se prožimaju i sjajno predstavljaju novi život starih razdoblja hrvatske književnojezične povijesti.”

Izvor: Filozofski fakultet Osijek (utorak, 25.9.2018.)

Napustio nas je naš dragi Vladimir Džanko  Džana, dugogodišnji član Matice hrvatske Ogranak Osijek, bio je od prvog trena obnove Ogranka 1990. Predan Matici hrvatskoj i aktivan u Predsjedništvu četiri mandata. Dobitnik je Povelje Ogranka Matice hrvatske upravo za njegovo pregalaštvo za likovnu kulturu u gradu Osijeku. Džana će nam uvijek ostati u sjećanju kao prijatelj. Zbogom Džanko!

Prevođenje književnih tekstova pretpostavka je kulturnoga brendiranja

Institut Andizet na OLJK-u 2017. organizirao je praizvedbu hepeninga Vilijun prema istoimenom romanu Jasne Horvat. Godinu dana kasnije primili su nagradu FUL KULTURNO koju dodjeljuje Suberbrands za najbolji niskobudžetni događaj u kulturi.

U svojim tekstovima opisali ste mnoge kulture i brojna odredišta, a u svojim znanstvenim istraživanjima spojili više različitih disciplina, među kojima su ekonomske i humanističke znanosti, kreativna industrija i primijenjena umjetnost. Koje biste svoje tekstove preporučili čitateljima kada se odlučuju za putovanje?
– Antiatlas i Pismo u pismu ispisano u suradnji s Irenom Vrkljan, tekstovi su u kojima izravno promišljam kulture, običaje i identitete. Pišući ih uočila sam važnost kulturnog brendiranja odredišta na koja sam odlazila. Jednako tako, odlazeći na putovanja, pribavljala sam tekstove koji govore o odredištima. Putujući, upoznavala sam odredišta dijelom preko tekstova domicilnih autora, a dijelom preko vlastitih iskustava na odredištima. Čitanje je uvijek u podlozi pisanja.
Kako biste imenovali takav spoj iskustava?
– Kulturno brendiranje nije nepoznat pojam i ugledna odredišta odavna ga razvijaju. Kako bi se postigla kulturna prepoznatljivost poseže se za marketinškim aktivnostima te se one primjenjuju na polje kulture. Brendirati kulturno odredište znači sačuvati kulturni identitet te ga istodobno promovirati tako da odredište postane prepoznatljivo, atraktivno i poželjno.
Što je za Vas ključno u kulturnom brendiranju odredišta?
– Brendirati kulturno odredište podrazumijeva uspješno komuniciranje s okruženjem. Zainteresiranost šireg okruženja postiže se uspostavljanjem razumljivih i prepoznatljivh poruka. Primjer uspješno brendiranog identiteta ostvarile su naše prepoznatljive „kockice“ na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u nogometu. One su pogodne za aktivnosti brendiranja i u budućnosti. Međutim, brend manjih gradova ili mjesta, zahtijevaju i dodatni napor.
Hrvatska kultura vezana je uz malo tržište koje posjećuje sve veći broj turista. Što nedostaje?
– Nedostaju prijevodi tekstova domaćih autora, jer književni tekstovi lokalnih autora nude upravo ono što podrazumijeva brendiranje: originalno pripovijedanje o odredištu. S obzirom na to da je hrvatska kultura ograničena jezičnom barijerom, prva pretpostavka kulturnoga brendiranja ostvariti je prevođenje tekstova.
Drugim riječima, smatrate da bi gradovi i županije trebali prevoditi tekstove vlastitih autora?
– Trenutačno ne vidim drugo rješenje jer Ministarstvo kulture iznimno skromno sufinancira prijevode domaćih autora. Ostvarivanje „idejnog brendiga“ (engl. mind share) znači zadržavanje usmjerenosti korisnika na proizvod ili uslugu. Promatra li se kultura određenog mjesta kao „proizvod“ na koji je potrebno usmjeriti pozornost šire zajednice nemoguće je poslati poruku i zadržati usmjerenost bez njezina prijevoda.
Nedavno ste primili nagradu FUL KULTURNO.
– Institut Andizet dobitnikom je nagrade za događaj koji je promovirao dijelove hrvatske kulture uz pomoć većeg broja izražajnih sredstava, a sve što je umjetnički prikazano prevedeno je na engleski te prikazano u Narodnoj Republici Kini i u drugim državama svijeta. Takvim pristupom prevladali smo jezičnu granicu koja nas razdvaja od onih koji su zainteresirani za upoznavanje hrvatske kulture. Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta.
Ne mislite li da su naše kulturne i tradicijske karakteristike komplicirane za razumijevanje?
– Globalno doba s jedne strane podrazumijeva da se na svakom dijelu svijeta mogu pronaći istovjetni proizvodi pa tako i istovjetni, odnosno, razumljivi kulturni predlošci. S druge strane, ono što je u vrhu potražnje upravo je originalnost, autentičnost i samosvojnost. Tu smo u velikoj prednosti jer posjedujemo dugu, kontinuiranu kulturnu tradiciju. Otvorimo li ju upoznavanju svjetskoj javnosti mišljenja sam kako ćemo uspješno brendirati prostore na kojima je nastajala.
Koja bi bila Vaša preporuka uspješnog kulturnog brendiranja?
– Izdvojiti tekstove domaćih autora koji raznoliko i uvjerljivo opisuju lokalnu kulturu, osigurati im prijevode i javnu vidljivost u širem smislu te uskladiti marketinške i organizacijske aktivnosti. Kao i kod drugih važnih i velikih projekata, rješenja se nalaze nadohvat ruke, a inovativna rješenja pozivnica su sama po sebi za investitore, nakladnike i brojene druge promotore. Kultura je jedini kapitalni resurs koji se umnaža korištenjem, a svako korištenje kulturnog resursa svoje ishodište ima u pisanoj riječi.

Narcisa Vekić

Izvor: Glas Slavonije (četvrtak, 16.8.2018.)

Na druženju slikara Likovne kolonije Tvrđa, koja se već 10. godinu održava na terasi uz Bastion, uručena je zahvalnica osječkog Ogranka Matice hrvatske osnivaču i voditelju kolonije Igoru Vrandečiću za uspješnu suradnju. Zahvalnicu mu je uručio tajnik Ogranka Josip Cvenić. Svi dosadašnji radovi nastali na koloniji darovani su brojnim humanitarnim organizacijama.

D.Kć.

Izvor: Glas Slavonije (ponedjeljak 30.7.2018.)

Urednici su na promociji upozorili na vrijednost znanstvenog diskursa K. Purgara

U prostorijama osječkog Ogranka Matice hrvatske predstavljen je najnoviji broj časopisa za književnost i kulturu Književna revija koji se ulaskom u 58. godište kontinuiranog objavljivanja svrstava u probranu skupinu najdugovječnijih suvremenih hrvatskih publikacija posvećenih primarno umjetnosti i kulturi, a zatim i humanističkim znanostima te znanosti o umjetnosti.

Uredništvo časopisa, koje čine Ivan Trojan i Tatjana Ileš, novi je broj gradilo na temelju slikarskog rada Julija Knifera, stoga ne čudi naslovljavanje središnjeg dijela časopisa – Meandar.
Urednici su tijekom promocije upozorili na vrijednost znanstvenog diskursa Krešimira Purgara, koji u uvodnom članku “Julije Knifer, apstrakcija i otvoreno djelo”, na primjeru Kniferove umjetničke geste iznalazi granice tumačenja u semiotici i povijesti umjetnosti.
– Budući da osječka Matica hrvatska, odnosno Književna revija, aktivno surađuje sa svim sastavnicama Sveučilišta J. J. Strossmayera, posebice onima humanističkoga, društvenoga i umjetničkoga predznaka, a kada je u fokusu Julije Knifer, interakcija s novousustavljenom Akademijom za umjetnost i kulturu očekivana je. Realizirana je kroz objavu rezultata okruglog stola u sklopu Dana Julija Knifera u organizaciji AUK-a, na kojem su sudjelovali moderator Igor Gajin te istaknuti umjetnici i proučavatelji umjetnosti Krešimir Purgar, Igor Loinjak, Dubravko Mataković i Goran Lišnjić.
Sudionici su raspravljali o intrigantnoj korespondenciji Knifera i Stravinskog u smislu kreativnog utjecaja zvuka kakav je bio karakterističan za Stravinskog na identitet Kniferova stila, a preko toga i o fenomenu općenite utjecajnosti glazbe kao nadahnuća za stvaralaštvo u ostalim umjetničkim područjima – kaže urednik Revije Ivan Trojan.
Uz novi broj Književne revije, na konferenciji za novinare predstavljena je i nova knjiga u izdanju osječkog Ogranka, autorice dr. Marije Erl Šafar, a nosi naziv “Razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj”. Jedinstvena je to publikacija iz područja knjižničarstva, doktorski rad ove mlade osječke znanstvenice, ali i sveučilišni udžbenik. Dosadašnja profesorica na Odjelu za kulturologiju, od jeseni će predavati knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Posljedica je to ukidanja Odjela za kultulrogiju, koji je dijelom pripojen novoj instituciji – Akademiji za umjetnost i kulturu Osijek. Svečana promocija nove knjige i udžbenika dr. Marije Erl bit će u rujnu.

RIJEKA – Dugogodišnja aktivna uloga ogranaka Matice hrvatske u Slavoniji i Baranji potvrđena je na nedavnoj Izbornoj skupštini. Uz znatno pomlađivanje svih upravljajućih tijela, značajnu ulogu imali su izaslanici iz Slavonije i Baranje. Za jednog od potpredsjednika izabran je prof. Luka Šeput, dugogodišnji urednik Vijenca i jedan od najmlađih Matičinih dužnosnika u povijesti (rođeni Osječanin).
U izborima za Glavni odbor, kao najvažnije Matičino tijelo, najviše glasova dobio je predsjednik osječkog Ogranka Ivica Završki, a na listi ostalih kandidata bio je i Slavonac Miro Gavran, rođen u Novoj Gradiški.
Da su čelnici MH iz istočne Hrvatske bitni za uspješan rad te organizacije potvrda je i izbor upravljačkih tijela mladog Petara Tokića iz Belog Manastira (prvi Baranjac u Glavnom oboru), a izabrani su i Lidija Miletić, predsjednica Ogranka u Vukovaru i Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka u Vinkovcima. Na Skupštini je za knjigu Osječanina Miljenka Brekala “Slatinska kronika Domovinskog rata” osječki Ogranak dobio Srebrnu povelju MH.
Dosadašnji predsjednik akad. Stjepan Damjanović (prvi Slavonac na toj funkciji, rođen u Strizivojni), unatoč nagovaranjima svih izaslanika, odlučio je ne kandidirati se za drugi mandat. Za novog je predsjednika velikom većinom glasova izabran prof. dr. Stipe Botica.
Izborna je skupština održana u Rijeci, a sudjelovalo je 200 izaslanika iz Hrvatske, BiH, Vojvodine, Mađarske i svih kontinenata.

N.Vek.

Izvor: Glas Slavonije (petak, 27.7.2018.)

Izdavačka djelatnost jedna je od najznačajnijih djelatnosti osječkog Ogranka Matice hrvatske, a osim Književne revije, izdavači su i brojnih književnih djela. Ta će aktivnost biti nastavljena i u 2019. pa pozivaju autore da prijave svoje nove radove.
– Kada je ljeto kalendarski na vrhuncu, Osječani na odmoru, tada fondovi raspisuju natječaje za iduću godinu. Tako je Ministarstvo kulture upravo raspisalo natječaj za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2019. Pod istim će naslovom za područje grada natječaj uskoro raspisati i Grad Osijek. Ustanove kulture za tu priliku uvijek ostave dežurne “programere” da se jave na takve pozive. U istoj je poziciji i Ogranak MH Osijek, koji već planira programe za 2019. Kako je osnovna djelatnost Ogranka nakladništvo, treba pripremiti program za najstariji časopis od Iloka do Zagreba, Književnu reviju, koja će nagodinu ući u 58. godinu izlaženja. Drugi važan program je tiskanje knjiga. Zato Ogranak poziva autore, književne i znanstvene da se jave na adrese, elektronske i klasične, ako imaju rukopis u pripremi za iduću godinu, jer je za ovu priliku važno dati nakladniku; naslov, kratak opis rukopisa i planirani opseg budućeg rukopisa. Naravno, ako autori imaju gotov rukopis, najbolje je odmah ga predati izdavaču Matici hrvatskoj Ogranak Osijek – kaže tajnik Ogranka, Josip Cvenić.
Prijave se mogu poslati na adresu Ogranak MH Osijek, Strossmayerova 1 ili mejlom na matica-hrvatska@os.t-com.hr.

N.Vek.

Izvor: Glas Slavonije (utorak, 24.7.2018.)