Monthly Archives: ožujak 2017

U petak 24. ožujka 2017. u Svečanoj je dvorani Filozofskoga fakulteta u Osijeku održana radionica „S Kandžijom Osjekanovićem nema labavo: vadimo rep(u) jezik iz (kon)teksta“, i to u organizaciji Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku i Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. U radionici su sudjelovali: prof. dr. sc. Milica Lukić, organizatorica radionice, Stjepko Galović Kandžija, glazbenik, dr. sc. Vera Blažević Krezić, moderatorica, Domagoj Đuras i Matej Magdika, studenti prve godine jednopredmetnoga preddiplomskog studija hrvatskoga jezika i književnosti, ali i publika koja je svojim komentarima, pitanjima i primjerima osvježila našu petkovnu radionicu.

U pozdravnome govoru prof. dr. sc. Milica Lukić istaknula je kako smo još uvijek u Mjesecu hrvatskoga jezika – iako je on službeno završio obilježavanjem 50. obljetnice objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (17. ožujka 2017.) – te kako smo u okviru programa koji mu je posvećen dosada govorili o hrvatskome standardnom jeziku, slavonskome ili šokačkome našemu svagdašnjem, hrvatskim pismima u prošlosti i sadašnjosti, a tomu mozaiku još je preostalo dodati detalj posvećen gradskim govorima i žargonu, odnosno njihovu životu u popularnoj (hrvatskoj) glazbi, napose reperskoj. Dr. sc. Vera Blažević Krezić, poslijedoktorandica, pripremila je uvodno izlaganje kao funkcionalnu motivaciju za razgovor i radionicu s našim gostom. Ono je bilo praćeno odgovarajućim slikokazom koji je metodološki podržao radioničku atmosferu donoseći istaknute primjere iz jezičnoga korpusa tekstova reperske glazbe ne samo našega gosta nego i šire te primjenom deduktivne metode omogućio svima koji su u radionici sudjelovali zalihosni kontekst cilj kojega je bio priprema za praktični dio radionice. U radioničkoj je uvertiri usto naglašeno kako osječki reper Stjepko Galović već petnaest godina ostavlja značajan trag na hrvatskoj glazbenoj (hip-hop) sceni. Nadimak i/ili „prišvarak“ Kandžija (kao turcizam duboko ukorijenjen u slavonski dijalekt) od samih se početaka pripisuje jednomu od najboljih „fristajlera“ u Hrvatskoj, što je naziv za repera koji slaže rime bez pripreme. Bio je to prvi korak u njegovu glazbenome djelovanju. Zbog svojih specifičnih rima dobio je i nadimak Rimokatolik, a njegove su pjesme (p)ostale pravi hitovi. Godine 2007. okupio je prateće glazbenike i nazvao ih „Gole žene“. Godine 2009. snimio je prvi album „Narodnjaci”, a nakon njega objavio je niz pjesama s diskografskih izdanja „Koktel od rakije“, „Zlatne žbice”, „Dvojezična ploča”, „Folder s golim ženama” i „Nema labavo“. Svoje su mjesto u skladnim (tekućim) rimama njegova reperskoga izričaja pronašli lokalni moćnici, afere, migrantska kriza, vjerski fanatizam, odljev mozgova i ostala dnevnopolitička pitanja, ali i hrvatski, ponajprije slavonski (šokački) običaji kao i način na koji su se oni povezali s elementima urbane slavonske – osječke – kulture i njezinim (sup)kulturnim skupinama.

Sudionici radionice u praktičnome su dijelu – komentirajući odabrane Kandžijine stihove kao što su „kredit u švicarcima, glava u čvarcima“, „zna nas svaka čaršija, Gole žene golije nego Kim Kardashian“, „samo kupole, svodovi, brodski podovi, kule, kapelice, svemirski slavonski brodovi“, „mi amore, ova Drava mi je more“, „zlatne žice, likovi sa sela što rukama mašu ko kmice“, „lega, buraz, bracika, kruva masti feat. paprika“ i dr. – zaključili kako su tekstovi Kandžijinih pjesama pravi jezični spomenik osječkomu gradskom govoru na svim jezičnim razinama te kako obiluju zanimljivim usporedbama i metaforama, značenjskim preoblikama, domišljatim spojevima tuđica (napose anglizama) i dijalektizama, međujezičnim rimama i sličnim (ludičkim) postupcima koji čine njegov jezičnostilski izričaj zahvalnim za urbanodijalektološku – šire i sociolingvističku te sociostilističku – analizu.

Na samome kraju Kandžija je okupljenima pročitao ulomak iz svoje nove pjesme, a „bacio je“ i jedan „fristajl“ na temu drevnoga slavenskog i hrvatskog pisma – glagoljice. Marljivi sudionici i polaznici radionice nastavili su se družiti kod bogate trpeze kušajući slavonska „ića i pića“ koja je Kandžija opjevao – „kruva, masti, paprike“, „paradajza i slanine“, „sok od bazge“ te „koktel od rakije“.
Slavica Grgić, magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti, autorica je fotografija kojima je zabilježena radionička atmosfera i naš nastavničko-studentsko-obožavateljski susret s Kandžijom.

Odjel za hrvatski jezik Matice hrvatske u Osijeku i Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku sudjelovali su u organizaciji i izvedbi znanstveno-stručnoga skupa „Hrvatski jezik u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti“ koji se u okviru V. Dana Josipa Kozarca održao u Lipovljanima 17. ožujka 2017. Tim je danom i činom svečano obilježena 50. obljetnica objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika kao i završetak Mjeseca hrvatskoga jezika (21. veljače 2017. – 17. ožujka 2017.) te Dana hrvatskoga jezika (11. ožujka 2017. – 17. ožujka 2017.).

Općina Lipovljani kao domaćin svake godine upriličuje znanstveno-stručni skup Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima. Skup je tako postao dijelom programa kojim se u Lipovljanima obilježavaju Dani Općine Lipovljani, Dan Župe Sv. Josipa i Dan Osnovne škole Josipa Kozarca. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku jedan je od suorganizatora skupa, a radno sudjeluje na skupu svake druge godine s jezičnim i/ili književnim temama. Šumarske su teme također zastupljene svake druge godine, a njih organizira Šumarski fakultet u Zagrebu. Budući da je prošle godine skup ispunila tema iz šumarstva, ove, 2017. godine, tema je skupa jezična i književna. Osim Općine Lipovljani, Filozofskoga fakulteta u Osijeku i Ogranka Matice hrvatske u Osijeku (Odjel za hrvatski jezik), suorganizatori su Šumarski fakultet u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Centar za znanstveni rad u Vinkovcima), Učiteljski fakultet u Zagrebu, Hrvatske šume i Institut za arheologiju u Zagrebu.

Program je započeo otvaranjem izložbe „Šuma okom šumara“ u Narodnoj knjižnici i čitaonici Lipovljani (Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Zagreb). Sudionici programa potom su se zaputili u Upravnu zgradu Šumarije Lipovljani u kojoj se nalazi Soba Josipa Kozarca, izložbena prostorija s predmetima iz druge polovice 19. stoljeća, odnosno iz vremena koje je Josip Kozarac proveo kao šumar i kao književnik u Lipovljanima pomladivši tisuće hektara površine sadnjom mladica hrasta lužnjaka.

Radni dio znanstveno-stručnoga skupa započeo je u 11:30, a svečano su ga otvorili organizatori: Josip Krajči, predsjednik Matice slovačke u Lipovljanima, Mario Ribar, načelnik Općine Lipovljani, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Milica Lukić, u ime dekanice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Loretane Farkaš, u trajnome zvanju, te kao voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju i voditeljica Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Svojim su izlaganjima o povijesti i sadašnjosti hrvatskoga jezika u Slavoniji program skupa upotpunili prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, u trajnome zvanju, predsjednica Organizacijskoga odbora znanstveno-stručnoga skupa „Hrvatski jezik u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti“, prof. dr. sc. Anica Bilić, prof. dr. sc. Milica Lukić, doc. dr. sc. Silvija Ćurak, dr. sc. Vera Blažević Krezić, poslijedoktorandica, i Tena Babić Sesar, znanstvena novakinja – asistentica. Okupljeni su pozorno slušali referate o jeziku i stilu romana i novela Josipa Kozarca kao i o njegovim nasljednicima u okviru šokačkoga književnog korpusa (Mara Švel-Gamiršek, Pavao Petričević i dr.), a jednako su se zanimljivima pokazale teme o gradišćanskohrvatskome jeziku, povezanosti Josipa Kozarca i Ivana Sergejeviča Turgenjeva, govoru Budrovaca i Đakovačkih Selaca. Domaćini su izvrsne seminarske radove studenata hrvatskoga jezika i književnosti pri Filozofskome fakultetu u Osijeku – Monike Pejičić, Tajane Šestak i Igora Kretonića – nagradili novčanom nagradom i priznanjem. Nagrađeni su studentski radovi oblikovani pod mentorskim vodstvom i na seminarima prof. dr. sc. Loretane Farkaš, u trajnome zvanju, doc. dr. sc. Marice Liović i doc. dr. sc. Silvije Ćurak. Upravo je podjelom priznanja svim sudionicima skupa i Svečanom sjednicom u povodu obilježavanja Dana Općine Lipovljani zaokruženo radno i ugodno ozračje našega boravka u Lipovljanima, a sudionici programa druženje su nastavili na zajedničkome objedu koji je organizirao Šumarski fakultet iz Zagreba na Opekama u svojim terenskim prostorijama.

Osječka je Matica u tome ozračju svoja izdanja darovala lipovljanskoj Knjižnici te organizatorima, a bogato je knjigovno uzdarje osječkoj Matici došlo od novljanske Matice i njezina predsjednika Alojza Buljana.

Odjel za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku

i

Filozofski fakultet u Osijeku

pozivaju Vas na radionicu

„S Kandžijom Osjekanovićem nema labavo: vadimo rep(u) jezik iz (kon)teksta“

u petak 24. ožujka 2017. u 14 sati

u Svečanoj dvorani Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

U radionici sudjeluju:

prof. dr. sc. Milica Lukić,

Stjepko Galović Kandžija,

dr. sc. Vera Blažević Krezić,

Domagoj Đuras, student,

Matej Magdika, student.

Nakon izložbe u holu Gradske i sveučilišne knjižnice u povodu 175 godina osnivanja Matice hrvatske, u lijevom ulaznom holu otvorena je izložba u povodu 55. obljetnice obnove rada osječkog ogranka. Na otvaranju izložbe uz domaćine Svjetlanu Mokriš i autora izložbe Sinišu Petkovića, o radu Matice hrvatske i posebice Ogranka Osijek, govorili su predsjednik osječkog Ogranka MH Ivica Završki i osječki književnik i tajnik Ogranka Josip Cvenić.

U vitrinama, koje mogu pogledati svi posjetitelji GISKO-a, našle su se publikacije iz najznačajnijih područja djelovanja osječkog ogranka. Uz izdanja iz područja književnosti tu je i stručna litetarura, biblioteka Neotradicija, desetak brojeva Književne revije i ostala izdanja. Na izložbi se, kako je rekao Josip Cvenić, nalazi samo simboličan broj od stotine izdanja, no među njima su zapažena djela Ive Mažurana, Ante Gardaša, Stjepana Tomaša, Tomislava Žigmanova, Gorana Rema. Ane Lederer, Helene Sablić Tomić, Zlatka Kramarića, Ružice Pšihistal, Davora Špišića i drugih. Sve se te knjige mogu posuditi u osječkom GISKO-u. D.Kć.

Među predavanjima, radionicama i predstavljanjima kojima se u Osijeku obilježavaju datumi značajni za povijest (i sadašnjost) hrvatskoga jezika, književnosti i kulture (Međunarodni dan materinskoga jezika, obljetnica tiskanja prve hrvatske glagoljicom otisnute knjige, Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika i dr.), i to kroz čitav Mjesec hrvatskoga jezika, pravo je osvježenje bila radionica „Oslikajmo svijet glagoljicom!“ koju je u utorak 28. veljače 2017. održala Marija Lesandrić, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave i doktorandica 3. godine Poslijediplomskoga doktorskog studija „Pedagogija i kultura suvremene škole“ na Filozofskome fakultetu u Osijeku.

Nositeljica aktivnosti prof. dr. sc. Milica Lukić programu je obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika osigurala institucionalnu podršku povezujući s jedne strane Odjel za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku i Katedru za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a združujući s druge strane kulturu, znanost i umjetnost u program ispunjen raznovrsnim, interdisciplinarnim i među Osječanima po svojoj kvaliteti prepoznatim aktivnostima.

U svojim su uvodnim slovima na spomenutoj radionici gospodin Josip Cvenić, tajnik i urednik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, i prof. dr. sc. Milica Lukić pojasnili o kakvome je programu i suradnji riječ naglasivši kako u Mjesecu i Danima hrvatskoga jezika ne smijemo zapostaviti ni svoje materinsko pismo – glagoljicu.

Upisano u temelje hrvatskoga kulturnog identiteta, to nematerijalno (pismovno) kulturno dobro i čitava glagoljaška kultura na njemu izgrađena zaslužuju postati dijelom naše suvremenosti, što postižemo popularizacijom glagoljice i tema iz hrvatskoga glagoljaštva, ponajprije kroz umjetnički izričaj, te njihovom ugradnjom u odgojno-obrazovni rad na svim razinama.

Marija Lesandrić sa svojim je učenicima i kolegama iz Područne škole Marinci, koja je u sastavu Osnovne škole Zrinskih u Nuštru, glagoljicom premrežila raznovrsne nastavne i izvannastavne aktivnosti koje su urodile mnogim plodovima i novim projektima. Stoga je u prvome dijelu radionice „Oslikajmo svijet glagoljicom!“ polaznike upoznala s nekim nagrađenim učeničkim likovnim radovima i suvenirima s motivima glagoljičkih slova. Među njima posebno mjesto zauzimaju učenički radovi koji su ostvarili zapažen uspjeh na 16. Međunarodnome likovnom natjecanju „Glagoljica u dječjem oku i srcu“ 2016. godine. Polaznike radionice posebno su razveselile i raznježile fotografije i videozapisi raspjevanih, glagoljicom okićenih, malenih slavonskih glagoljaša – gagulana – iz Marinaca koji su pobijedili na nedavno održanoj Pokladnoj povorci u Vinkovcima.

U drugome dijelu radionice Marija Lesandrić s polaznicima je provela nekoliko autorskih igara i metodičkih postupaka inspiriranih glagoljicom (igra pamtilica, igra slagalica, radni nalozi i dr.) nakon kojih su se okupljeni i sami okušali u oslikavanju i oblikovanju glagoljičkih slova i suvenira uz pomoć različitih likovnih tehnika i materijala – kolaž, glina, flomaster, novine, boja itd.

Neki stari i neki novi prijatelji glagoljice u zanosu su kreativnoga izražavanja pohvalili darovitost i predanost kolegice Lesandrić veseleći se budućim susretima i suradnji!