Daily Archives: 7. siječnja 2018.

U lijepo posjećenoj Knjižari Nova, vedar je književni kraj prošle godine označio program predstavljanja dviju knjiga dvoje autora Rem. Program je započeo najavom odsuća izvedbe Bowieve pjesme “Heroes”, koju je trebao otpjevati Senio Lešnjaković, legenda novog vala, spriječen kopenhaškom potragom za poslom. Tema su večeri knjiga priča “Zlatna hrvatska mladež” Paule Rem, i Pauline pjesme u prozi – Ja sam Saga, Gorana Rema.

A zašto su važni heroji, ta konkretna pjesma i njezini navodnici, razjasnilo se tijekom večeri uz vođenje Igora Gajina i uz početnu konstataciju da je Paulina nova knjiga, plod velike promjene u odnosu na dva romana od prije devet godina, uz posebnu i raznovrsnu igru tonom infantilizma.

Sve je osvijetlila Sanja Jukić, urednica Pauline knjige te pogovarateljice druge koja je predstavljena te večeri. Upozorila je da Paulin ton infantilizma iz prvih knjiga još naoko čuva povjerenje u junake, koji mogu spasiti dan, a sada je ta samoobmana demistificirana, heroji su dio svakodevno izmanipulirane zbilje, pa je igraća svijest priča smještena visoko u meta pozicije, u naslov s navodnicima, pa zatim u podnaslov koji je dvostruko odmaknuo vlastiti sadržaj od referencijalnog razumijevanja. Podnaslov “žanr: snovi od 2002. do 2012. (kratke priče)” je mudro iskoristio priliku da nipošto ne pomislimo na autobiografski postupak. Igra visoke refleksivnosti naslova nastavlja se i u naslovima 11 poglavlja ove knjige, a ni naslovi samih pojedinih priča nisu ništa manje meta-zaigrani.

Uz to, knjiga je i uokvirena dvjema najkraćim pričama, pa je konceptnost knjige stalno vedro aktivna. Naslov je u navodnicima, jer upotrebljava sintagmu rastrošenu po žutim medijima, wikipediji i sociološkom opisu, stoga je, umjesto kao čak manifest jedne pojave ovdje prisutna gesta sofisticiranog odbačaja.

Goranova je knjiga – nastavila je Jukić – reklama Paulinoj knjizi, jedan vremenski paradoksni i nerealani dijalog, kako to podvlači pogovaratelj Pauline knjige Luka Bekavac. A gustoću samostalnosti čuva perspektiva detektivke Sage, koja se svojim prelucidnim autizmom preselila iz skandinavske serije Most u podnaslov Goranove Knjige. Ta knjiga rado odmiče njegovo vlastito autorstvo, to joj je procesualni postupak.

Gajin je potom pozvao nakladnika i suurednika obiju knjiga Branka Čegeca komentirati odnos prema dvjema knjigama u kojima je Paula i autorica cijele jedne ali i fikcijska autorica druge. Goranu je to deseta knjiga lirike i što se tu dogodilo? A koliko, opet kod Paule, ima nastavljanja “kvorumaštva”? Rade li nešto slično drugi hrvatski mlađi autori?

Meni je Goranova knjiga prije svega knjiga odlične poezije. Svojom diskontinuiranošću u njegovu opusu – pokazuje da Rem nije ušao u dekadni broj kao kraj bilo čega. Tako je ona sjela u korice u zadnji čas – doslovce umjesto Removih sabranih pjesama! A Paulina je knjiga – proza kakvu ne piše nitko kod nas, distopijska s mogućim stvarnosnim ključem i puno medijskih vrpci koje su njoj naprosto pretpostavkom i predzadanim stanjem a ne eksperimentnim poljem. Kvorumaštvo želi nastavljati npr. Sven Popović, od mlađih autora, a Pauli je to samo predstanje, ne i interes.

Nakon Meandrova urednika Čegeca, Ivan je Trojan istaknuo da je Paulina knjiga nagrađenička iz Matičinih anonimnih natječaja. Grafički urednik Krešimir Rezo je kreirao! Odličan je rad s Paulom izvela urednica Jukić, s kojom je autorica provela kreativne nizove usklađivanja kompozicije rukopisa, u savršeni uredničko-autorski odnos. Čegec je raspoloženo ušao u sunakladu Pauline knjige, kako bi, finim konceptom, bila blizu knjizi Gorana Rema, ali i ukupnoj Sceni.

U finalu je programa Paula Rem rekla da uz današnju okruženost masovnim medijima, znamo da ne postoji nijedna priča koja već negdje nije napisana. Jedino moguće autorsko djelovanje je zapravo skupljanje dostupnih materijala i stavljanje već postojećeg u nove kon-tektste. Kao što umjetnik Ivan Faktor godinama snima materijale i kasnije gradi u filmove, tako su i ovi tekstovi kao snimci snova nastajali tijekom deset godina, a tek s odmakom od pet godina su komponirani u sadašnje stanje.

A Bekavac piše o tom da su snovi taj materijal a-dnevnika, pitao je Gajin? Teorija je da su snovi zapravo impresije koje primamo u budnom stanju i skladištimo u podsvijest. Baš zbog neprestane okruženosti medijima, većina tih impresija dolazi iz medijske prezentacije stvarnosti. Međutim, znamo, postoje 2-3 svjetske novinske agencije koje svaki dan odabiru stotinjak vijesti iz cijelog svijeta i šalju ih nacionalnim agencijama, također određujući na koji način će se odabrane teme prezentirati. Većinom se radi o prepojednostavljenim fragmentima koji se vode tržišnim kriterijem senzacionalizma. Nama nikad nije dostupna cjelovita slika stvarnosti, nego samo fragmentirane medijske konstrukcije koje su više nalik snovima nego stvarnosti. Kao u filmu Matrix, sanjači prihvaćaju snove koji im se predstavljaju kao stvarnost i uloge koje su im dodijeljene u tim snovima, bez da postavljaju pitanje tko su oni zapravo i u kojoj se stvarnosti nalazi njihov pravi identitet.

Goran je Rem dodao kako je, svojom knjigom, s užitkom po prvi puta integralno iskušao postupak ready madea, izlažući fragmente iz Paulinih priča, izmještene iz njenih naracija u, kako piše Bekavac, hijeroglifičnost, ili – u tekstne igračke, reklame, zagonetke. N.Vekić

Izvor: Glas Slavonije (utorak, 2.1.2018.)

2018. monografija kao (za)hvala svim članovima Ogranka Osijek

Jednom od najproduktivnijih nakladničkih godina osječkog Ogranka Matice hrvatske ocijenio je ovu njezin predsjednik Ivica Završki, a to znači čak 13 naslova, otisnutih samostalno, ili u suradnji s drugim nakladnicima i to uglavnom s fokusom na osječke i slavonske autore. Nadaju se da će tu uzlaznu putanju zadržati i u sljedećoj godini kao jedini nakladnik istočno od Zagreba. Kao posebno važan projekt 2017. na jučerašnjoj je konferenciji za novinare Predsjedništvo istaknulo objavljivanje dvotomne Osječke čitanke, hrestomatiju suvremene osječke književnosti, dok će 2018. svakako obilježiti monografija Ogranka, zbornik radova kao zahvala svih zaslužnim članovima koji su tijekom desetljeća osječku Maticu hrvatsku održavali živom i aktivnom.

U znaku 175. rođendana središnjice protekla je ova 2017., a osječki Ogranak broji samo nešto manje godina, jer svoje početke vežu uz osnivanje u Osijeku 1843./44. god., po uzoru na druge gradove u Hrvatskoj, prve narodne, “Ilirske” čitaonice (zapravo preteče buduće Gradske knjižnice).

Važan u nakladništvu Ogranka je časopis Književna revija koji već osam godina uređuje doc. dr. sc. Ivan Trojan, s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Svjetlo dana 2017. ugledala su četiri broja, od kojih je jedan bio posvećen suvremenoj rumunjskoj prozi, a 2018. otvorit će broj posvećen bosanskohercegovačkoj, koji će ostvariti u suradnji sa sarajevskim časopisom Život, koji uređuje Almir Bašović. Zadovoljan je urednik Trojan potporom Ministarstva kulture koje ih je prepoznalo kao jedan od najboljih hrvatskih književnih časopisa, što im je dobrodošao vjetar u krila.

Nimalo zadovoljni financijskom potporom MK nisu ni predsjednik Završki, kao ni tajnik Josip Cvenić, jer, osim što ne podupiru nakladništvo Ogranka, ne otkupljuju ni objavljene naslove. Grad Osijek im je dao isti iznos kao i prošle godine, OBŽ će tek rapsisati natječaj za dodjelu sredstava pa se osječki ‘matičari’ nadaju da ne će ostati kratkih rukava.

Nadu svakako polažu i brojno članstvo, kojih je u ovom trenutku ima više od 320.

– Naglasak u radu Ogranka je na podmlađivanju članstva – ponosan je Završki ne samo na tu brojku, nego i na rezultate svih matičinih Odjela i njihovih voditelja, posebice jer sve rade volonterski i dragovoljno. Među zaslužnim članovima je i Stjepan Tomaš, književnik koji je u Ogranku od obnoviteljske skupštine (1990.). Situacija za knjigu, pa stoga i Ogranak, kaže Tomaš, nikad nije bila gora. Financijskom situacijom sigurno nisu prezadovoljni ni ostali odjeli i voditelji, puni planova i ideja.

Tako prof. dr. sc. Antun Tucak, voditelj odjela za baštinu, kani iz zaborava izvući znamenite Osječane na osječkim grobljima, ali i obnoviti srušene bedeme, vrtove… Čelni čovjek Odjela za sociologiju, prof. dr. sc. Miljenko Brekalo (Institut društvenih djelatnosti “Ivo Pilar”), najavio je 4. Međunarodni znanstveni skup posvećen Domovinskm ratu, koji će se u Osijeku održati 30. siječnja, a zbornik s 3. skupa upravo je oko Božića izišao iz tiska. N.Vekić

Izvor: Glas Slavonije (petak, 29.12.2017.)