Ogranak Matice hrvatske u Osijeku
i
Odjel za kulturologiju, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
pozivaju Vas na
izložbu kataloga Slavonskih biennala (Biennala Slavonaca)
28. studenoga u 18 sati
Odjel za kulturologiju (knjižnica), Trg Svetog Trojstva 3
Objavljeno na Naslovna, Odjel za interdisciplinarnu kulturu
Efektnim i zanimljivim videoperformansom nazvanim “Diptih/triptih” doc. art. Anđelka Mrkonjića, održanim u Laboratoriju za medijsku kulturu, počeo je program Odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku koji se održava u sklopu Dana Matice hrvatske – ogranak Osijek.
Intrigantan postav uključivao je projekciju dva videouratka te postament s knjigom, prigodno nazvanom „Ne>vidljiva knjiga“, kao zbirkom ili objektom hipervizualizirane poezije pisane crnim flomasterom na paus papiru, koju su posjetitelji mogli listati. Oba videorada projicirana su paralelno u istom trajanju od tri minute, vrteći se u tzv. petlji (loop). Knjiga je pak podrazumijevala interakciju s publikom, uvlačeći gledatelja u složenu semantiku komunikacije s poetskim, odnosno likovnim tekstom.
Dva videorada nose nazive “Dnevni poetski krajolik” i “Noćni poetski krajolik”. Drugi je snimljen u dvorištu Mrkonjićeve kuće, referirajući se na strategiju osobnog, intimnog, individualnog čitanja u različitim smjerovima (okomito, dijagonalno, spiralno) i ulaženja u tekst. Dnevni poetski krajolik, pak, referira se na slušatelja/čitatelja, a snimljen je na Trgu Ante Starčevića, odnosno na balkonu hotela Central te podrazumijeva javnu komunikaciju/čitanje. T. Levak
Objavljeno na Naslovna, Odjel za interdisciplinarnu kulturu
U nastavku bogatog programa “Odjel za kulturologiju na Danima Matice hrvatske 2016.” u Laboratoriju za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju u Osijeku održana je projekcija kratkog filma “Đokica čita pm3x pjesme golubovima” autora doc. art. Anđelka Mrkonjića, a snimatelj i montažer bio je Bojan Draksler.
Poseban gost projekcije bio je Dragan Zvonarić Đokica, osječka gradska legenda iz stare gradske jezgre Tvrđe, koji je i glavni lik ovog kratkog, ali efektnog filmskog uratka. U njemu je Đokica prikazan u njegovoj, kako je naglasio, svakodnevnoj radnji – druženju s golubovima na osječkoj promenadi.
“Svaki dan bar neko vrijeme provedem s pticama, većinom golubovima. Oni su moji prijatelji i ja sam njihov. Ja sam, na neki način, ‘šaptač pticama’. S njima se dobro osjećam. I to je to”, kratko i jednostavno objasnio je Đokica okupljenima. Kratko izlaganje o filmu pak održao je doc. dr. sc. Vladimir Rismondo, predsjednik Katedre za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju. “Siže ovog filma je jednostavan, ali su poruke složene i višeznačne. Između ostaloga, ovaj film je autorefleksivan. Naime, u Mrkonjićevu filmu Đokica golubovima čita Mrkonjićeve pjesme iz zbirke ‘Alta i Mira’. Drugim riječima – Mrkonjić se referira na Mrkonjića“, kazao je, među ostalim, Rismondo.
Autor, inače zamjenik pročelnice Odjela za kulturologiju, pak objasnio je nazočnima da su posrijedi tzv. protomatrixcrtopisne pjesme. “Posrijedi je hipervizualizirana poezija. Ona iskazuje neki mogući predbudući jezik koji se trenutačno zadovoljava biti predsustavom/ potencijom. Njemu je semantički sloj gotovo potpuno ispražnjen, tek isključivo individualna interpretacija, odnosno čitanje ‘teksta’ nudi neku malu mogućnost semantičkog ‘punjenja’ ili ‘čitanja’, ali bez potrebe za jasnom granicom čitljivog i nečitljivog teksta“, istaknuo je autor, a Đokica je nasmijao nazočne priznanjem kako nije pročitao sve pjesme. Program Odjela za kulturologiju u okviru Dana Matice hrvatske uključuje još niz zanimljivih kulturnih događanja, a završava 12. prosinca. T. Levak
Objavljeno na Naslovna, Odjel za interdisciplinarnu kulturu
U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, s neočekivano mnogo zainteresiranih, u sklopu Dana MH Osijek održan je okrugli stol pod nazivom “Sigetska bitka i Nikola Šubić Zrinski u kulturnom pamćenju Hrvata i Mađara”. Doprinos je to 450. obljetnici Sigetske bitke čije se manifestacije tijekom cijele ove godine održavaju u Hrvatskoj, a još mnogobrojnije u Mađarskoj.
Dr. sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha govorio je o Nikoli Šubiću Zrinskom u kulturnom pamćenju Mađara, dr. sc. Denis Njari iz Szombathelyja 
(Mađarska), govorio je o vojno-taktičkom značenju Sigetske bitke i simboličkoj ulozi obitelji Zrinskih u političkoj povijesti Hrvata i Mađara, a mr. sc. Vladimir Kalšan iz Čakovca o obitelji Zrinski koji su pet stoljeća bili među najjačima u Europi. Razgovor je moderirala dr. sc. Ružica Pšihistal.
Dr. sc. Stjepan Blažetin (István Blazsetin), voditelj je Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu i ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, književni povjesničar, kritičar, pjesnik i prevoditelj govorio je o gledanju kroz povijest na brojnu i vrlo značajnu obitelj Zrinski u Habsburškoj monarhiji i kasnije. Gotovo svi Mađari (osim znanstvenih krugova) Zrinjske, a posebice Nikolu Šubića Zrinskog, doživljavaju kao mađarskog junaka. Nažalost, to potvrđuju i brojna književna djela nastala kao povijesni roman ili priča, ili samo inspirirane likovima iz brojne porodice Zrinskih u nekoliko generacija. Djela sežu od vremena Zrinskih (16. stoljeće) do danas. Obrana Sigeta, a kažu možda i Beča, od turske sile pod vodstvom Sulejmana II. Veličanstvenog i Mehmed-paše Sokolovića dobila je ovih godina i strip.
Dr. sc. Denis Njari, lektor hrvatskoga jezika na Pedagoškom fakultetu Dániela Berzsenija na Zapadnomađarskom sveučilištu u Szombathelyju, koji je završio diplomski studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i doktorski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o samoj bitci, te ponovio kako veću pozornost obitelji Zrinski imaju u Mađarskoj.
Mr. sc. Vladimir Kalšan, kustos Povijesnoga odjela u Muzeju Međimurja Čakovec, istražuje povijest i kulturnu povijest Međimurja te povijest obitelji Zrinski u vrijeme kada su gospodarili Međimurjem. Podsjetio je da su Zrinski (zbog tiskanja knjiga, posebice protestantskih), osnovali tiskaru nedaleko od Čakovca, pa se zbog toga i tiskarsko poduzeće iz Čakovca već desetljećima naziva ”Zrinski”.
Uz moderatoricu u diskusiju se uključilo i nekoliko posjetitelja, poneki iznenađeni količinom važnosti koju Mađari pridaju obitelji Zrinskih, a koji su u Hrvatskoj nedovoljno apostrofirani, a bili su nekoliko stoljeća jedna od najmoćnijih europskih obitelji, posebice u dijelovima zemlje uz turska područja.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za povijest
