Pojašnjenje nagrade
Povjerenstvo je odlučilo nagradu podijeliti dvama jednako kvalitetnim rukopisima i to na način da se novčana nagrada dijeli između autora nagrađenih rukopisa od kojih će prvonavedeni biti objavljen u zasebnoj knjizi, a drugonavedeni u cijelosti u već sljedećem broju časopisa „Književna revija“. Prosudbeno povjerenstvo se obvezuje sudjelovati u uredničkim poslovima pri objavljivanju rukopisa te promotorskim aktivnostima u sklopu kojih će biti održane promocije knjige odnosno časopisa odmah pri objelodanjivanju.
Brončani David
Umijeće pripovijedanja, široka lepeza nadasve zanimljivih likova koji nose radnju ovoga romana te elementi začudnosti koje autor tijelom teksta raspoređuje neočekivano, neka su od obilježja romana Brončani David.
Potraga za smislom vlastitoga postojanja te potraga za srećom kao temeljni cilj čovjekove egzistencije pokreću radnju romana koji sadržajem pa i izrazom nije uronjen u suvremenost i svakodnevlje. Autor potencijalnome čitatelju otvara prozor u neke druge, vremenski udaljenije, ali intrigantnije svjetove – živote antikvara i sakupljača umjetnina, dobrostojećih industrijalaca i njihovih obitelji, obrtnika i ljubavnika, nesretnih žena i neodlučnih muškaraca.
Prokletstvo koje sobom nosi posjedovanje jednoga umjetničkog djela usud je od kojega se ne će moći tako lako pobjeći. Roman je ovo koji će voditi u drugačije prostore – mjesta iz kojih se bježi i ona u koje se dolazi ostati, intrigantno slow štivo koje će čitatelju pružiti užitak u tekstu i osjećaj zadovoljstva dobro utrošenoga vremena u brzome svijetu u kojem živimo.
Zvala sam se Ljerka
Crnohumorna je zbirka pripovijedaka u kojoj autor vješto izrađuje i povezuje sličice jakih povijesnih momenata u Bosni i Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća trudeći se prikazati raznovrsne oblike ideoloških zastranjivanja koji rezultiraju tragičnim životnim pričama onih socijalno i klasno najnižih, a time i široj recepciji najprepoznatljivijih. Pri tom nerijetki melodramatski trenuci, postavljeni u funkciji izazivanje empatije u čitateljstva, ne doimlju se suviše patetično jer autor ne izbjegava prostorno i socijalno bojanje diskursa likova koji se upražnjuje katkada i u psovci.
Psovkom, a bez vulgarnosti, se zapravo zaključuju poglavlja unutar te proze čime se zapravo iznosi zaključna vrijednosna prosudba o različitim ideologijama koje se pronašle plodno tlo na našim prostorima. Tako da je u nagrađenoj prozi zapravo motivsko polazište vezano uz jednakost, pomirenje, ekumenizam svih različitosti pronalažljivih i danas na nama blizom i poznatom dijelu brdovitog Balkana.
Upravo će u ovakvoj vrsti teksta vrlo jasno doći do izražaja nacionalne aspiracije, kolektivni mitovi i etičke dileme zajednice koje nezaustavljeno obitavaju na našim prostorima par stoljeća. A sve to u inteligentno sročenom, pristupačnom i primamljivom rukopisu nagrađenog autora. Rukopisu koji počiva na pretpostavci o povijesnoj usporedbi i analogiji koja se pak konstruira u čitateljevoj svijesti u procesu uspoređivanja prikazane prošlosti i recipijentove današnjice. Autor zapravo inzistira na analogijama između prošlosti i sadašnjosti te tako upozorava na zakonomjernost i reverzibilnost povijesnih procesa. I to ne intelektualistički namrgođeno, već inteligentno zaigrano.
Molimo autore nagrađenih rukopisa da se jave na telefonski broj osječkog ogranka Matice hrvatske: 031/283-499 ili na e-mail: matica-hrvatska@os.t-com.hr i dojave šifru pod kojom su prijavili rukopis.
Prosudbeno povjerenstvo:
Ivan Trojan
Tatjana Ileš
atice hrvatske Ivicu Završkog i načelnika općine Grude Ljubu Grizelja, o značaju knjige kritički su govorili prof. dr. Srećko Tomas, mons. dr. Marin Srakić, prof. dr. Josip Jurčević, te autori knjige Vlado Bogut i Ljubo Leko.