Stota obljetnica rođenja svjetski poznate hrvatske balerine iz Slavonskog Broda bila je razlog brojnim kulturnim događanjima i sjećanjima, koja je ljepotu plesne umjetnosti, ali i svoje domovine, pronosila svijetom. Svoj specifični književni doprinos tome dao je i dvobroj 1-2/2016. Književne revije, koju već 56 godina izdaje osječki ogranak Matice hrvatske. Taj je broj jučer predstavljen u prostorijama MH u Osijeku.
– U godini Mije Čorak Slavenske odlučili smo dvobroj naše Književne revija posvetiti toj umjetnici. Petnaest znanstvenih radova na novi je način otkriva pa vjerujem da će s pozornošću našu Reviju čitati kako u sveučilišnom središtu Osijeku, koji njeguje i voli balet i ples, tako i u Slavonskom Brodu, Mijinom gradu, koji ima Dane plesa posvećene njoj. Činjenica je da je Revija postala brend u Osijeku unatoč teškim financijskim uvjetima za sve izdavače pa je logično da ta slavonska tema zauzme važno mjesto u našim izdanjima u jubilarnoj godini rođenja te velike umjetnice. Važno nam je da svaki broj Revije zainteresira hrvatsku kulturnu javnost, a ovaj broj će to svakako učiniti”, rekao je predsjednik ogranka Ivica Završki.
Zamjenica glavnog urednika Književne revije Tatjana Ileš, pobliže je objasnila stručne tekstove koji se bave životom, radom i djelom Mije Čorak Slavenske. Poticaj publikaciji bio je znanstveno-stručni skup, a tekstovi iz više pogleda analiziraju sve što je Mia Čorak Slavenska učinila za baletnu i općenito plesnu umjetnost. Uvodnu napomenu napisala je izv. prof. Maja Đurinović, s osječke Umjetničke akademije, koja je mnogo pomogla u ostvarivanju ovog djela, a ostali autori su: Andreja Jeličić, Katarina Žeravica, Iva Nerina Sibila, Iva Sudec Andreis, Jasna Čižmek Tarbuk, Daniel Rafaelić, Tina Zubović, Mihaela Devald, Svebor Sečak, Dunja Vanić, Zlata Živaković-Kerže, Irena Krumes Šimunović, Hrvoje Špicer, Sanja Nuhanović, Maja Koporčić i Iva Kekez.
– Možda izgleda bombastično, ali kada govorimo o Miji Čorak Slavenski mišljenja sam da je ona u svijetu najpoznatija Hrvatica 20. stoljeća. Nama to možda čudno zvuči, jer se o njoj godinama malo govorilo, ali ona je obilježila sve svjetske pozornice, a kasnije se uspješno bavila i pedagoškim radom. Ona je, možda se to ne zna, već s 18 godina postala primabalerina u Zagrebu, a plesala je na pozornici od svoje treće godine. Pobjeda na natjecanju za vrijeme Olimpijade 1936. godine u Berlinu otvorila su joj vrata za europsku scenu, primjerice Monte Carlo, a kasnije i za veliku karijeru u SAD-u (Metropoliten u New Yorku). Glavnu ulogu ima u francuskom filmu ‘Smrt labuda’, što joj je još više potvrdilo svjetsku slavu”, kratko je objasnio njen značaj glavni urednik Književne revije Ivan Trojan, sa željom da ovi tekstovi konačno upoznaju hrvatsku javnost s ovom istinskom zvijezdom.
RUMUNJSKA PROZA
U pripremi je idući broj Književne revije. U trećem ovogodišnjem broju, koji će biti tiskan za koji mjesec, trebao bi donijeti izbor iz suvremene rumunjske proze. To je prvi od brojeva kojima se nadamo u budućnosti bar jednom godišnje predstaviti nove književne puteve zemalja koje nas bliže ili dalje regionalno dodiruju, otkrila je na kraju Tatjana Ileš.
Darko KOVAČEVIĆ
