Poštovani suradnici, čitatelji i prijatelji časopisa za književnost i kulturu Književna revija osječkoga Ogranka Matice hrvatske, pred vama je i 4. broj za 2021. godinu, a oblikovali smo ga u suradnji s udrugom Oksimoron iz Osijeka koja je partner na vrijednom europskom Interreg projektu (HUNCRO) pod nazivom Promotion of Contemporary Art Across the Border. U skladu s nazivom toga projekta četvrti broj Književne revije naslovili smo granice. Temu smo, dakako, mislili veoma semantički široko — od jezičnog, književnog, umjetničkog do kulturološkog, antropološkog, filozofijskog i drugih razumijevanja granice.
Svezak smo otvorili književnim prilozima, tekstovima poezije i proze suvremenih hrvatskih autora Livije Reškovac, Mire Škugora, Ivane Turudić i Tomislava Šovagovića, a nastavili poglavljem Pogled preko granice otvorivši prostor Književne revije panoramskom prikazu suvremenog dijalektalnog pjesništva na novoštokavskoj i staroštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj. Naime, u trenutcima kada Hrvati u Bačkoj isponova moraju dokazivati cjelovitost svoga jezika, njegovu baštinu, ali i trajanje u suvremenosti, a time onda i opstojnost svoga nacionalnog identiteta na prostoru u kojemu su ukorijenjeni stoljećima, donosimo ovaj važan prinos prirediteljice Katarine Čeliković i uvodni tekst Tomislava Žigmanova, a nadajući se i tim činom ohrabriti i poduprijeti njihova nastojanja.
U Granicama kazališne igre tekstom Anđele Vidović dobivamo uvid u dosege suvremene hrvatske drame na stranom jeziku, Igor Tretinjak piše o poništavanju granica u izabranim lutkarskim predstavama, a Teodora Vigato donosi promišljanja o folklornoj lutki u novom kontekstu. Autorice Tena Babić Sesar i Marija Raguž svojim tekstom otvaraju poglavlje Kultura sjećanja pišući o granici kao vječnoj preokupaciji Franje Babića — hrvatskog književnika, novinara i etnografa iz Babine Grede koji je kulturno djelovao u prvoj polovici 20. stoljeća, sve do nestanka u travnju 1945., negdje između Dravograda i Bleiburga. Darija Kuharić prikazuje dio svoga znanstvenog istraživanja privatnosti kao kategorije svakodnevice iz života Rozalije Gearard Nagy, obogaćujući kulturu sjećanja unutar vlastite obiteljske povijesti, ali i povijesti mikroprostora kojega je Ružica Nađ obilježila. Nadalje, donosimo i tekst Josipa Cvenića o časopisu Revija/Književna revija objavljen početkom 9o-ih godina 20. stoljeća, a ovdje izravno prenesen iz publikacije u kojoj je prvotno objavljen, bez izmjena i dopuna, a prema želji autora. Kulturnu memoriju grada potičemo i transkriptom predavanja Gorana Rema o „kulteru” Ivici Zecu, održanog 25. listopada 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
U dijelu nazvanom Eseji, graničje donosimo raznorodne priloge promišljanja i tumačenja granice. Tako Višnja Altus prilaže tekst o popkulturnim utjecajima, elementima karnevala te etnografiji candombl&I u filmskoj kulturi Brazila kasnih 50-ih godina 20. stoljeća; Domagoj Tomas piše tekst o francuskom filozofu Alainu Finkielkrautu koji piše o sebi u prvome licu; Lazar T. Damjanić se filozofijski pita o granici i njezinim ograničenjima, ali i granicama spoznaje čovjeka; Igor Gajin prilaže tekst o opasnostima (ne) propitivanja i površnoga razumijevanja svega što smo danas skloni nazvati hibridnim; a Josip Janković u opširnome prilogu pruža uvid u (aktualnu) problematiku granica u roditeljstvu.
