Category Archives: Odjeli

KOMUNIKACIJSKI TRENING – Savjeti i trikovi za uspješan javni nastup

Dvadesetak mladih provelo je subotnje prijepodne na Komunikacijskom treningu na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, organiziranom u sklopu programa osječkog ogranka MH – Dani Matice hrvatske 2016.

img_0430Prema riječima predavača, dr. sc. Borka Barabana, mladi su danas žedni savjeta o uspješnom javnom nastupu, ali i kako se riješiti treme i najbolje se predstaviti na razgovorima za posao koji su pred njima.

Osim dr. sc. Barabana o rješavanju je treme i uspješnom prenošenju poruka široj javnosti sudionicima treninga govorila i novinarka Glasa Slavonije Nefreteta Zekić Eberhard. S mladima je podijelila i male tajne novinarske profesije otkrivene tijekom 15-godišnje karijere.

Sudionike je komunikacijskog treninga pozdravio i predsjednik Ogranka Matice hrvatske Osijek, Ivica Završki, naglasivši kako će se u nadolazećim vremenima Matica sve više uključivati u slične aktivnosti, odnosno prenošenje znanja i aktivnu edukaciju mladih. V.L.

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za školstvo

Lidija Bajuk predstavila svoju novu knjigu proze u MLU

U petak je u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, u sklopu Dana Matice hrvatske, održana promocija nove knjige proze Lidije Bajuk “Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert“. 2016_11_26_bajuk_predstavljenje_knjige_490-2Iako je Lidija najpoznatija kao kantautorica i glazbenica koja istražuje etno glazbu iz svih krajeva Hrvatske, ni njezin spisateljski rad nije malen: on obuhvaća šest samostalnih knjiga pjesama, četiri knjige proze, brojne znanstvene radove, scenarije za TV emisije…

Kako je autorica istaknula na promociji, njezina novaprozna zbirka nastajala je u rasponu od tri desetljeća i priče su poredane kronološki, redoslijedom kako su nastajale te pokazuju preokupacije kojima se bavila u različitim razdobljima svoga života, ali i kako se njezin spisateljski stil mijenjao i razvijao kroz godine.
Ulomke iz knjige čitao je glumac osječkog HNK Ivan Čačić, a Lidija je na akustičnoj gitari izvela i nekoliko pjesama u sklopu glazbenog dijela promocije.

2016_11_26_bajuk_predstavljenje_knjige_490

Tekst i foto: Osijek031.com

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za književnost

Misal hruacki iz 1531. Početak istraživanja kapitalnog djela glagoljaša iz 16. stoljeća

U Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku predstavljen je “Pretisak glagoljskoga Misala hruackoga iz 1531.” (s transliteracijom i komentarima). To kapitalno djelo glagoljaštva predstavili su prof. dr. sc. Mateo Žagar, urednik izdanja; doc. dr. sc. Tanja Kuštović, suautorica, i prof. dr. sc. Milica Lukić, a skup su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Osijeku i Odjel za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta Osijek.

Skup je u ime domaćina Filozofskog fakulteta u Osijeku pozdravio prof. dr. Krešimir Šimić, voditelj Odjela za hrvatski jezik istaknuvši veliko značenje objavljene knjige te je podsjetio na dosadašnja pisanja o Misalu. Opaska da je taj značajan materijal još neistražen, ova knjiga pomalo opovrgava, reko je Šimić. Predsjednik osječkog ogranka MH Ivica Završki izrazio je zadovoljstvo mogućnošću predstavljanja ovakove knjige osječkim profesorima i studentima u sklopu Dana Matice hrvatske. Izlagače je zanimljivim kratkim opaskama najavljivala moderatorica Vera Blažević Krezić.

Tanja Kuštović govorila je o životu i radu modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje, koji je u vihoru previranja u 16. stoljeću u nekoliko navrata putovao u Rim, gdje od Svete Stolice traži pomoć za hrvatske župe i krajeve, no kako pravi odgovor nije dobio, pod pritiskom Osmanlija bio prisiljen napustiti Modruš. Put ga je 1529. doveo do Rijeke, gdje je samo dvije godine poslije ostvario jedan od najvećih hrvatskih tiskarskih pothvata. Zahvaljujući iskustvu boravka u Veneciji 1530., tadašnjem središtu svjetskog tiskarstva, Benja je pokrenuo vlastitu tiskaru u svojemu novom, riječkom domu. U manje od godinu dana na glagoljici je dao otisnuti šest važnih knjiga: Oficij rimski, Misal hruacki, Knjižice krsta, Knjižice od žitija rimskih arhijereov i cesarov, Od bitija redovničkoga knjižice i Psaltir.

Milica Lukić u svom je izlaganju potvrdila da je Šimun Kožičić Benja najznačajniji glagoljaš svoga vremena. Rekla je da Misal hruacki ima 365 listova (dakle 730 stranica), tri drvoreza te na kraju obiteljski grb Šimuna Kožičića Benje te da je sačuvano 15 primjeraka, od kojih su tri u Hrvatskoj, a jedan od njih je u Nacionalnoj i sveučilišnjoj knjižnici te je od njega pripremljen pretisak.

Mateo Žagar upoznao je nazočne kako je bilo (pet godina) raditi na ovom projektu. Posebno je zahvalio svima koji su pomogli izdavanju – Nacionalnoj i sveučilišnjoj knjižnici, Sveučilišnoj knjižnici Rijeka i Ministarstvu kulture, koji su izdvojili sredstva, a posebice akademkinji Anici Nazor i akademiku Stjepanu Damjanoviću na pomoći. Zaključio je da je tiskan u samo 120 primjeraka, ali i to je dovoljno za nastavak znanstvenih istraživanja.

Darko KOVAČEVIĆ

------ Kultura 3 stupca

------ Kultura 2 stupca

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik

Izložba kataloga Slavonskih biennala

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

i

Odjel za kulturologiju, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

pozivaju Vas na

izložbu kataloga Slavonskih biennala (Biennala Slavonaca) 

28. studenoga u 18 sati

Odjel za kulturologiju (knjižnica), Trg Svetog Trojstva 3

 

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za interdisciplinarnu kulturu

Anđelkova rasprava o komunikaciji

Efektnim i zanimljivim videoperformansom nazvanim “Diptih/triptih” doc. art. Anđelka Mrkonjića, održanim u Laboratoriju za medijsku kulturu, počeo je program Odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku koji se održava u sklopu Dana Matice hrvatske – ogranak Osijek.

Intrigantan postav uključivao je projekciju dva videouratka te postament s knjigom, prigodno nazvanom „Ne>vidljiva knjiga“, kao zbirkom ili objektom hipervizualizirane poezije pisane crnim flomasterom na paus papiru, koju su posjetitelji mogli listati. Oba videorada projicirana su paralelno u istom trajanju od tri minute, vrteći se u tzv. petlji (loop). Knjiga je pak podrazumijevala interakciju s publikom, uvlačeći gledatelja u složenu semantiku komunikacije s poetskim, odnosno likovnim tekstom.

Dva videorada nose nazive “Dnevni poetski krajolik” i “Noćni poetski krajolik”. Drugi je snimljen u dvorištu Mrkonjićeve kuće, referirajući se na strategiju osobnog, intimnog, individualnog čitanja u različitim smjerovima (okomito, dijagonalno, spiralno) i ulaženja u tekst. Dnevni poetski krajolik, pak, referira se na slušatelja/čitatelja, a snimljen je na Trgu Ante Starčevića, odnosno na balkonu hotela Central te podrazumijeva javnu komunikaciju/čitanje. T. Levak

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za interdisciplinarnu kulturu

Film posve jednostavan, a poruke složene

U nastavku bogatog programa “Odjel za kulturologiju na Danima Matice hrvatske 2016.” u Laboratoriju za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju u Osijeku održana je projekcija kratkog filma “Đokica čita pm3x pjesme golubovima” autora doc. art. Anđelka Mrkonjića, a snimatelj i montažer bio je Bojan Draksler.

Poseban gost projekcije bio je Dragan Zvonarić Đokica, osječka gradska legenda iz stare gradske jezgre Tvrđe, koji je i glavni lik ovog kratkog, ali efektnog filmskog uratka. U njemu je Đokica prikazan u njegovoj, kako je naglasio, svakodnevnoj radnji – druženju s golubovima na osječkoj promenadi.

“Svaki dan bar neko vrijeme provedem s pticama, većinom golubovima. Oni su moji prijatelji i ja sam njihov. Ja sam, na neki način, ‘šaptač pticama’. S njima se dobro osjećam. I to je to”, kratko i jednostavno objasnio je Đokica okupljenima. Kratko izlaganje o filmu pak održao je doc. dr. sc. Vladimir Rismondo, predsjednik Katedre za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju. “Siže ovog filma je jednostavan, ali su poruke složene i višeznačne. Između ostaloga, ovaj film je autorefleksivan. Naime, u Mrkonjićevu filmu Đokica golubovima čita Mrkonjićeve pjesme iz zbirke ‘Alta i Mira’. Drugim riječima – Mrkonjić se referira na Mrkonjića“, kazao je, među ostalim, Rismondo.

Autor, inače zamjenik pročelnice Odjela za kulturologiju, pak objasnio je nazočnima da su posrijedi tzv. protomatrixcrtopisne pjesme. “Posrijedi je hipervizualizirana poezija. Ona iskazuje neki mogući predbudući jezik koji se trenutačno zadovoljava biti predsustavom/ potencijom. Njemu je semantički sloj gotovo potpuno ispražnjen, tek isključivo individualna interpretacija, odnosno čitanje ‘teksta’ nudi neku malu mogućnost semantičkog ‘punjenja’ ili ‘čitanja’, ali bez potrebe za jasnom granicom čitljivog i nečitljivog teksta“, istaknuo je autor, a Đokica je nasmijao nazočne priznanjem kako nije pročitao sve pjesme. Program Odjela za kulturologiju u okviru Dana Matice hrvatske uključuje još niz zanimljivih kulturnih događanja, a završava 12. prosinca. T. Levak

OSIJEK, 22. 11. 2016, ODJEL ZA KULTUROLOGIJU, TRG SVETOG TROJSTVA 3. LABORATORIJ ZA MEDIJSKU KULTURU. PROJEKCIJA KRATKOG FILMA, ÐOKICA ÈITA MP3XPJESME GOLUBOVIMA, doc. art. ANÐELKO MRKONJIÆ. snimio GOJKO MITIÆ ------ Kultura 2 stupca

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za interdisciplinarnu kulturu

Obitelj Zrinski – Mađari stvorili brend od hrvatskih velikaša

 

U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, s neočekivano mnogo zainteresiranih, u sklopu Dana MH Osijek održan je okrugli stol pod nazivom “Sigetska bitka i Nikola Šubić Zrinski u kulturnom pamćenju Hrvata i Mađara”. Doprinos je to 450. obljetnici Sigetske bitke čije se manifestacije tijekom cijele ove godine održavaju u Hrvatskoj, a još mnogobrojnije u Mađarskoj.

Dr. sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha govorio je o Nikoli Šubiću Zrinskom u kulturnom pamćenju Mađara, dr. sc. Denis Njari iz Szombathelyja OSIJEK, 22. 11. 2016, MUZEJ LIKOVNIH UMJETNOSTI, MLU. OKRUGLI STOL, SIGETSKA BITKA I NIKOLA ŠUBIŠÆ ZRINSKI U KULTURNOM PAMÆENJU HRVATA I MAÐARA. snimio GOJKO MITIÆ ------ Kultura 3 stupca(Mađarska), govorio je o vojno-taktičkom značenju Sigetske bitke i simboličkoj ulozi obitelji Zrinskih u političkoj povijesti Hrvata i Mađara, a mr. sc. Vladimir Kalšan iz Čakovca o obitelji Zrinski koji su pet stoljeća bili među najjačima u Europi. Razgovor je moderirala dr. sc. Ružica Pšihistal.

Dr. sc. Stjepan Blažetin (István Blazsetin), voditelj je Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu i ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, književni povjesničar, kritičar, pjesnik i prevoditelj govorio je o gledanju kroz povijest na brojnu i vrlo značajnu obitelj Zrinski u Habsburškoj monarhiji i kasnije. Gotovo svi Mađari (osim znanstvenih krugova) Zrinjske, a posebice Nikolu Šubića Zrinskog, doživljavaju kao mađarskog junaka. Nažalost, to potvrđuju i brojna književna djela nastala kao povijesni roman ili priča, ili samo inspirirane likovima iz brojne porodice Zrinskih u nekoliko generacija. Djela sežu od vremena Zrinskih (16. stoljeće) do danas. Obrana Sigeta, a kažu možda i Beča, od turske sile pod vodstvom Sulejmana II. Veličanstvenog i Mehmed-paše Sokolovića dobila je ovih godina i strip.

Dr. sc. Denis Njari, lektor hrvatskoga jezika na Pedagoškom fakultetu Dániela Berzsenija na Zapadnomađarskom sveučilištu u Szombathelyju, koji je završio diplomski studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i doktorski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o samoj bitci, te ponovio kako veću pozornost obitelji Zrinski imaju u Mađarskoj.

Mr. sc. Vladimir Kalšan, kustos Povijesnoga odjela u Muzeju Međimurja Čakovec, istražuje povijest i kulturnu povijest Međimurja te povijest obitelji Zrinski u vrijeme kada su gospodarili Međimurjem. Podsjetio je da su Zrinski (zbog tiskanja knjiga, posebice protestantskih), osnovali tiskaru nedaleko od Čakovca, pa se zbog toga i tiskarsko poduzeće iz Čakovca već desetljećima naziva ”Zrinski”.

Uz moderatoricu u diskusiju se uključilo i nekoliko posjetitelja, poneki iznenađeni količinom važnosti koju Mađari pridaju obitelji Zrinskih, a koji su u Hrvatskoj nedovoljno apostrofirani, a bili su nekoliko stoljeća jedna od najmoćnijih europskih obitelji, posebice u dijelovima zemlje uz turska područja.

Darko KOVAČEVIĆ

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za povijest

Večer s Lidijom Bajuk

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

poziva Vas na

Večer s Lidijom Bajuk

i predstavljanje knjige

Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert

Razgovor vodi Ružica Pšihistal

Tekstove čita dramski umjetnik Ivan Ćaćić

25. studenoga u 19 sati

u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku

20151019-123033_lidija-bajuk

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za književnost

Misal hruacki

mh-osijek-misal-hruacki-page-001 mh-osijek-misal-hruacki-page-002

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za hrvatski jezik

Sigetska bitka i Nikola Šubić Zrinski u kulturnom pamćenju Hrvata i Mađara

Pozivamo Vas na okrugli stol

 Sigetska bitka i Nikola Šubić Zrinski u kulturnom pamćenju Hrvata i Mađara

 

u povodu 

450. obljetnice Sigetske bitke

 

Sudjeluju

dr. sc. Stjepan Blažetin (Pečuh)

dr. sc. Denis Njari (Szombathely)

dr. sc. Vladimir Kalšan (Čakovec)

moderira dr. sc. Ružica Pšihistal

 

  22. studenoga 2016. u 19 sati

Muzej likovnih umjetnosti (Osijek, Europska avenija 9)

Komentiraj

Objavljeno na Naslovna, Odjel za povijest