Josip Cvenić je tajnik i urednik u Ogranaku Matice hrvatske u Osijeku, a Vlasta Markasović u časopisu “Hrvatska revija” donosi recenziju njegove knjige “Vožnja na mjestu” koju je Matica hrvatska Ogranak Osijek objavila 2016. godine.
Doba tranzicije
Vlasta Markasović
Josip Cvenić: Vožnja na mjestu, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2016.
Predmet romana su individualne sudbine običnih, tzv. malih ljudi koji traju noseći se sa svakodnevnim problemima i iskušenjima. Svakodnevica je određena širim društveno-povijesnim kontekstom koji dodiruje individualne priče. Glavni lik prvog dijela romana, profesionalni vozač Denis Vidović, poveznica je i egzemplar upravo tog utjecaja javnog na privatno. Milje u kojem on gradi svoju profesionalnu karijeru zatrovan je nezdravom klimom uoči Domovinskoga rata, u kojoj caruju lokalni moćnici, bivši »drugovi«, a sada politički konvertiti. Recipijent će se upoznati s kriminalnim radnjama u kojima važnu ulogu ima i međurepublička suradnja, tj. imaju karakter organiziranoga kriminala. Pojedinac se u takvim uvjetima snalazi vezujući se uz lokalnog moćnika.Roman Josipa Cvenića ima svoj ključ već u autorskom prologu. Obrađuje razdoblje »na rubovima Domovinskog rata«. Turbulentno razdoblje uoči, za vrijeme i neposredno nakon rata zahvaća subjekte ovoga romana u svoj svojoj silini.
Autora zanima moralni predznak čina glavnog lika i demistificira njegove poteze karakternim osobinama. Psihološki profilirajući lik Denisa Vidovića kao kvartovskog dečka koji nosi nadimak Lanac jer je u kriznim situacijama znao posegnuti za lancem, koji ima neki svoj moralni kodeks koji se sastoji od odanosti, prijateljstva i dane riječi, autor ga dovodi u paradoksalne situacije. Upravo taj moralni kodeks obrnuto proporcionalno vodi u nemoralne situacije iz kojih Vidović često izlazi kao zatvorenik za tuđe interese. S jedne strane Vidović je svojevrsni dobričina i odani prijatelj koji je spreman žrtvovati se za druge, a s druge kriminalac. Moralna ambivalentnost u središtu je pozornosti romana.
Referiranja na Domovinski rat su česta. Još su svježa sjećanja na bjesomučna granatiranja grada, podrumska i prognanička iskustva. Rat se reflektira na sudbine likova, osobito žena. Ženski likovi romana stoički podnose svoje probleme. U šutnji i osami razrješavaju svoje osobne konflikte potpuno same, ne opterećuju nikoga pa ni najbliže.
