Srdačno Vas pozivamo na svečano otvorenje Petog međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa: Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu. Osijek, 3. i 4. prosinca 2018. Svečano otvorenje skupa je u ponedjeljak 3. prosinca 2018. godine u 11:30 sati u Auli Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3. Molimo Vas da potvrdite Vaš dolazak.
Pozivnica i program Petog međunarodnog interdisciplinarnog znansvenog skupa: Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu su u nastavku.
Objavljeno na Naslovna
Pozivamo Vas na Susret s povodom O MATICI HRVATSKOJ S AKADEMIKOM STJEPANOM DAMJANOVIĆEM na (raz)govor koji će se održati u utorak 4. prosinca 2018. u povodu Dana Matice hrvatske u Osijeku. Foaje Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku u 13 sati.
Pozivnica za susret je u nastavku.
Objavljeno na Naslovna
Objavljeno na Naslovna
Iznimno je radosna hrvatska pjesnikinja i jezikoslovka Jasna Melvinger što su, zahvaljujući Akademiji za umjetnost i kulturu, udruzi Oksimoron i osječkom Ogranku Matice hrvatske, tri godine nakon Novosađana, film Jasna Melvinger: Dok se budem dvoumila, jučer pogledali i osječki studenti i profesori koji potpisuju produkciju i realizaciju. Glazbu je skladao Davor Bobić. – U Osijeku se uvijek osjećam prekrasno, jer godine kada sam radila ovdje najljepše su godine moga života, bez obzira na to što mi nije bilo lako, dvaput tjedno putovala sam iz Petrovaradina, a u ono doba to nije bilo jednostavno. Događalo se svašta, jednom se autobus u kojem sam bila prevrnuo na krov, pa sam ostala ležati na Trpinjskoj cesti – prisjetila se uvijek omiljena osječka profesorica, o kojoj su slušali brojni naraštaji studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku.
– Ne mogu odustati od Osijeka, to je moja najbolja prošlost, a i sadašnjost mi donosi lijepe trenutke – dodaje prof. Melvinger, uz osmijeh. Osječka je projekcija za nju bila premijerna, jer onoj iz 2015., u rodnom Novom Sadu, u povodu njezina 75. rođendana, nije nazočila.
Ništa manje zadovoljna nije ni scenaristica Helena Sablić Tomić koja je, uoči projekcije, razgovarala s protagonisticom o njezinu pjesničkom i profesorskom radu.
– Jasna Melvinger zaista je vrhunska pjesnikinja koja propituje prostor u kojem jest, jezik i sebe samu. I upravo se nametnula, dok smo radili film, ta njezina dvojba: tko je, što, gdje i zašto – pojasnila nam je naslov filma scenaristica, rekavši da je to stih Jasne Melvinger, koju je pokušala prikazati kroz jednu privatnu i pomalo žensku priču. Naša je zadaća brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske, dodaje scenaristica.
Redatelj i snimatelj je Davor Šarić s kojim je Sablić Tomić već surađivala na nekoliko filmova i na knjizi Dnevnik nevidljivog. U njihovu su se fokusu već našli Irena Vrkljan, Božidar Violić, Igor Mandić, što znači da su svjetlo dana ugledali i dokumentarci o njihovu životu i radu. Sada je ispred kamere bila Jasna Melvinger, od 1977. do ratnih 90-ih profesorica tadašnjeg Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Projekt AUK-a uključuje u nekim segmentima i studente, a svakako će biti koristan i dobrodošao i u odgojno-obrazovnom i nastavnom procesu, kaže producentica Tatjana Ileš, u ime Oksimorona.
– U filmu s Jasnom Melvinger razgovara Helena Sablić Tomić, a u kadru je i Petko Vojnić Purčar (1939.-2017.). Ovaj biografski film na tragu je naših promišljanja i pokušaja predstavljanja široj publici ljudi koji su nama u regionalnom smislu vrlo značajni. Tako je snimljen i film Bogdan Mesinger – Traganje za obiteljskim vrijednostima, kao i Ireni Vrkljan, koja jest poznata, no nije toliko eksponirana filmski. Irena Vrkljan – samo albumi, knjige i plehnata kutija, bio je 2009. snimljen prvi iz serijala Osjećaji vremena, u sklopu kojega je upravo pri kraju film o Željku Senečiću (preminuo u siječnju ove godine), što će biti itekako zanimljivo – napominje Ileš, ne zaboravljajući istaknuti ni naslove Božidar Violić: U znaku blizanaca, Igor Mandić: nježno srce i sloboda lajanja. Cilj im je da zapravo svatko od osoba o kojoj film snimaju, sam sebe predstavi kroz razgovor sa scenaristicom.
– Sve su to ljudi koji su još uvijek među nama, ili su bili u trenutku snimanja, a čiji život i rad treba zabilježiti – zaključuje Ileš. N.Vekić
Objavljeno na Naslovna
OSIJEK – U sklopu Dana osječkog ogranka Matice hrvatske, u organizaciji Akademije za umjetnost i kulturu Osijek, Udruge Oksimoron i MH Ogranka Osijek, u četvrtak, 22. studenoga u 11.30 na Akademiji za umjetnost i kulturu u Tvrđi (Trg Sv. Trojstva, drugi kat) održat će se hrvatska premijera filma “Jasna Melvinger: dok se budem dvoumila”, u produkcij AUK-a i Udruge Oksimoron. Film su realizirali profesori i studenti Akademije za umjetnost i kulturu Osijek. Premijeri filma nazočit će hrvatska pjesnikinja i jezikoslovka Jasna Melvinger, s kojom će Helena Sablić Tomić, dekanica AUK-a Osijek, uvodno razgovarati o njezinu pjesničkom i profesorskom radu.
Dr. Jasna Melvinger hrvatska je književnica i jezikoslovka. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a do umirovljenja bila je profesorica hrvatskoga književnoga jezika na Pedagoškom fakultetu Osijek. Objavila je desetak zbirki pjesama, radove iz jezikoslovlja te rasprave i oglede (Moderna i njena mimikrija u postmoderni). D.Kć.
Objavljeno na Naslovna
Pozivamo Vas na predavanje SVETA BRAĆA – SLAVENSKI BLAGOVJESNICI I KULTURE RODONAČELNICI koje će prof.dr.sc. Milica Lukić i dr.sc. Vera Blažević Krezić održati 19. studenoga 2018.u 17:30 sati u Vikarijatu (J. J. Strossmayera 58, Osijek) u povodu Dana Matice hrvatske u Osijeku i Mjeseca hrvatske knjige. Predavanje će se održati u organizaciji Matice hrvatske (Ogranak Osijek), Filozofskog fakulteta u Osijeku i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Objavljeno na Naslovna
U sklopu Dana Matice hrvatske u knjižari Nova predstavljen je novi roman osječkog književnika Josipa Cvenića “Sablasti nad dvorcem”. Uz autora u prezentaciji su sudjelovali recenzentica knjige Marina Vinaj i urednica izdanja u nakladi osječkog Ogranka Matice hrvatske Tatjana Ileš. Dijelove romana pročitale su studentice Akademije za umjetnost i kulturu Osijek Ana Jurković i Tena Ljubić Milić.
Nekoliko je razloga, prema riječima autora, pisanju romana o tajnama valpovačkog dvorca Prandau-Normann. Neposredni poticaj bila je velika izložba o ostavštini valpovačkih vlastelina u nekoliko institucija u Osijeku i Valpovu. No i povijest autorove porodice vezana je za Valpovo, jer djed mu je bio pandur u dvorcu, a otac je pomagao u dvorcu te izradio drvenu kutijicu za nakit grofici Julijani Normann. Govori se i da zidovi čuvaju riječi izrečene u dugoj povijesti svake prostorije. Koristeći se autentičnim mjestima, osobama, predmetima i nekim događajima, autor je zapisao riječi možda okovane među ciglama prostorija koje su koristili vlastelini. Čitatelju je zato vrlo teško doznati gdje prestaju povijesne činjenice, a gdje počinje autorova imaginacija. Uz literarnu vrijednost, roman svakako ima i povijesnu, jer oslikava vrijeme početka 20. stoljeća u hrvatskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Zato ne čude posjeti književnice Jagode Truhelke, gradonačelnika Požege Franje Cirakija te osječke pjesnikinje i humanitarke Josipe Glembay. Možda su se susretali, a razgovori tekli baš kao u romanu.
Inače, vrijeme radnje romana je od 1905. i smrti velikog hrvatskog kulturnog mecene Strossmayera do 1945. godine i kraja Drugog svjetskog rata. Prave sablasti tih godina dva su svjetska rata, kada se uz mijenjanje granica mijenjao i način života u Valpovštini. Roman svakako dokazuje i hrvatsku pripadnost Europi prije sto godina. D.Kovačević
Objavljeno na Naslovna
Objavljeno na Naslovna
Objavljeno na Naslovna
