Osječka Matica hrvatska i HNK u Osijeku za Dan Grada svojim sugrađanima i hrvatskoj javnosti pripremaju prelijepu monografiju: ” HNK u Osijeku- povijest zgrade”.Posljednji dogovori pred puštanje u tisak.
Category Archives: Naslovna
4. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGA Slavonski književnici počasno zatvorili sajam
U programu je sudjelovalo petero Slavonaca: Mirko Ćurić, Josip Cvenić, Milica Lukić, Jasna Horvat i Milorad Nikčević
Podgorica
U programu IV. međunarodnog sajma knjiga u Podgorici sudjelovao je veći broj autora iz Hrvatske, a među njima i predstavnici Osijeka i Slavonije. Riječ je o đakovačkom književniku Mirku Ćuriću, dopredsjedniku DHK, osječkom književniku Josipu Cveniću, prodekanici Filozofskog fakulteta dr. Milici Lukić, osječkoj književnici i znanstvenici dr. Jasni Horvat te dr. Miloradu Nikćeviću, znanstveniku koji je i akademik u crnogorske DANU.
Program se događao u Capital Plazi, prostoru koji objedinjuje ekskluzivnost i multifunkcionalnost. Prvi dan Sajma otvoren je predstavljanjem prevoditeljskog projekta Wila Firta i crnogorske kulturne inicijative za prevođenje tekstova crnogorskih autora na engleski, čime se potiče međunarodno brendiranje crnogorske kulture.
Moderna Podgorica
Mr. Nela Savčević-Vukčević izjavila je kako je “projekt organiziranjanja ovoga sajma knjiga jedan od najznačajnijih novih projekata Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada Podgorice. Tim se unaprjeđuje rad nakladničkih poduzeća, status crnogorskih autora, kulturna povezanost s pojedincima, preduzećima i ustanovama iz zemalja okruženja i svijeta. Sajam knjiga jedna je od najboljih prilika da autorima, nakladnicima, prevoditeljima i agentima za književnost pošaljemo poruku da ih očekujemo u modernoj Podgorici.“
Dr. Vladimir Vojinović, umjetnički direktor ovoga sajma, utjecao je na zaokret u smjeru festivalskog uređenja pratećih programa. Uz predstavljanje nakladničkih kuća iz Crne Gore i inozemstva, dr. Vojinović je istaknuo zadovoljstvo što je četvrti put na Sajmu predstavljena nakladnička djelatnost Meandar Media, čiji se vlasnik Branko Čegec aktivno uključio u okrugli stol Književnost za djecu i omladinu, na kojem je o budućnosti književnosti namijenjene najmlađima raspravljalo 15 autora crnogorskog okruženja.
Trećeg dana Sajma održan je razgovor Mirka Ćurića i Josipa Cvenića o Motivima usmenih proza u slikovnicama, kada su okupljeni mogli dobiti inormativan uvid u važnost motiva usmene proze namijenjene najmlađima, utjecaju na buduću skonost čitanju, ali i upućenosti u tradicijske i baštinske sadržaje.
Hrvatski su autori dobili posebnu čast zaključiti Sajam nastupom na dva programska sadržaja. Na prvom od njih – Razgovor o Strossmayeru i Crnoj Gori – sudjelovali su dr. Nikćević, dr. Lukić, M. Ćurić i J. Cvenić, a pojašnjene su dugotrajne suradničke sklonosti Hrvatske i Crne Gore, posebice intenzivirane za života J. J. Strossmayera. Josip je Cvenić iznio temeljne odrednice iz bogata Strossmayerova životopisa, dok je M. Ćurić pojasnio ulogu Đakova u biskupovu životu, razlozima gradnje katedrale te mecenstvom kojim je biskup ostvario hrvatsku kulturnu prepoznatljivost.
Strossmayer i Njegoš
Đakovo je istaknuo kao mjesto koje svjedoči kako se iz malog prostora mogu ostvariti veliki kulturni pothvati sveobuhvatnih djelovanja. Dr. Nikćević približio je suradnju Strossmayera i Nikole I. Petrovića Njegoša, a na temelju istražene korespondencije i arhivskih dokumenata. Pritom je potvrdio kako je razumijevanje dvojice erudita počivalo na težnji očuvanja nacionalnih kultura i izgradnji obrazovanih društava. Razgovor je usmjeravala dr. Lukić, zaključivši ga promišljanjem o sveobuhvatnosti Strossmayerova djelovanja i o svevremenoj ulozi jezika u komunikacijskom i kulturnom smislu.
Dr. Lukić sudjelovala je i na predstavljanju stvaralaštva Jasne Horvat u svojstvu teoretičarke kulture, dok je razgovorom J. Horvat i M. Lukić moderirala Aleksandra Vuković, novinarka i asistentica na Univerzitetu Donja Gorica. Razgovor je najavila podsjećanjem na termin Ars Horvatiana, kojim je akademkinja Dubravka Oraić Tolić 2016. upozorila na impozantnost opusa Jasne Horvat, a dr. Milica Lukić znanstvenom je metodologijom prikazala romane Az, Atanor, Atniatlas, Alikvot i Bizarij, naglašavajući kako se Osijek uz pomoć tekstova Jasne Horvat upisao u književni atlas gradova.
Narcisa Vekić
Objavljeno na Naslovna
JOSIPA CVENIĆA UGOSTIO 6.C OŠ MLADOST: Jako sam se nasmijao i izvrsno zabavio
U OŠ Mladost gostovao je osječki pisac Josip Cvenić, lektirski autor, nagrađenik brojnim priznanjima, od kojih je najpoznatije ono iz 2001. kada je dobio nagradu Zlatna arena za filmski scenarij filmskog festivala u Puli, za film Kraljica noći u režiji Branka Schmidta.
Njegov je roman Čvrsto drži Joystick uvršten u redovitu lektiru nastave hrvatskoga jezika i čitaju ga učenici šestih razreda osnovnih škola. Na neuobičajeno je gostovanje pozvan u OŠ Mladost.
– Naime, očekivao sam da ću s djecom razgovarati o tom romanu, to se događalo u mnogim školama, no sjenjački me 6.c iznenadio. Oni su, očito s odličnom iščitanošću romana, preda mnom izveli, pa čak zapravo i pripremili unutar jednog školskoga sata – malu dramatizaciju, u radu jedne skupine. Paralelno je druga skupina izrađivala strip na velikom plakatnom papiru, treća je radila ilustracije za film koji će simulirano biti postavljen prema mojem romanu, a četvrta je u šetnji pokraj tih radnih skupina sa mnom obavljala intervju. Jako sam se nasmijao i izvrsno zabavio i čestitam učiteljici Ivani Bilanđić na dinamičnom radu, osim što joj zahvaljujem na posebnom domaćinstvu – kaže Cvenić.
Najavio je da stiže uskoro i još jedan njegov roman za mlade čitatelje:
– Bit će to roman u kojemu ću “krasti” iz svojeg djetinjstva i iz mladosti mojeg oca, ali priča će biti posve iz mašte nemogućega, no uvjerljivo realističnoga. Volio bih da me češće školska mladež pozove na ovako nastavljenu kreativnost, na praćenje njihovih kreacija u nastajanju, jer i moje, kao i svako književno pisanje, ima smisao u tom da se naše sastavke produlji u kreativnosti njihovih čitatelja – zaključio je Cvenić.
Narcisa Vekić
Objavljeno na Naslovna
PROMOCIJA KNJIGE “Slatinska kronika Domovinskog rata”
Promocija knjige “Slatinska kronika Domovinskog rata” prof. ddr. sc. Miljenka Brekala održat će se u četvrtak (27. rujna) u 11 sati u Arheološkom muzeju (Trg Sv. Trojstva 6). Knjigu će predstaviti recenzentice, prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže i dr. sc. Anamarija Lukić.
Prof. dr. sc. Miljenko Brekalo dragovoljac je Domovinskog rata i voditelj Područnog centra Osijek Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Dobitnik je ovogodišnje prve nagrade za tu knjigu na Natječaju o temi Domovinskog rata “Bili smo prvi kada je trebalo”, koji je provela Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91. pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Predsjednik Županijske zajednice branitelja HDZ-a Antun Blažević napomenuo je kako je knjiga doprinos promjeni pogleda na braniteljsku populaciju, u kojoj su i uspješni branitelji poput znanstvenika Miljenka Brekala. U ime organizatora promocije, Dalibor Križanović podsjetio je na to da je knjiga već više puta nagrađena, a prof. Ivica Vuletić u ime izdavača istaknuo je kako je knjiga izazvala veliko zanimanje braniteljske populacije i puka na slatinskom području. Izdavač knjige su Svjetla grada iz Osijeka, glavni je urednik izdanja prof. dr. sc. Josip Jurčević, a grafički urednik Krešimir Rezo. D.Kć.
Prof. dr. sc. Miljenko Brekalo dragovoljac je Domovinskog rata i voditelj Područnog centra Osijek Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Dobitnik je ovogodišnje prve nagrade za tu knjigu na Natječaju o temi Domovinskog rata “Bili smo prvi kada je trebalo”, koji je provela Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata ‘91. pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Predsjednik Županijske zajednice branitelja HDZ-a Antun Blažević napomenuo je kako je knjiga doprinos promjeni pogleda na braniteljsku populaciju, u kojoj su i uspješni branitelji poput znanstvenika Miljenka Brekala. U ime organizatora promocije, Dalibor Križanović podsjetio je na to da je knjiga već više puta nagrađena, a prof. Ivica Vuletić u ime izdavača istaknuo je kako je knjiga izazvala veliko zanimanje braniteljske populacije i puka na slatinskom području. Izdavač knjige su Svjetla grada iz Osijeka, glavni je urednik izdanja prof. dr. sc. Josip Jurčević, a grafički urednik Krešimir Rezo. D.Kć.
Darko Kovačević
Objavljeno na Naslovna
Dobitnice nagrade članice su Ogranka Matice hrvatske u Osijeku. Prof.dr.sc. Milica Lukić voditeljica Odjela za hrvatski jezik, a dr.sc. Vera Blažević Krezić članica istog
Prof. dr. sc. Milica Lukić i dr. sc. Vera Blažević Krezić, članice Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, dobitnice su ovogodišnje Državne nagrade za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u kategoriji popularizacija i promidžba znanosti, koja se dodjeljuje za 2017. godinu.
U obrazloženju Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost, među ostalim, stoji kako se dobitnice “nagrađuju za projekt Glagopedija – virtualna glagoljska enciklopedija, koji je usklađen s projektom Glagoljaška večer(a) (Gastronomia Cyrillomethodianska). Dobitnice su osmislile mrežnu aplikaciju u koju je uvršteno 220 spomenika pisanih glagoljicom i 71 spomenik pisan hrvatskom ćirilicom od 9. do 21. stoljeća, čime su u golemom mrežnom prostoru novim naraštajima omogućile jednostavno približavanje baštinskih spomenika i kulture davnih vremena. Izvedbeni projekt Gastronomia Cyrillomethodianska višeslojno oblikuje kontekst jer integracijom interdisciplinarnih spoznaja, oživljavanjem svakidašnjice uz pomoć hrane i pića, glazbe i odjeće rekonstruira život izabranoga doba u cjelini. Oba projekta međusobno se prožimaju i sjajno predstavljaju novi život starih razdoblja hrvatske književnojezične povijesti.”
Izvor: Filozofski fakultet Osijek (utorak, 25.9.2018.)
Objavljeno na Naslovna
PLAN OSJEČKE MATICE HRVATSKE DO KRAJA GODINE
U nizu izdanja osječki Ogranak MH tiskat će i monografiju o zgradi HNK-a Osijek
Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske na posljednjem je sastanku usvojilo niz izvješća, a predsjednik Ogranka MH Osijek Ivica Završki izvijestio je i o brojnim aktivnostima do kraja ove godine. Uz to govorilo se o Izbornoj skupštini MH u Rijeci i izboru osječkih predstavnika u tijela Matice, pripremi matičinih izdanja koja će biti tiskana do kraja ove godine te pripreme za tradicionalne Dane MH u Osijeku u listopadu, studenome i prosincu.
– I ove godine Matica hrvatska u Osijeku obilježava svoje djelovanje s nekoliko vrlo zanimljivih izdanja. Time zadržavamo onaj status najozbiljnijeg nakladnika istočno od Zagreba. To je, dakako, i jedna od temeljnih funkcija MH u Osijeku. Dan grada Osijeka, 2. prosinca ove godine, bit će obilježen i s nekoliko manifestacija Matice hrvatske. To je prije svega 3. i 4. prosinca isključivo u organizaciji osječkog Ogranka MH i organizira se skup “Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu”, u rektoratu osječkog Sveučilišta uz pomoć Sveučilišta i udruga iz Domovinskog rata. Skup se održava četvrtu godinu zaredom. Bit će više od 40 sudionika iz zemlje i susjednih zemalja. Taj skup postaje sve vredniji i značajniji ne samo u znanstvenim krugovima – kaže Završki.
Na Dan kazališta, 7. prosinca, Matica hrvatska promovirat će svoju divnu monografiju o zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku autora Toneta Papića. Tim izdanjem osječka MH odužuje se HNK-u za uspješnu suradnju od početka nastavka rada MH u Osijeku. HNK Osijek ide u veliku rekonstrukciju, pa je ovo idealno vrijeme za obje kvalitetne monografije. Recenzent je Osječanin akademik Andrija Mutnjaković, poznati hrvatski arhitekt. MH Osijek je i suorganizator s područnim uredom HAZU-a i Braćom hrvatskog zmaja postavljanja biste Miji Kišpatiću, prvom osječkom akademiku u Rondelu velikana, u Tvrđi.
– Nova izdanja MH Osijek bit će promovirana tijekom Dana HM-a. Tu su i dva broja Književne revije. Prva će biti posvećena mladim i afirmiranim pjesnicima, a bit će to prigoda za lijepu pjesničku večer. Druga Književna revija, koja će biti promovirana do kraja godine, bit će posvećena recentnoj bosansko-hercegovačkoj književnosti – dodaje Završki.
U planu za 2019. godinu je nova knjiga Slavka Jendrička iz Siska, koji je već objavljivao u Osijeku, a upravo je posljednjih godina u središtu književnih krugova. Bit će tiskane i nove knjige nekih osječkih autora. I mlađih, ali na veselje i starijih i iskusnih. Na sastaknu su pročelnici brojnih odjela iznijeli svoje planove za 2019. godinu. Za Odjel za školstvo izvijestio je Borko Baraban, za Odjel za književnost Ružica Pšihistal, za Odjel za hrvatski jezik Milica Lukić, za Odjel za povijest Zlata Živaković Kerže i Domagoj Tomas, za Odjel za sociologiju Miljenko Brekalo te za Odjel za zdravstvo Josip Galić. Oni su dali svoje prijedloge za promocije i okrugle stolove kojih će, prema dosadašnjoj praksi, biti više desetaka.
Darko Kovačević
Monografija i o MH Osijek
Odjel za hrvatski jezik planira u iduća dva mjeseca održati tribinu o glagoljici koju će voditi dr. Milica Lukić i dr. Vera Blažević Krezić u zgradi Vikarijata. Planiran je i razgovor sa Stjepanom Damjanovićem, Slavoncem, donedavnom predsjednikom MH, o njegovim knjigama o Matici hrvatskoj. Odjel za školstvo u planu ima i dalje predavanja za osječku djecu u osnovnim školama – promociju knjižice o jezičnoj i medijskoj kulturi koje će održavati Borko Baraban i Nefreteta Zekić Eberhard. Zbog velikog zanimanja knjižica će biti doštampana. “Planirana je i monografija o Matici hrvatskoj Osijek, jer ona je tijekom godina tiskala brojna izdanja i knjige, ali nikada o sebi, svojem radu i članovima. Ta bi publikacija trebala biti završena do kraja iduće godine”, kaže Završki.
Objavljeno na Naslovna
Napustio nas je naš dragi prijatelj i član Matice hrvatske
Napustio nas je naš dragi Vladimir Džanko Džana, dugogodišnji član Matice hrvatske Ogranak Osijek, bio je od prvog trena obnove Ogranka 1990. Predan Matici hrvatskoj i aktivan u Predsjedništvu četiri mandata. Dobitnik je Povelje Ogranka Matice hrvatske upravo za njegovo pregalaštvo za likovnu kulturu u gradu Osijeku. Džana će nam uvijek ostati u sjećanju kao prijatelj. Zbogom Džanko!
Objavljeno na Naslovna
Jasna Horvat: Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta
Prevođenje književnih tekstova pretpostavka je kulturnoga brendiranja
Institut Andizet na OLJK-u 2017. organizirao je praizvedbu hepeninga Vilijun prema istoimenom romanu Jasne Horvat. Godinu dana kasnije primili su nagradu FUL KULTURNO koju dodjeljuje Suberbrands za najbolji niskobudžetni događaj u kulturi.
U svojim tekstovima opisali ste mnoge kulture i brojna odredišta, a u svojim znanstvenim istraživanjima spojili više različitih disciplina, među kojima su ekonomske i humanističke znanosti, kreativna industrija i primijenjena umjetnost. Koje biste svoje tekstove preporučili čitateljima kada se odlučuju za putovanje?
– Antiatlas i Pismo u pismu ispisano u suradnji s Irenom Vrkljan, tekstovi su u kojima izravno promišljam kulture, običaje i identitete. Pišući ih uočila sam važnost kulturnog brendiranja odredišta na koja sam odlazila. Jednako tako, odlazeći na putovanja, pribavljala sam tekstove koji govore o odredištima. Putujući, upoznavala sam odredišta dijelom preko tekstova domicilnih autora, a dijelom preko vlastitih iskustava na odredištima. Čitanje je uvijek u podlozi pisanja.
Kako biste imenovali takav spoj iskustava?
– Kulturno brendiranje nije nepoznat pojam i ugledna odredišta odavna ga razvijaju. Kako bi se postigla kulturna prepoznatljivost poseže se za marketinškim aktivnostima te se one primjenjuju na polje kulture. Brendirati kulturno odredište znači sačuvati kulturni identitet te ga istodobno promovirati tako da odredište postane prepoznatljivo, atraktivno i poželjno.
Što je za Vas ključno u kulturnom brendiranju odredišta?
– Brendirati kulturno odredište podrazumijeva uspješno komuniciranje s okruženjem. Zainteresiranost šireg okruženja postiže se uspostavljanjem razumljivih i prepoznatljivh poruka. Primjer uspješno brendiranog identiteta ostvarile su naše prepoznatljive „kockice“ na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u nogometu. One su pogodne za aktivnosti brendiranja i u budućnosti. Međutim, brend manjih gradova ili mjesta, zahtijevaju i dodatni napor.
Hrvatska kultura vezana je uz malo tržište koje posjećuje sve veći broj turista. Što nedostaje?
– Nedostaju prijevodi tekstova domaćih autora, jer književni tekstovi lokalnih autora nude upravo ono što podrazumijeva brendiranje: originalno pripovijedanje o odredištu. S obzirom na to da je hrvatska kultura ograničena jezičnom barijerom, prva pretpostavka kulturnoga brendiranja ostvariti je prevođenje tekstova.
Drugim riječima, smatrate da bi gradovi i županije trebali prevoditi tekstove vlastitih autora?
– Trenutačno ne vidim drugo rješenje jer Ministarstvo kulture iznimno skromno sufinancira prijevode domaćih autora. Ostvarivanje „idejnog brendiga“ (engl. mind share) znači zadržavanje usmjerenosti korisnika na proizvod ili uslugu. Promatra li se kultura određenog mjesta kao „proizvod“ na koji je potrebno usmjeriti pozornost šire zajednice nemoguće je poslati poruku i zadržati usmjerenost bez njezina prijevoda.
Nedavno ste primili nagradu FUL KULTURNO.
– Institut Andizet dobitnikom je nagrade za događaj koji je promovirao dijelove hrvatske kulture uz pomoć većeg broja izražajnih sredstava, a sve što je umjetnički prikazano prevedeno je na engleski te prikazano u Narodnoj Republici Kini i u drugim državama svijeta. Takvim pristupom prevladali smo jezičnu granicu koja nas razdvaja od onih koji su zainteresirani za upoznavanje hrvatske kulture. Brendirati kulturu znači približiti ju ostatku svijeta.
Ne mislite li da su naše kulturne i tradicijske karakteristike komplicirane za razumijevanje?
– Globalno doba s jedne strane podrazumijeva da se na svakom dijelu svijeta mogu pronaći istovjetni proizvodi pa tako i istovjetni, odnosno, razumljivi kulturni predlošci. S druge strane, ono što je u vrhu potražnje upravo je originalnost, autentičnost i samosvojnost. Tu smo u velikoj prednosti jer posjedujemo dugu, kontinuiranu kulturnu tradiciju. Otvorimo li ju upoznavanju svjetskoj javnosti mišljenja sam kako ćemo uspješno brendirati prostore na kojima je nastajala.
Koja bi bila Vaša preporuka uspješnog kulturnog brendiranja?
– Izdvojiti tekstove domaćih autora koji raznoliko i uvjerljivo opisuju lokalnu kulturu, osigurati im prijevode i javnu vidljivost u širem smislu te uskladiti marketinške i organizacijske aktivnosti. Kao i kod drugih važnih i velikih projekata, rješenja se nalaze nadohvat ruke, a inovativna rješenja pozivnica su sama po sebi za investitore, nakladnike i brojene druge promotore. Kultura je jedini kapitalni resurs koji se umnaža korištenjem, a svako korištenje kulturnog resursa svoje ishodište ima u pisanoj riječi.
Narcisa Vekić
Objavljeno na Naslovna
LK Tvrđa – Zahvalnica Igoru Vrandečiću
Na druženju slikara Likovne kolonije Tvrđa, koja se već 10. godinu održava na terasi uz Bastion, uručena je zahvalnica osječkog Ogranka Matice hrvatske osnivaču i voditelju kolonije Igoru Vrandečiću za uspješnu suradnju. Zahvalnicu mu je uručio tajnik Ogranka Josip Cvenić. Svi dosadašnji radovi nastali na koloniji darovani su brojnim humanitarnim organizacijama.
D.Kć.
Objavljeno na Naslovna
Novi broj uredništvo je gradilo na osnovi Kniferova slikarskog rada
Urednici su na promociji upozorili na vrijednost znanstvenog diskursa K. Purgara
U prostorijama osječkog Ogranka Matice hrvatske predstavljen je najnoviji broj časopisa za književnost i kulturu Književna revija koji se ulaskom u 58. godište kontinuiranog objavljivanja svrstava u probranu skupinu najdugovječnijih suvremenih hrvatskih publikacija posvećenih primarno umjetnosti i kulturi, a zatim i humanističkim znanostima te znanosti o umjetnosti.
Uredništvo časopisa, koje čine Ivan Trojan i Tatjana Ileš, novi je broj gradilo na temelju slikarskog rada Julija Knifera, stoga ne čudi naslovljavanje središnjeg dijela časopisa – Meandar.
Urednici su tijekom promocije upozorili na vrijednost znanstvenog diskursa Krešimira Purgara, koji u uvodnom članku “Julije Knifer, apstrakcija i otvoreno djelo”, na primjeru Kniferove umjetničke geste iznalazi granice tumačenja u semiotici i povijesti umjetnosti.
– Budući da osječka Matica hrvatska, odnosno Književna revija, aktivno surađuje sa svim sastavnicama Sveučilišta J. J. Strossmayera, posebice onima humanističkoga, društvenoga i umjetničkoga predznaka, a kada je u fokusu Julije Knifer, interakcija s novousustavljenom Akademijom za umjetnost i kulturu očekivana je. Realizirana je kroz objavu rezultata okruglog stola u sklopu Dana Julija Knifera u organizaciji AUK-a, na kojem su sudjelovali moderator Igor Gajin te istaknuti umjetnici i proučavatelji umjetnosti Krešimir Purgar, Igor Loinjak, Dubravko Mataković i Goran Lišnjić.
Sudionici su raspravljali o intrigantnoj korespondenciji Knifera i Stravinskog u smislu kreativnog utjecaja zvuka kakav je bio karakterističan za Stravinskog na identitet Kniferova stila, a preko toga i o fenomenu općenite utjecajnosti glazbe kao nadahnuća za stvaralaštvo u ostalim umjetničkim područjima – kaže urednik Revije Ivan Trojan.
Uz novi broj Književne revije, na konferenciji za novinare predstavljena je i nova knjiga u izdanju osječkog Ogranka, autorice dr. Marije Erl Šafar, a nosi naziv “Razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj”. Jedinstvena je to publikacija iz područja knjižničarstva, doktorski rad ove mlade osječke znanstvenice, ali i sveučilišni udžbenik. Dosadašnja profesorica na Odjelu za kulturologiju, od jeseni će predavati knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Posljedica je to ukidanja Odjela za kultulrogiju, koji je dijelom pripojen novoj instituciji – Akademiji za umjetnost i kulturu Osijek. Svečana promocija nove knjige i udžbenika dr. Marije Erl bit će u rujnu.
Narcisa Vekić
Objavljeno na Naslovna
