Category Archives: Odjel za izdavačku djelatnost

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

i

Društvo umirovljenika GPP-a Osijek

imaju čast pozvati Vas na

promociju monografije Josipa Nađa

“90 godina električnog tramvaja u Osijeku”

koja će se održati

12. prosinca 2016. u 12 sati

u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku.

Istom prigodom bit će otvorena izložba fotografija prvih osječkih električnih tramvaja

u Muzeju Slavonije, Trg Svetog Trojstva 6.

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku obavješta Vas da je pobjednik Anonimnog natječaja za prozni tekst:

 DINO PLETIKAPIĆ    (MC17KK)

Molimo ostale autore da se jave radi objavljivanja tekstova u časopisu Književna revija.

tel./fax: 031/283-499

mob: 098/373-407

e-mail: matica-hrvatska@os.t-com.hr

Za Povjerenstvo

Doc.dr.sc. Ivan Trojan

Najbolji prozni rukopis je naslovljen:

METAFIZIKA MISLI

Pohvaljujemo rukopise naslovljene:

NORMALNI LJUDI

S KOJE STRANE UĆI U OSIJEK

ZLATNA HRVATSKA MLADEŽ

(Objavili bismo odlomke pohvaljenih proza u časopisu “Književna revija” ukoliko autori rukopisa odobre objavljivanje.)

Molimo autore navedenih rukopisa da se jave na telefonski broj Matice hrvatske-Ogranka Osijek 031/283-499 ili na  098 373 407 te prijavljenom zaporkom potvrde svoje autorstvo.

Natječajno povjerenstvo:

doc. dr.sc. Ivan Trojan

doc.art. Anđelko Mrkonjić

dr.sc. Tatjana Ileš

Ogranak Matice hrvatske u Osijeku objavio je novu knjigu Vožnja na mjestu autora Josipa Cvenića.

Natječaj je otvoren od 5. srpnja 2016. do  10.listopada 2016. godine.

Na natječaj se primaju samo neobjelodanjeni cjeloviti prozni rukopisi pisani hrvatskim jezikom.

Rukopis mora biti pisan na računalu.

Rukopis se šalje u tri primjerka.

Rukopis se ne vraća.

Odabrani rukopis  objavit će  Ogranak Matice hrvatske Osijek u biblioteci «Književna revija» te se pobrinuti za sve promotivne aktivnosti.

Rukopis se šalje pod šifrom od 6 znamenaka. Nigdje ne smije biti naznačeno autorovo ime i prezime ili bilo kakvi drugi osobni podaci. Nakon okončanja natječaja bit će objavljen naslov nagrađenoga rukopisa. Nakon toga se autor nagrađenoga rukopisa treba javiti sa šifrom pod kojom je rukopis prijavio te pripadajućim osobnim podacima na telefon 031/283-499.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 30 dana nakon zatvaranja natječaja na službenoj web-stranici Ogranka Matice hrvatske Osijek (www.maticahrvatskaosijek.hr) te u «Vijencu».

Rukopise je potrebno poslati na adresu: Ogranak Matice hrvatske Osijek, Strossmayerova 1, 31000 Osijek, s naznakom: Natječaj za prozni rukopis.

Stota obljetnica rođenja svjetski poznate hrvatske balerine iz Slavonskog Broda bila je razlog brojnim kulturnim događanjima i sjećanjima, koja je ljepotu plesne umjetnosti, ali i svoje domovine, pronosila svijetom. Svoj specifični književni doprinos tome dao je i dvobroj 1-2/2016. Književne revije, koju već 56 godina izdaje osječki ogranak Matice hrvatske. Taj je broj jučer predstavljen u prostorijama MH u Osijeku.

– U godini Mije Čorak Slavenske odlučili smo dvobroj naše Književne revija posvetiti toj umjetnici. Petnaest znanstvenih radova na novi je način otkriva pa vjerujem da će s pozornošću našu Reviju čitati kako u sveučilišnom središtu Osijeku, koji njeguje i voli balet i ples, tako i u Slavonskom Brodu, Mijinom gradu, koji ima Dane plesa posvećene njoj. Činjenica je da je Revija postala brend u Osijeku unatoč teškim financijskim uvjetima za sve izdavače pa je logično da ta slavonska tema zauzme važno mjesto u našim izdanjima u jubilarnoj godini rođenja te velike umjetnice. Važno nam je da svaki broj Revije zainteresira hrvatsku kulturnu javnost, a ovaj broj će to svakako učiniti”, rekao je predsjednik ogranka Ivica Završki.

Zamjenica glavnog urednika Književne revije Tatjana Ileš, pobliže je objasnila stručne tekstove koji se bave životom, radom i djelom Mije Čorak Slavenske. Poticaj publikaciji bio je znanstveno-stručni skup, a tekstovi iz više pogleda analiziraju sve što je Mia Čorak Slavenska učinila za baletnu i općenito plesnu umjetnost. Uvodnu napomenu napisala je izv. prof. Maja Đurinović, s osječke Umjetničke akademije, koja je mnogo pomogla u ostvarivanju ovog djela, a ostali autori su: Andreja Jeličić, Katarina Žeravica, Iva Nerina Sibila, Iva Sudec Andreis, Jasna Čižmek Tarbuk, Daniel Rafaelić, Tina Zubović, Mihaela Devald, Svebor Sečak, Dunja Vanić, Zlata Živaković-Kerže, Irena Krumes Šimunović, Hrvoje Špicer, Sanja Nuhanović, Maja Koporčić i Iva Kekez.

– Možda izgleda bombastično, ali kada govorimo o Miji Čorak Slavenski mišljenja sam da je ona u svijetu najpoznatija Hrvatica 20. stoljeća. Nama to možda čudno zvuči, jer se o njoj godinama malo govorilo, ali ona je obilježila sve svjetske pozornice, a kasnije se uspješno bavila i pedagoškim radom. Ona je, možda se to ne zna, već s 18 godina postala primabalerina u Zagrebu, a plesala je na pozornici od svoje treće godine. Pobjeda na natjecanju za vrijeme Olimpijade 1936. godine u Berlinu otvorila su joj vrata za europsku scenu, primjerice Monte Carlo, a kasnije i za veliku karijeru u SAD-u (Metropoliten u New Yorku). Glavnu ulogu ima u francuskom filmu ‘Smrt labuda’, što joj je još više potvrdilo svjetsku slavu”, kratko je objasnio njen značaj glavni urednik Književne revije Ivan Trojan, sa željom da ovi tekstovi konačno upoznaju hrvatsku javnost s ovom istinskom zvijezdom.

U pripremi je idući broj Književne revije. U trećem ovogodišnjem broju, koji će biti tiskan za koji mjesec, trebao bi donijeti izbor iz suvremene rumunjske proze. To je prvi od brojeva kojima se nadamo u budućnosti bar jednom godišnje predstaviti nove književne puteve zemalja koje nas bliže ili dalje regionalno dodiruju, otkrila je na kraju Tatjana Ileš.

Natječaj je otvoren od 5. srpnja 2016. do  15. rujna 2016. godine.

Na natječaj se primaju samo neobjelodanjeni cjeloviti prozni rukopisi pisani hrvatskim jezikom.

Rukopis mora biti pisan na računalu.

Rukopis se šalje u tri primjerka.

Rukopis se ne vraća.

Odabrani rukopis  objavit će  Ogranak Matice hrvatske Osijek u biblioteci «Književna revija» te se pobrinuti za sve promotivne aktivnosti.

Rukopis se šalje pod šifrom od 6 znamenaka. Nigdje ne smije biti naznačeno autorovo ime i prezime ili bilo kakvi drugi osobni podaci. Nakon okončanja natječaja bit će objavljen naslov nagrađenoga rukopisa. Nakon toga se autor nagrađenoga rukopisa treba javiti sa šifrom pod kojom je rukopis prijavio te pripadajućim osobnim podacima na telefon 031/283-499.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 30 dana nakon zatvaranja natječaja na službenoj web-stranici Ogranka Matice hrvatske Osijek  te u «Vijencu».

Rukopise je potrebno poslati na adresu: Ogranak Matice hrvatske Osijek, Strossmayerova 1, 31000 Osijek, s naznakom: Natječaj za prozni rukopis.

Državni arhiv u Osijeku i
Matica hrvatska ogranak Osijek

Pozivaju Vas na promociju knjige
Bila je 1914.
Ivan Fürst: Ratni dnevnik

Sudjeluju:
mr.sc. Danijel Jelaš
Kruna Medić Fűrst

Promocija će se održati u prostorijama Udruga gluhoslijepih osoba Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije U POTHODNIKU Trga Ante Starčevića (lokal 7-8)
22. travnja 2016. s početkom u 19 i 30 sati

Posjetitelji će moći izabrati neka od izdanja Matice hrvatske i Državnog arhiva u Osijeku – besplatno!

Pobjednica je Jadranka Ivandić Zimić s prozom Zvala sam se Ljerka.

Pojašnjenje nagrade

Povjerenstvo je odlučilo nagradu podijeliti dvama jednako kvalitetnim rukopisima i to na način da se novčana nagrada dijeli između autora nagrađenih rukopisa od kojih će prvonavedeni biti objavljen u zasebnoj knjizi, a drugonavedeni u cijelosti u već sljedećem broju časopisa „Književna revija“. Prosudbeno povjerenstvo se obvezuje sudjelovati u uredničkim poslovima pri objavljivanju rukopisa te promotorskim aktivnostima u sklopu kojih će biti održane promocije knjige odnosno časopisa odmah pri objelodanjivanju.

Brončani David

Umijeće pripovijedanja, široka lepeza nadasve zanimljivih likova koji nose radnju ovoga romana te elementi začudnosti koje autor tijelom teksta raspoređuje neočekivano, neka su od obilježja romana Brončani David.

Potraga za smislom vlastitoga postojanja te potraga za srećom kao temeljni cilj čovjekove egzistencije pokreću radnju romana koji sadržajem pa i izrazom nije uronjen u suvremenost i svakodnevlje. Autor potencijalnome čitatelju otvara prozor u neke druge, vremenski udaljenije, ali intrigantnije svjetove – živote antikvara i sakupljača umjetnina, dobrostojećih industrijalaca i njihovih obitelji, obrtnika i ljubavnika, nesretnih žena i neodlučnih muškaraca.

Prokletstvo koje sobom nosi posjedovanje jednoga umjetničkog djela usud je od kojega se ne će moći tako lako pobjeći. Roman je ovo koji će voditi u drugačije prostore – mjesta iz kojih se bježi i ona u koje se dolazi ostati, intrigantno slow štivo koje će čitatelju pružiti užitak u tekstu i osjećaj zadovoljstva dobro utrošenoga vremena u brzome svijetu u kojem živimo.

Zvala sam se Ljerka

Crnohumorna je zbirka pripovijedaka u kojoj autor vješto izrađuje i povezuje sličice jakih povijesnih momenata u Bosni i Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća trudeći se prikazati raznovrsne oblike ideoloških zastranjivanja koji rezultiraju tragičnim životnim pričama onih socijalno i klasno najnižih, a time i široj recepciji najprepoznatljivijih. Pri tom nerijetki melodramatski trenuci, postavljeni u funkciji izazivanje empatije u čitateljstva, ne doimlju se suviše patetično jer autor ne izbjegava prostorno i socijalno bojanje diskursa likova koji se upražnjuje katkada i u psovci.

Psovkom, a bez vulgarnosti, se zapravo zaključuju poglavlja unutar te proze čime se zapravo iznosi zaključna vrijednosna prosudba o različitim ideologijama koje se pronašle plodno tlo na našim prostorima. Tako da je u nagrađenoj prozi zapravo motivsko polazište vezano uz jednakost, pomirenje, ekumenizam svih različitosti pronalažljivih i danas na nama blizom i poznatom dijelu brdovitog Balkana.

Upravo će u ovakvoj vrsti teksta vrlo jasno doći do izražaja nacionalne aspiracije, kolektivni mitovi i etičke dileme zajednice koje nezaustavljeno obitavaju na našim prostorima par stoljeća. A sve to u inteligentno sročenom, pristupačnom i primamljivom rukopisu nagrađenog autora. Rukopisu koji počiva na pretpostavci o povijesnoj usporedbi i analogiji koja se pak konstruira u čitateljevoj svijesti u procesu uspoređivanja prikazane prošlosti i recipijentove današnjice. Autor zapravo inzistira na analogijama između prošlosti i sadašnjosti te tako upozorava na zakonomjernost i reverzibilnost povijesnih procesa. I to ne intelektualistički namrgođeno, već inteligentno zaigrano.

Molimo autore nagrađenih rukopisa da se jave na telefonski broj osječkog ogranka Matice hrvatske: 031/283-499 ili na e-mail: matica-hrvatska@os.t-com.hr i dojave šifru pod kojom su prijavili rukopis.

Prosudbeno povjerenstvo:

Ivan Trojan
Tatjana Ileš