U povodu Svjetskoga dana lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku 21. ožujka predstavljeno je novo zajedničko izdanje osječkog OMH u Osijeku, Umjetničke akademije u Osijeku i Hrvatskog centra UNIMA Vrste lutaka češkog teoretičara lutkarstva Aloisa Tomaneka.
Objavljeno na Naslovna
Na treću korizmenu nedjelju pred oltarom osječke konkatedrale scenski su se predstavili članovi Hvarskoga pučkog kazališta izvedbom Prikazanje života sv. Lovrinca mučenika, a samo nekoliko sati prije i Vinkovčani su uživali u antologijskoj predstavi hrvatskoga glumišta.
S izvedbe predstave Prikazanja
Udružili su se u organizaciju kazališnog događaja dva Matičina ogranka (vinkovački i osječki), osječki Institut za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II. uz krovno vodstvo Udruge katoličkih intelektualaca i pod vodstvom Milana Lakoša. Vitalnost Lovrinca, svježeg i nakon 48 godina izvođenja, izvire iz njegove povijesti i uvijek žive sadašnjosti. Moderna povijest započinje vrhunskom dramaturškom režijom Hvaranina Marina Carića na tragu srednjovjekovne i pučke scenske poetike, dok njegova sadašnjost traje u autentičnim izvedbama suvremenih hvarskih pučana koji prenose glas vlastitih predaka i vlastite baštine.
Objavljeno na Naslovna
Domagoj Tomas, član predsjedništva Ogranka MH Osijek, sudjelovao je u radijskoj emisji “Fiozofski u eteru” gdje je predstavio svoju knjigu “Labirnit slobode” koja ju je osječki Ogranak objavio 2017. godine.
“U ovotjednoj epizodi emisije Filozofski u eteru Marijana je razgovarala s profesorom Domagojem Tomasom, a tema razgovora je Labirint slobode. Riječ je o knjizi koja je objavljena krajem 2017. godine u izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske. Što zapravo znači Labirint slobode, kako je nastao i što sve tematizira saznat ćete tijekom emisije.”
Cijelu emisiju možete poslušati ovdje: http://radio.unios.hr/filozofski-u-eteru-36/
Objavljeno na Naslovna
U Klubu knjižare Nova predstavljen je četvrti broj osječkog književnog časopisa Književna revija, koji je temeljen na neobjavljenom kvalitetnom književno-umjetničkom tekstu nekolicine nagrađivanih, u javnosti prepoznatih hrvatskih književnika. Kontinuirano inzistiranje na izvrsnosti uredništva tijekom ovoga desetljeća potvrđeno je i ovim brojem časopisa, koji je na nacionalnom planu kvalitativno pri vrhu časopisne produkcije usmjerene ka kulturi, što i potvrđuje već niz godina Ministarstvo kulture svojom potporom.
Zamjenica urednika Tatjana Ileš navela je kako u broju koji zaključuje 57. godište Književne revije s temom Razvedenost, donose urednički izbor novih i suvremenih književno-umjetničkih ostvaraja – od poezije do drame, podupirući prostor književnosti prilozima iz svijeta kazališta, povijesti te aktualnim promišljanjima o intermedijalnosti danas i njezinoj ulozi u književnosti, likovnim, glazbenim, izvedbenim umjetnostima te komunikologiji.
– Iz navedenoga se logički pokazala tema razvedenosti kojoj pristupamo afirmativno i s pozicije onih koji u sadašnjem trenutku čitateljskoj javnosti žele, a donekle im je to i obveza, podastrijeti raznorodna suvremena umjetnička promišljanja, ali i poneki primjer iz prakse. Koeficijent razvedenosti ovoga broja časopisa tako metaforički možemo razumjeti i kao onoga pokazatelja koji označava upravo (pa i intermedijalni) prodor književnih i umjetničkih zahvata u prostore teorijskih i drugih znanstvenih promišljanja, te obrnuto – istaknula je Tatjana Ileš, na što se nadovezao glavni urednik Ivan Trojan:
– Književno-umjetnički dio otvara izbor iz neobjavljene poezije suvremenih priznatih i nagrađivanih osječkih pjesnikinja Marine Tomić i Josipe Gogić. Prozni su odjeljak svojim prilozima punili Zlatko Krilić, suvremeni hrvatski književnik kojega najčešće povezujemo s dječjom književnosti, no za ovaj broj Književne revije priložio je dvije putopisne priče; zatim Robert Roklicer, pjesnik, romanopisac, scenarist, glumac – svestrani umjetnik, svojevremeni pobjednik na Anonimnom natječaju za prozni rukopis MH Ogranka Osijek. Tu je i priča zagrebačke autorice, kolumnistice, psihologinje po struci, Tomice Šćavine, iza koje je desetak knjiga iz oba područja interesa te tri priče Tomislava Šovagovića, diplomiranog novinara i teologa, nagrađivanog za poeziju, prozu i novinarstvo. Đakovčanin Mirko Ćurić, suvremeni književnik i kulturni djelatnik, ponudio je priču nastalu prema provjerljivim zapisima i dokumentima vezanim uz jedan segment gradnje đakovačke katedrale. U dijelu posvećenom dramskom pismu objavljujemo dva dramska teksta autorice Anastazije Dmitrove.
Historiografski prinos daje mladi osječki povjesničar Luka Pejić u eseju o svjetski poznatom slavonskom anarhistu Stjepanu Fabijanoviću, dok u novoj suradnji s Umjetničkom akademijom u Osijeku, o intermedijalnosti u novom kontekstu i pitanjima vezanima uz zatečeni hiperrealizam u suvremenoj umjetnosti saznajemo iz transkripta razgovora vođenog za ARTOS-ovim otrulim stolom, a koji su vodili i oblikovali osječki proučavatelji umjetnosti srednje generacije Katarina Žeravica, Igor Gajin, Igor Tretinjak, Igor Loinjak, Tihomir Ranogajec i Luka Alebić. I ovaj broj realiziran je uz grafička rješenja Marina Balaića. N.Vekića
Objavljeno na Naslovna
Objavljeno na Naslovna
“PRIKAZANJE ŽIVOTA SV. LOVRINCA MUČENIKA” HVARSKOG PUČKOG KAZALIŠTA
Starohrvatska čakavica zablistala u melodioznom hvarskom govoru
Korizma je pravo vrijeme za martirijske teme, a kada je posrijedi vrhunski starohrvatski dramski tekst kao što je “Prikazanje života sv. Lovrinca mučenika” u maestralnoj izvedbi Hvarskog pučkog kazališta, tada se dogodi idealan spoj kršćanske duhovnosti i kazališne umjetnosti, čemu su svjedočili Osječani na treću korizmenu nedjelju.
Hvaranima nije bilo teško odazvati se pozivu Udruge katoličkih intelektualaca i prevaliti dugi put praćen snijegom i ledenom kišom, te zaigrati pred oltarom osječke konkatedrale predstavu kakvu mogu samo poželjeti i kazalištarci najprofinjenijeg ukusa i običan puk.
Kada je davne 1970. legendarni Hvaranin Marin Carić režirao i dramaturški obradio starohrvatsku crkvenu dramu, bio je to avangardni iskorak, danas je to kazališni klasik i jedna od najdugovječnijih hrvatskih predstava uopće. Osobitost je Carićeva zahvata vjernost srednjovjekovnoj i pučkoj lokalnoj tradiciji i nastojanje da kazališnu umjetnost učini svima bliskom i razumljivom. Sadržaj je jednostavan. Sveti Lovro, jedan od najpoznatijih kršćanskih svetaca, zajedno sa papom Sikstom II., koji je Lovru zbog njegovih mladenačkih vrlina uvrstio u rimskog đakona, izloženi su nemilosrdnom mučenju Rimljana, ali usprkos svemu ispovijedaju svoju vjeru privlačeći sve više pogana u svoju zajednicu. Nakon mučeničke smrti pape, dolazi na red i Lovro, koji će odoljeti napastovanju i samog Belzebuba i mučeničkom smrću na lomači (na gradelama) ući u vječnu slavu. Tu su priču poduprtu jednostavnim scenskim znakovima i autentičnom kostimografijom hvarskih bratovština (Crni – Rimljani, Bili – kršćani, Crveni – đavao), uz izgovaranje didaskalija bez poteškoća razumjeli Osječani. Starohrvatska čakavica zablistala je u melodioznom hvarskom govoru.
Oduševljenje ambijentom i publikom nije krio prof. Milan Lakoš, tajnik i voditelj hvarske glumačke družine, odigravši ulogu cara Valerijana po 260. put. Predstava, kazao je Lakoš, s vremenom ne gubi na aktualnosti, igramo je diljem Hrvatske i svijeta uz oduševljenje publike i viske ocjene struke.
– Sukob dobra i zla traje i danas, a samo ustrajni pobjeđuju. Carić nije slučajno uključio u predstavu ikonografiju hvarskih bratovština – rekla je prof. Pšihistal, nositeljica organizacije.
Bratovštine su u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima sudjelovale u izvedbi crkvenih prikazanja i imale ključnu ulogu u kulturnom životu mjesta, uz uobičajene crkveno-karitativne aktivnosti. Bratovštine su kao najraniji oblik organiziranog djelovanja vjernika laika preteče današnjih „udruga“ i autentičan pokazatelj zajedništva vjere i kulture. U suorganizaciju ovog zahtjevnog kazališnog događaja s glumačkom družinom od 23 člana uključio se i Institut za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II“ i dva slavonska Matičina ogranka (vinkovački i osječki), a domaćinsku dobrodošlicu pružili su Hvaranima vinkovački župnik mons. Tadija Pranjić i osječki župnik mons. Adam Bernatović, kao i fra Ivica Jagodić, gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru, gdje su glumci bili smješteni. N.Vekić
Izvor: Glas Slavonije (utorak, 6.3.2018.)
Objavljeno na Naslovna
Pozivamo Vas na predstavljanje slikovnice Nade Arbanas “Leteće priče” u Zagrebu!
Predstavljanje će se održati u petak, 16. veljače 2018. u 18 sati u Napretkovom kulturnom centru, Bogovićeva 1, Zagreb.
Objavljeno na Naslovna
