U povodu Svjetskoga dana lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku 21. ožujka predstavljeno je novo zajedničko izdanje osječkog OMH u Osijeku, Umjetničke akademije u Osijeku i Hrvatskog centra UNIMA Vrste lutaka češkog teoretičara lutkarstva Aloisa Tomaneka.
“Labirint slobode” zbirka je publicističkih tekstova nastalih između 2008. i 2017. godine, od kojih su neki ranije neobjavljeni, dok je veći dio objavljen u elektroničkom obliku na raznim internetskim portalima. Autor u tekstovima obrađuje široku lepezu tema, počevši od lokalnih društveno-političkih anomalija, preko aktualne nacionalne problematike i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini pa do religijskih pitanja i navijačke supkulture.
Domovinski rat, njegove gospodarske, demografske i socijalne posljedice i perspektive na području hrvatskoga istoka
Glavni urednik Miljenko Brekalo 160,00 kn
Zbornik radova trećeg međunarodnog interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa “Domovinski rat, njegove gospodarske, demografske i socijalne posljedice i perspektive na području hrvatskoga istoka” u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek, a suorganizatori su Odjel za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet sveučilišta u Mostaru i Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Navedeni skup nastavak je nastojanja znanstvene, stručne, kulturne i ine zajednice oko problematiziranja teme iz Domovinskog rata i poslijeratne obnove hrvatskoga društva na području hrvatskoga istoka koji je bio i ostao od strateškoga nacionalnog interesa za domovinsku i iseljenu Hrvatsku.
Versionar” je druga zbirka pjesama Brune Koića, čiji je izdavač Ogranak Matice hrvatske u Osijeku. Prva zbirka pjesama pod nazivom ‘Umovina’ objavljena je 2012. godine, a sve pjesme nastale nakon toga razdoblja (nekoliko pjesama i otprije), objedinjuju se u novoj zbirci, u kojoj se istovremeno nalaze i tematske ilustracije autorice Stelle Čenan. Moderator promocije bit će Igor Gajin, ujedno i recenzent zbirke. Kao i na naslovnici prve, i za drugu je zbirku za naslovnicu zaslužan Roberto Vukomanović, koji je knjigu i grafički oblikovao.
Na treću korizmenu nedjelju pred oltarom osječke konkatedrale scenski su se predstavili članovi Hvarskoga pučkog kazališta izvedbom Prikazanje života sv. Lovrinca mučenika, a samo nekoliko sati prije i Vinkovčani su uživali u antologijskoj predstavi hrvatskoga glumišta.
S izvedbe predstave Prikazanja
Udružili su se u organizaciju kazališnog događaja dva Matičina ogranka (vinkovački i osječki), osječki Institut za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II. uz krovno vodstvo Udruge katoličkih intelektualaca i pod vodstvom Milana Lakoša. Vitalnost Lovrinca, svježeg i nakon 48 godina izvođenja, izvire iz njegove povijesti i uvijek žive sadašnjosti. Moderna povijest započinje vrhunskom dramaturškom režijom Hvaranina Marina Carića na tragu srednjovjekovne i pučke scenske poetike, dok njegova sadašnjost traje u autentičnim izvedbama suvremenih hvarskih pučana koji prenose glas vlastitih predaka i vlastite baštine.
Domagoj Tomas, član predsjedništva Ogranka MH Osijek, sudjelovao je u radijskoj emisji “Fiozofski u eteru” gdje je predstavio svoju knjigu “Labirnit slobode” koja ju je osječki Ogranak objavio 2017. godine.
“U ovotjednoj epizodi emisije Filozofski u eteru Marijana je razgovarala s profesorom Domagojem Tomasom, a tema razgovora je Labirint slobode. Riječ je o knjizi koja je objavljena krajem 2017. godine u izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske. Što zapravo znači Labirint slobode, kako je nastao i što sve tematizira saznat ćete tijekom emisije.”
Kontinuirano inzistiranje na izvrsnosti potvrđeno je i ovim brojem časopisa
U Klubu knjižare Nova predstavljen je četvrti broj osječkog književnog časopisa Književna revija, koji je temeljen na neobjavljenom kvalitetnom književno-umjetničkom tekstu nekolicine nagrađivanih, u javnosti prepoznatih hrvatskih književnika. Kontinuirano inzistiranje na izvrsnosti uredništva tijekom ovoga desetljeća potvrđeno je i ovim brojem časopisa, koji je na nacionalnom planu kvalitativno pri vrhu časopisne produkcije usmjerene ka kulturi, što i potvrđuje već niz godina Ministarstvo kulture svojom potporom.
Zamjenica urednika Tatjana Ileš navela je kako u broju koji zaključuje 57. godište Književne revije s temom Razvedenost, donose urednički izbor novih i suvremenih književno-umjetničkih ostvaraja – od poezije do drame, podupirući prostor književnosti prilozima iz svijeta kazališta, povijesti te aktualnim promišljanjima o intermedijalnosti danas i njezinoj ulozi u književnosti, likovnim, glazbenim, izvedbenim umjetnostima te komunikologiji.
– Iz navedenoga se logički pokazala tema razvedenosti kojoj pristupamo afirmativno i s pozicije onih koji u sadašnjem trenutku čitateljskoj javnosti žele, a donekle im je to i obveza, podastrijeti raznorodna suvremena umjetnička promišljanja, ali i poneki primjer iz prakse. Koeficijent razvedenosti ovoga broja časopisa tako metaforički možemo razumjeti i kao onoga pokazatelja koji označava upravo (pa i intermedijalni) prodor književnih i umjetničkih zahvata u prostore teorijskih i drugih znanstvenih promišljanja, te obrnuto – istaknula je Tatjana Ileš, na što se nadovezao glavni urednik Ivan Trojan:
– Književno-umjetnički dio otvara izbor iz neobjavljene poezije suvremenih priznatih i nagrađivanih osječkih pjesnikinja Marine Tomić i Josipe Gogić. Prozni su odjeljak svojim prilozima punili Zlatko Krilić, suvremeni hrvatski književnik kojega najčešće povezujemo s dječjom književnosti, no za ovaj broj Književne revije priložio je dvije putopisne priče; zatim Robert Roklicer, pjesnik, romanopisac, scenarist, glumac – svestrani umjetnik, svojevremeni pobjednik na Anonimnom natječaju za prozni rukopis MH Ogranka Osijek. Tu je i priča zagrebačke autorice, kolumnistice, psihologinje po struci, Tomice Šćavine, iza koje je desetak knjiga iz oba područja interesa te tri priče Tomislava Šovagovića, diplomiranog novinara i teologa, nagrađivanog za poeziju, prozu i novinarstvo. Đakovčanin Mirko Ćurić, suvremeni književnik i kulturni djelatnik, ponudio je priču nastalu prema provjerljivim zapisima i dokumentima vezanim uz jedan segment gradnje đakovačke katedrale. U dijelu posvećenom dramskom pismu objavljujemo dva dramska teksta autorice Anastazije Dmitrove.
Historiografski prinos daje mladi osječki povjesničar Luka Pejić u eseju o svjetski poznatom slavonskom anarhistu Stjepanu Fabijanoviću, dok u novoj suradnji s Umjetničkom akademijom u Osijeku, o intermedijalnosti u novom kontekstu i pitanjima vezanima uz zatečeni hiperrealizam u suvremenoj umjetnosti saznajemo iz transkripta razgovora vođenog za ARTOS-ovim otrulim stolom, a koji su vodili i oblikovali osječki proučavatelji umjetnosti srednje generacije Katarina Žeravica, Igor Gajin, Igor Tretinjak, Igor Loinjak, Tihomir Ranogajec i Luka Alebić. I ovaj broj realiziran je uz grafička rješenja Marina Balaića. N.Vekića