Category Archives: Nekategorizirano

Tatjana Ileš

tatjana-iles-1

Tatjana Ileš (1978.) osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Orahovici, a na Pedagoškom je fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku diplomirala 2002. smjer Hrvatski jezik i književnost.

Doktorirala je u ožujku 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku temom Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi. Od studenoga 2014. godine radila je na Odjelu za kulturologiju, a od lipnja 2018. radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Autorica je tridesetak znanstvenih i stručnih radova te dviju knjiga: Godine dobrih iluzija, 2016., Osijek, te Kulturnom geografijom kroz književnu baštinu, 2019., Zagreb.

Dugogodišnja je članica Ogranka Matice hrvatske Osijek. Od 2010. do rujna 2019. godine bila je zamjenicom glavnog urednika, a od listopada 2019. godine glavna je urednica časopisa za književnost i kulturu Književna revija, te povremena urednica Matičinih izdanja.

Predsjednica je i project managerica udruge Oksimoron iz Osijeka.

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Srećko Tomas

HTE2_0098

Ime i prezime: Prof. dr. Srećko Tomas

                          Dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku

 

 

Mjesto i datum rođenja:

Drinovci, Bosna i Hercegovina, 23. siječnja 1954. g.

 

Tijek obrazovanja:    

  1. diplomirao na Fakultetu kemijske tehnologije u Splitu
  2. magistrirao na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
  3. doktorirao na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu

Znanstveno područje i polje:

Tehničke znanosti, Kemijsko inženjerstvo

 

Predmeti koje predaje:

Tehnološke operacije

 

Strani jezici:

Engleski

 

 

Članstva:

Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, New York Academy of Science
Nagrade i priznanja:

  1. Rektorova nagrada; 2001. Plaketa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku

 

 

 

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Jasna Horvat

2019 Jasna HorvatJasna Horvat, kulturna je teoretičarka, sveučilišna profesorica, multimedijska umjetnica, pjesnikinja i spisateljica. Književne tekstove objavljuje od početka milenija, a njezin prozni opus 2016. godine akademkinja Dubravka Oraić Tolić odlikuje nazivom „ars Horvatiana“.

Riječ je o osam konstrukcijskih romana ostvarenih tijekom proteklih deset godina primjenom ograničenja preuzetih iz gramatike (Az i Bizarij), matematike (Auron, Alikvot, Vilikon i Vilijun), kemije (Atanor) te društvenih igara (OSvojski). Roman Az (Naklada Ljevak 2009.) nagrađen je prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine. Jasna je Horvat dobitnicom Pečata grada Osijeka (2011.) za osobita ostvarenja na području književnosti, Državne nagrade za znanost (2016.) te nagrade FUL kulturno kojom je Superbarnds nagradio Happening Vilijun temeljen na njezinu romanu Vilijun (Naklada Ljevak 2016.) kao najbolje brendirani događaj u kulturi.

 

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Ivan Trojan

SONY DSC

 

Ivan Trojan rođen je 25. ožujka 1979. godine u Osijeku. Studij hrvatskog jezika i književnosti diplomirao je 2002. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijek s temom Igra i slika u poeziji Bore Pavlovića pod mentorstvom prof. dr. sc. Gorana Rema. Godine 2004. upisao je Poslijediplomski znanstveni studij kroatistike – Hrvatska književnost pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. upisao i Poslijediplomski doktorski studij kroatistike – Hrvatska književnost na istom visokom učilištu. Zaposlen je početkom 2005. godine kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na projektu Književni dokumentarizam u Slavoniji voditeljice prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić, odnosno na kolegiju Nova hrvatska književnost na kojem je sudjelovao u izvođenju seminarske nastave. Doktorski rad Dramska, kazališna i kulturno-politička djelatnost Milana Ogrizovića i bečka moderna  pod mentorstvom dr. sc. Ane Lederer, više znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, obranio je 2011. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2012. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz znanstvenog područja Humanističke znanosti, znanstvenog polja Znanost o umjetnosti te je iste godine izabran i u znanstveno-nastavno zvanje docenta pri Filozofskom fakultetu u Osijeku. Godine 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Trenutno ga nastavne obveze na Filozofskom fakultetu u Osijeku vežu uz kolegije Nova hrvatska književnost 1, 2 i 3; Hrvatska književnost 20. stoljeća; Drama i kazalište hrvatske moderne; Uvod u povijest hrvatskoga kazališta; Suvremena hrvatska drama; Uvod u teatrologiju. Predaje i na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Književnost i kulturni identitet Filozofskog fakulteta u Osijeku. U tri je navrata održavao dvotjednu nastavu iz dramatoloških kolegija studentima kroatistike na Sveučilištu u Pečuhu u sklopu stipendije Erasmus.

Od 2013. do 2014. bio je voditelj internog znanstvenog projekta Sveučilišta J. J. Strossmayera Slavonsko dramsko kazalište i njegovo okruženje, a sudjeluje ili je sudjelovao na znanstvenim projektima: Politike identiteta i hrvatska drama od 1990. do 2016. – suradnik (HRZZ); Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu – suradnik (MZOS); Književni dokumentarizam u Slavoniji – suradnik (MZOS).

Objavio je knjigu eseja Talijina maska (Osijek, 2011.), priredio je antologiju suvremenog hrvatskog dramskog pisma prevedenu na mađarski jezik u knjizi (Tranzit: Kortárs horvát drámák antológiája (Pečuh, 2012.) te monografiju Milan Ogrizović – Kazališni čovjek (Zagreb, 2014.). U suradnji s Goranom Remom, Ružicom Pšihistal i Sanjom Jukić objavio je knjigu Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture. Projekt (Cvelferija/Osijek, 2015.), a potom zajedno s G. Remom knjigu Cvelferica, ili su to trnci kakve samo neizvjesnost i iščekivanje mogu proizvesti – drama (Cvelferija/Osijek, 2015.). Godine 2017. objavio je zajedno s I. Gajinom i T. Ileš preglednu studiju Osijek 2.0. Panorama osječke književnosti (2000 – 2016.) (Osijek, 2017.) te sljedeće godine sveučilišni udžbenik Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture, cvelferski tekstualni korpus (zajedno sa S. Jukić, G. Remom i R. Pšihistal) (Osijek, 2018.). Posljednja objavljena knjiga mu je studija Antun Gustav Matoš: Malo pa ništa (Osijek – Subotica, 2018.).

Sudjelovao je na pedesetak međunarodnih i domaćih znanstvena simpozija (izdvajamo: Komparativna povijest hrvatske kulture, Krležini dani, Dani hvarskog kazališta, Modernitet druge polovice XX. stoljeća – Slamnigovi dani i dani Bore Pavlovića , Miasto w kulturze chorwackiej/Urbano u hrvatskoj kulturi, Riječki filološki dani, Zagrebački književni razgovori…). Objavljeno mu je pedeset i pet znanstvenih i stručnih radova, od kojih je dvanaest izvornih znanstvenih radova objavljenih u domaćim ili stranim časopisima ili zbornicima po vrsnoći izjednačenima s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom te pedesetak većinom kazališnih kritika i eseja.

Bio je glavni urednik časopisa za književnost i kulturu „Književna revija“ od 2009. do 2019. godine. Piše književne i kazališne eseje i kritiku za „Vijenac“, „Kolo“, „Kazalište“, „Hrvatsko glumište“ i „kazalište.hr“. Članstva: International Association of Theatre Critics, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatsko filološko društvo i Matica hrvatska. Dobitnik je Povelje uspješnosti Julija Benešića u 2010. godini, Povelje Vukovarsko-srijemske županije za izuzetna ostvarenja na području znanosti i kulture u 2016. godini te Povelje uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca za književnu znanost u 2018. godini.

Predsjednik je Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

 

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Stjepan Tomaš

tomašStjepan Tomaš je književnik iz Osijeka, dugogodišnji je član Matice Hrvatske, u dva mandata i njezin potpredsjednik. Autor je dvadesetak knjiga proze. Niz godina zastupljen je u školskim čitankama i obveznoj lektiri, prevođen je na strane jezike, nagrađivan uglednim republičkim nagradama kao što su K.Š. Gjalski, I.J. Kozarac, Grigor Vitez i druge… Aktivan je i pouzdan suradnik u radu Matice Hrvatske u kojoj je i objavio nekoliko knjiga. Uvijek je spreman da se uključi u rješavanje aktualnih svakodnevnih problema, pa nam je u tom smislu dragocjen suradnik.

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Antun Tucak

------ sveucilisni glasnik, color, 2 stupca

Antun Tucak, professor emeritus Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, specijalist urologije, umirovljen, dopisni član HAZU.

Rođen 10.07.1934. godine u Sovićima, BiH. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1963. godine, doktorirao 1979. godine na Sveučilištu u Zagrebu, naslov disertacije: Usporedna klinička i histološka istraživanja pijelo-uroteralnog segmenta kod hidronefroze.

Radio je u Kliničkom bolničkom centru Osijek Klinika za urologiju gdje je obnašao dužnost predstojnika. Bio je dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku 1998. – 2003. Sada obnaša dužnost upravitelja Zavoda HAZU u Osijeku i predstojnika Zavoda za mineralni metabolizam Medicinskog fakulteta u Osijeku. Područje znanstvenog interesa – urolitijaza, urološka onkologija, rekonstrukcijska urološka kirurgija, povijest medicine i bioetike u medicini. Bio je voditelj 2 međunarodna projekta (EEZ i TEMPUS) i 12 projekata Republike Hrvatske. Bio je mentor 5 magistarskih  i 15 doktorskih radova. Publicirao je 230 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima i 9 udžbenika.

Nagrade – HAZU, „Ladislav Rakovac“, Grada  Osijeka, Osječko-baranjske županije, „Gorjanović-Krambergeri“, Republička nagrada športa „Franjo Bućar“.

Odlikovanja: Spomenica Domovinskog rata 1990. – 1992., Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske i Red hrvatskog trolista.

Suradni je član AMZH od 1983. godine, a redoviti od 1986. godine. U Akademiji je bio član Glavnog odbora. Sada je predsjednik Podružnice AMZH u Osijeku.

 

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Danijela Lovoković

Dalovokovic_danijelanijela Lovoković rođena je 1968. godine u Osijeku gdje je završila osnovnu i srednju graditeljsku školu. Diplomirala je 1993. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a  magistrirala je na Građevinskom fakultetu u Osijeku 2013. godine. Trenutno radi kao Pročelnica upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode Osječko baranjske županije. Aktivna je članica Društva arhitekata grada Osijeka te je član Matice hrvatske, Ogranka Osijek, predsjednica Odjela za arhitekturu i kulturu življenja.

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Miljenko Brekalo

brekaloProf. ddr. sc. Miljenko Brekalo rođen je 1962. godine u Osijeku. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru po drugi puta je postao doktor znanosti iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, znanstveno polje: povijest, znanstvena grana: svjetska i hrvatska moderna i suvremena povijest. U svome dosadašnjem znanstveno-istraživačkom radu objavio je pet knjiga, 50-ak znanstvenih radova, recenzent je preko 40-ak knjiga i znanstvenih članaka, urednik 20-ak knjiga i zbornika s međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Tijekom znanstvene karijere bio je član oko dvadesetak programskih odbora znantvenih skupova, sudjelovao je na preko trideset međunarodnih i znanstvenih skupova, bio je glavni i odgovorni urednik i član uredništva 30-ak knjiga i znanstvenih publikacija. Pored znanstveno-istraživačkog rada u Institutu društvenih znansoti Ivo Pilar iz Zagreba, gdje radi kao znanstveni savjetnik i voditelj Područnog centra Osijek, obavlja nastavu na četiri sveučilišne i veleučilišne institucije.

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Zvjezdana Tuma Pavlov

tuma pavlov

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano

Jasmina Lovrinčević

lovrinčevićZavršila je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Knjižnično obrazovanje i zvanje diplomiranog bibliotekara stječe u Beogradu (Srbija) 1986. Iz područja društvenih znanosti u polju informacijskih znanosti s posebnim osvrtom na bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. obranila je magisterij Školska knjižnica kao jedan od čimbenika unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa, a 2006. doktorat Školska knjižnica u diskursu informacijskog obrazovanja.
Bila je suradnica na projektu Kominikacijsko-informacijska paradigma školskih knjižnica (Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti; glavni istraživač: prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić), a potom i suradnica na projektu Oblikovanje i upravljanje javnim znanjem u informacijskom prostoru (Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti; Katedra Organizacija znanja; glavni istraživač: prof. dr. sc. Miroslav Tuđman).

Komentiraj

Objavljeno na Nekategorizirano