Ogranak Matice hrvatske u Osijeku
poziva Vas na
predstavljanje monografije Milana Bešlića
EUGEN KOKOT
u srijedu, 8. veljače 2017.
u 19 sati
u Muzeju likovnih umjetnosti
Promocija knjige Vanje Zanze “Svemirske tuge”
Ogranak Matice hrvatske u Osijeku
poziva Vas na promociju knjige
SVEMIRSKE TUGE
Vanja Zanze
25. siječnja 2016. (srijeda)
u 19 sati
Knjižara Nova Osijek
Sudjeluju:
Kristina Peternai Andrić
Nevenka Špoljarić
Josipa Oršolić i Antonia Mrkonjić, studentice glume
te Vanja Zanze
Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost
Promovirana knjiga Sanje Nikčević “Mit o Krleži”
U organizaciji osječkog ogranka Matice hrvatske u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, na kazališnoj večeri “Mit o Krleži!?” u povodu izlaska istoimene knjige, govorila je prof. dr. Sanja Nikčević.
Brojni znanstvenici, književnici, novinari godinama pišu i govore o Miroslavu Krleži i njegovu djelu. Mnogi među njima veličajući sebe počesto neargumentirano hvale ili napadaju književni rad, analiziraju Krležin rad i njegov utjecaj na hrvatsku književnost. Kako bi potvrdila ili opovrgla njihova naklapanja, Sanja Nikčević nabrojila je sve dostupno joj o Krleži te citirala i analizirala brojne, gotovo sve, tekstove o Krleži, posebice uprizorenja njegovih djela. Osječki ljubitelji književnosti od brojnih činjenica i komentara gotovo da sat vremena nisu disali, upijajući ih i stvarajući svoj sud o Krleži. Nevelika knjiga svakako će postati obvezan priručnik svima koji se usude pisati o Krleži bez obzira na to bili krležofili ili krležofobi, krležoduli ili krležoklasti.
Večer su počeli, odigravši na svoj način “Adama i Evu”, studenti glume i lutkarsta UAOS-a Stipe Gugić i Tena Milić Ljubić, a koreodramu “Krležina Saloma” izvela je mlada glumica Selma Mehić. D.Kć.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za književnost
Kazališna večer
Ogranak Matice hrvatske u Osijeku
i
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
pozivaju Vas na
kazališnu večer
„MIT O KRLEŽI!?“
povodom istoimene nove knjige Sanje Nikčević u izdanju Matice hrvatske.
19.01. 2016. (četvrtak) u 20 sati
u svečanom foajeu Hrvatskog narodnog kazališta
Županijska 9, Osijek.
PROGRAM VEČERI:
INTERAKTIVNO PREDAVANJE
prof. dr. sc. Sanja Nikčević: Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu ili kako preživjeti buku i dalje voljeti umjetnost?
Miroslav Krleža je u Hrvatskoj prerastao u mitsku figuru oko koje se godinama lome koplja. No zadnjih godina sukob oko lika i djela Miroslava Krleže je kulminirao u medijskom prostoru a ovo interaktivno predavanje će odgovoriti na pitanja poput:
- Tko su krležoduli, a tko krležoklasti?
- Je li njihov sukob temeljen na poetici ili politici?
- Je li Krleža 90-ih bio gotovo zabranjen i kazališno zanemaren u Hrvatskoj?
- Kako u tom sukobu prolaze drugi hrvatski pisci?
KAZALIŠNI FRAGMENTI
- Miroslav Krleža Adam i Eva, izvode Stipe Gugić i Tena Milić Ljubić, dio ispita iz Govora 6, pod mentorstvom izv. prof. art. Tatjane Bertok Zupković, UAOS.
- Krležina Saloma /Rekvijem za mladog umjetnika/, dio diplomskog ispita, monokoreodrame u izvedbi Selme Mehić, pod mentorstvom izv. prof. art. Maje Đurinović, UAOS.
uz potporu: Osječko baranjske županije, Grada Osijeka
Objavljeno na Naslovna, Odjel za književnost
Nagrađeni tekstovi natječaja za neobjavljeni tekst iz 2016. godine
U prostorijama osječkog ogranka Matice hrvatske jučer je promovirana nova Književna revija (broj 3-4 2016.) čiji je veći dio posvećen najuspješnijima na tradicionalnom natječaju Ogranka Matice hrvatske u Osijeku za neobjavljeni prozni tekst. Uz predsjednika Ogranka Ivicu Završkog novinarima su se obratili i glavni urednik Revije Ivan Trojan i njegova zamjenica Tatjana Ileš, ujedno i članovi prosudbenog povjerenstva, te stručni suradnik za likovnost Anđelko Mrkonjić, koji je uputio na likovne događaje iz pera Vlastimira Kusika, Daniela Zeca, Valentine Radoš i Igora Loinjaka. U Reviji su i Izabrane pjesme Valentine Stantić.
Pobjednik natječaja je Dino Pletikapić s romanom Metafizika misli, a pohvaljeni su za zbirke kratkih priča Denis Vidović (Normalni ljudi), Edgar F. Smith (Julije Knifer – Crno, bijelo, meandri, sjaj, beskraj) i Paula Rehm (Zlatna hrvatska mladež). Osim dijela nagrađenog romana, koji će uskoro u cjelini biti objavljen u izdanju Matice hrvatske Osijek, u novoj Književnoj reviji su i po jedna kratka priča pohvaljenih autora.
Autor Dino Pletikapić, zahvalivši na nagradi, objasnio je SMS poruke na mobitelu, koje su bile osnova njegova romana te na pitanje novinara odgovorio da nastavlja pisanje, ovaj put romana na engleskom jeziku.
“Metafizika misli naslov je njegova romana u rukopisu koji je pobijedio na Matičinu Anonimnom natječaju za najbolji neobjavljeni prozni tekst na hrvatskom jeziku u 2016. godini. Riječ je o prozi struje svijesti s idejno-misaono-filozofskim preokupacijama unutar koje je okidač smješten u poprilično začudnoj vrsti komunikacije – SMS porukama, i to, u našem slučaju, prjetećeg sadržaja. Vulgarne SMS-poruke nepoznatog pošiljatelja u autora razvijaju težnju za rekonstrukcijom dana, životne situacije ili određenog događaja koji ga nagoni da pošalje točno određenom primatelju kratki, prostački i uvredljiv tekst. Nepoznavanje identiteta nasilnika ili nasilnice projicirat će autorovo konstruiranje asocijativnog mozaika misli i osjećaja na desetke likova koji će u prvom licu jednine pristupiti pojašnjenju situacije koja ih je dovelo do čina slanja SMS-poruke. Pripovjedač je u cijelosti isključen iz teksta kako bi se događanja prenijela čitatelju što izvornije i realnije, katkada i začudno i nerazumljivo, bez izlišnog autorskog komentara, upravo u skladu s najboljim produktima proza koje čitatelja izravno suočavaju s vizijom životnih situacija i procesa, i to – prije procesa racionalizacije”, napisao je u obrazloženju Ivan Trojan.
“Metafizika misli autorski je rukopis koji već na prvu ostavlja dojam zrelog literarnog pisma, autorskoga promišljanja svjesnog, ponajprije duhovnog stanja u kojemu se nalazi današnje društvo u cjelini. Kako je metafizika stvar dubljeg promišljanja, a ne razumskog odnosa, autor nas već naslovom upućuje kako jedino mislima možemo povezati realno i irealno, ponekad i nadrealno. Riječi su pak materijalnost u kojoj se ogledaju čovjekove misli, a mudri su ljudi oduvijek upozoravali kako treba voditi računa o tome što se govori, jer su riječi snažne i posjeduju gotovo magičnu moć. Sve češće se i znanosti bave odnosima jezika, riječi, misli i uma. Autor ovoga rukopisa spomenute odnose propituje u svakodnevici svojih likova, jednoga u realnosti, a drugoga onkraj. S one strane žice – u ovom slučaju ljudskoga uma, pokušavajući proniknuti u misli onoga (ili one) čije stanje duha može tek pretpostaviti, ogledano samo u jeziku, odnosno riječima koje svakodnevno prima.
Riječ je, naime, o SMS porukama uvredljivog sadržaja koje glavni protagonist ovoga romana svakodnevno prima s nepoznatoga broja mobitela. Kondenzirana negativna energija, gorčina i očaj koji se iščitavaju u toj suvremenoj kratkoj formi međuljudske komunikacije, pa bila ona samo jednosmjerna, u stanju je oblikovati svijest koja cjelini bića daje i formu i sadržaj. Kako se oduprijeti tom mogućem eho-efektu? Treba li upoznati, pokušati spoznati um iz kojega se emitiraju takve negativne frekvencije? I što će se time postići? Razvoj metafizičke misli na europskim je prostorima u filozofiji uvijek bio usmjeren doprinosu razumijevanja ljudske osobe, tzv. personalizmu iz kojega razumijevamo tezu da se etički problemi suvremenog društva ne mogu riješiti, ako se čovjeka ne promatra prvenstveno kao osobu, nositelja dostojanstva i odgovornosti. Nadalje, kaže se i kako nije moguće izgraditi pravedno i dobro suvremeno društvo, ako se ne poznaje metafizička specifičnost osobe, ako se ne spoznaju posebne vlastitosti iz kojih proizlazi njezino dostojanstvo i etička odgovornost. Možemo reći kako se autor ovoga književnog djela uvelike vodio rečenim postavkama, pokušavajući konstruirati fiktivni svijet u koji postavlja likove, nositelje osobina razumnoga i nerazumnog, dobra i zla, pozitiva i negativa, misli i riječi ili riječi i misli. Detektirajući jedan od temeljnih problema ljudskoga društva u cjelini, prepoznajući ga u međuljudskoj (ne)komunikaciji, postavljajući ga u virtualni prostor komunikacije dvaju strojeva – zlih mobilnih telefona – autor donosi slijed dinamičnih slika iz svakodnevice koje čas gledamo licem u lice, čas u zrcalnom odrazu ekrana, čas u mjehurićima mineralne vode, ili iz perspektive potpune izmještenosti iz narativnoga tijeka. Takvim pripovjednim tehnikama, zanimljivim grafičkim rješenjima i rečenicom nepretencioznog filozofijskog karaktera autor svoju priču veoma uvjerljivo predočuje čitatelju. Sav svoj literarni napor autor tako usmjerava u pokušaj odgonetanja metafizike misli, odnosa dobra i zla, slobode i/ili neslobode pojedinca, odbacujući shvaćanje čovjeka kao sredstva, kao onoga bez slobode, onoga kojega se može zloupotrijebiti, a na čemu mu danas možemo iskreno čestitati”, napisala je Tatjana Ileš.
Darko KOVAČEVIĆ
Objavljeno na Naslovna, Odjel za izdavačku djelatnost
Novi broj Književne revije uz stogodišnjicu rođenja svjetski poznate balerine
Stari su Heleni vjerovali kako imena velikana treba pamtiti iz više razloga: da nam budu poduka za budućnost, pokuda za lošu sadašnjost i ponos za vječnost. Nova Književna revija u skladu s tom mudrom misli na svojim stranicama donosi četrnaest tekstova vrsnih znala, koji su, svaki iz svojeg kuta, osvijetlili neki detalj vezan uz ime Mije Čorak Slavenske. Tekstovi ostaju kao dokaz znanstvenoistraživačkoga i umjetničkog rada iskazana na skupuMia Čorak Slavenska u organizaciji Umjetničke akademije u Osijeku 19. i 20. veljače ove godine, na stogodišnjicu rođenja svjetski poznate balerine. Osnovne informacije o skupu i svim događajima pod Mijinim imenom daje Maja Đureković u uvodnoj napomeni novoga broja časopisa.
Andreja Jeličić, Katarina Žeravica i Iva Nerina Sibila u svojim se tekstovima dotiču posebnih uvjeta formiranja Slavenske – vremena, okolnosti i ličnosti koje su utjecale na njezin razvoj. Katarina Žeravica piše o razdoblju Mijina školovanje kod Getrude Kraus, pionirke njemačkoga plesnog ekspresionizma, dok se Iva Nerina Sibila dotiče prvih Mijinih uspjeha i sjene nacizma nad plesnom scenom u Njemačkoj 30-ih godina prošlog stoljeća. Slika Mije Čorak Slavenske, autora Maksimilijana Vanke, vidljiva i na koricama časopisa, tema je kojom se u časopisu bavi Iva Sudec Andreis, dajući svoju kritičku analizu Vankeova portreta.
Jasna Čizmek Tarbuk piše o glazbenim predlošcima na koje je Mia plesala, a o Slavenskoj kao uspješnoj glumici piše Daniel Rafaelić, ukazujući na važnost filma Smrt labuda, u kojem je Slavenska imala glavnu ulogu. Intervju Tine Zubović s Kate Foley daje priliku čitateljstvu da upoznaju Slavensku kao vrsnu pedagoginju koja je za radnoga vijeka odgajala generacije umjetnika.
Petar Vukelić
Objavljeno na Naslovna
Komemoracija povodom smrti dr. sc. Ive Mažurana
U povodu smrti Ive Mažurana u zgradi Gradske straže Muzeja Slavonije, u kojoj je 4. prosinca 2013. održan jednodnevni znanstveni skup posvećen vrsnom hrvatskom povjesničaru i piscu dr. sc. Ivi Mažuranu, jučer je održana komemoracija na kojoj su se čelnici osječkih institucija u kojima je radio podsjetili na osječke dane tog dragocjenog istraživača povijesti Osijeka i Slavonije.
O nekoliko godina njegovog rada u Muzeju Slavonije govorio je ravnatelj te institucije Denis Detling pročitavši nekoliko redaka iz Mažuranove autobiografije, koja je tiskana u izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske. Na dane provedene u osječkom Arhivu podsjetio je kolege, prijatelje i osječku rodbinu Ive Mažurana dr. sc. Dražen Kušen, a o njegovu radu, kao uredniku Revije i suosnivaču osječkog Pododbora MH govorio je predsjednik ogranka MH Osijek Ivica Završki. Važnost za grad Osijek naglasio je u svom govoru osječki dogradonačelnik Denis Ambruš.
Rođen je u Brušanima (Lika) 1928. godine, Ive (Ivan) Mažuran gimnaziju je pohađao u Osijeku i Zagrebu, povijest diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1990. U Osijeku se, u Muzeju Slavonije, počinje baviti znanstvenim i istraživačkim radom te kao kustos Muzeja radi od 1954. do 1960. Kao arhivist radio je u Historijskom arhivu u Osijeku od 1960. do 1969., a poslije toga kao ravnatelj. U Osijeku je deset godina, od 1962. do 1972., uređivao Književnu reviju osječkog ogranka MH, kada je preselio u Zagreb.
Većina njegovih znanstvenih radova vezana je uz Osijek i Slavoniju. Samo djela iz tog područja napisao je više od sto.
U prosincu 2013. dr. sc. Ive Mažuran za Dan grada Osijeka dobio je najveće priznanje za svoj dosadašnji rad, postao je počasni građanin Osijeka. D.Kć.
Objavljeno na Naslovna, Odjel za povijest
Završeni Dani Matice hrvatske u Osijeku
Kada bismo raspodijelili sve održane programe tijekom ovogodišnjih Dana osječkog ogranka Matice hrvatske na cijelu godinu, svakog bi tjedna mogao biti održan bar jedan program. Jer, povećanje broja i raznovrsnost programa tijekom listopada, studenoga i prosinca 2016. nadmašili su prošlu, rekordnu 2015. godinu. Krajem listopada prvi program bio je u suradnji s Medicinskim fakultetom organiziran simpozij “Primarna i sekundarna prevencija bolesti suvremenog čovjeka”, a posljednji program 13. prosinca bila je promocija novog romana Josipa Cvenića “Vožnja na mjestu”. Uz brojne suradnike organizator Dana u Osijeku bio je predsjednik Ogranka Ivica Završki.
– Zaključeni su i ovogodišnji Dani Matice hrvatske, prema ocjeni u četvrtak održanog Predsjedništva, najuspješniji i najbogatiji u 11 godina koliko se održavaju. Tijekom posljednja tri mjeseca 2016. Osječanima smo ponudili niz sadržaja. Bilo je tu i simpozija, predavanja, međunarodnih znanstvenih skupova, promocija knjiga, radionica, projekcija filmova, videoperformansa, izložbi i multimedijalnih izlaganja. Moram ponajprije zahvaliti onim sastavnicama osječkog sveučilišta koje su nam u ovim našim Danima pomogle, prije svega Odjelu za kulturologiju pa Filozofskom fakultetu, Umjetničkoj akademiji i drugim fakultetima.
Među programima mogu istaknuti razgovore o pisanim podsjećanjima na slavnu Sigetsku bitku u Muzeju likovnih umjetnosti, promociju pretiska Hrvatskog misala iz 1531. godine, radionicu na Kulturologiji te projekciju kratkog igranog filma ‘Po čovika’. Bogata je izdavačka djelatnost osječke Matice tijekom cijele ove godine. Od predstavljanja knjiga izdvojio bih, osim Književne revije, promociju novog romana Josipa Cvenića te drugog našeg člana, potpredsjednika Ogranka Stjepana Tomaša. Promovirane su i monografije i knjige u kojima smo suizdavač, primjerice Osječke svaštice III. Zlate Živaković Kerže, Nostalgija: kratka povijest zaborava Zlatka Kramarića i 90 godina električnog tramvaja u Osijeku Josipa Nađa.
Svakako moram istaknuti i znanstveni skup u Osijeku, koji se održava uvijek početkom prosinca pod nazivom ‘Hrvatski istok u Domovinskom ratu’ u suradnji s osječkom Podružnicom Instituta ‘Ivo Pilar’ i osječkim Sveučilištem Josip Juraj Strossmayer. Održana je i jedna izložba i multimedijalno izlaganje Jasne Horvat, naše članice, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Nažalost nismo stigli promovirati našu ‘Hrestomatiju osječke književnosti’, kapitalno djelo u dva toma, ali to će svakako biti u siječnju 2017. – rekao je na kraju Ivica Završki.
Darko KOVAČEVIĆ
Objavljeno na Naslovna
